DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1962 str. 11     <-- 11 -->        PDF

izvrši na način i u obimu koji proizlazi iz spomenutih rješenja. Stoga o čistoj
sječi u republičkom zakonu nije ništa propisano.


Paša je u šumi redovno štetna, bilo zbog ogrizavanja mladica i izbojaka,
bilo zbog zbijanja zemljišta gaženjem od strane stoke. Imajući pred očima sadašnje
stanje razvoja našeg stočarstva kao i nemogućnost intenziviranja šumske
proizvodnje stalo* se na stanovište, da bi potpuna zabrana pašarenja i žarenja
bila u sadašnjim uvjetima preuranjena i ekonomski neopravdana. Stoga, da
bi se ipak omogućilo korištenje šumske paše kad je korist od nje veća nego
šteta koja se sa njom čini, trebalo je u zakonu navesti slučajeve kad se paša
iznimno* može dozvoliti, kao što je paša na nepošumljenim zemljištima, zatim u
šumama što* se prirodnim putem obnavljaju te u mladim šumama koje su
toliko odrasle da stoka ne može doseći vrhove stabala. Međutim za šume koje
su dane na gospodarenje šumskoprivrednim organizacijama određeno* je da te
organizacije same odlučuju u kojim se šumama, kada i kroz koje vrijeme može
pašariti i koliki se broj stoke po* jedinici površine može pustiti u pašu i žirenje.


S obzirom na to da šumski požari mogu prouzročiti ogromne štete u šumama
bilo je potrebno u zakonu istaknuti da je loženje otvorene vatre u šumi zabranjeno.
Ta je odredba potrebna s obzirom na osobe nezaposlene u šumi, kao što
su prolaznici, izletnici, turisti itd. Da se time ne bi otežalo* normalno gospodaren:e
u šumama koje često* zahtijeva loženje (grijanje, kuhanje itd.), predviđeno je da
se iznimno može ložiti otvorena vatra na mjestima koje odredi organizacija koja
gospodari šumama i to nakon toga što su prethodno poduzete sve mjere opreznosti.
Ovako* je određeno iz razloga što je u interesu privredne organizacije da
ne dođe do* požara, pa se predpostavlja da će ona i poduzeti sve potrebne preventivne
mjere.


Dosadašnji propisi prema kojima se za svako loženje vatre u šumi tražila
dozvola općinskog organa uprave i onako se nisu primjenjivali. Takva mjera
predviđena je samo za slučaj podizanja krečana, ciglana i drugih zgrada s otvorenim
ognjištem u šumi i blizu šume.


U prelaznim odredbama zakona je predviđeno da se sadašnja šumskoprivredna
područja moraju uskladiti s odredbama saveznog i republičkog zakona.


Na koncu je potrebno* naročito upozoriti da je u novoj organizaciji šumarstva
nadležnost općinskog narodnog odbora znatno* proširena i veoma značajna.
Pored ostalih upravnih poslova općinski narodni odbori obavljaju i poslove šumarske
inspekcije i odobravaju šumskoprivredne osnove. Da bi ove poslove
mogli uspješno obavljati potrebno je da što prije u svom upravnom aparatu
organiziraju odgovarajuću službu i u svojim proračunima osiguraju potrebna
sredstva.


ON THE OCCASION OF THE PUBLICATION
OF THE FOREST LAW OF THE PR OF CROATIA


SUMMARY


First the author reviews the Federal Basic Forest Law which regulates the
fundamental reorganization of the management of forests in Yougoslavia. Instead
of the previous administrative management of forests the new Law foresees the
management of forests through forest enterprises.


Further the author comments on the Republican Forest Law which complements
the Federal Law by regulating individual problems with regard to the specifities
of the Republics.