DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1962 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Iskorištavanje i zaštita šuma Odabiranje i obilježavanje stabala za sječu (doznaka) je najvažniji stručni akt u gospodarenju šumama od kojeg prvenstveno zavisi kvalitet sastojine i trajnost prihoda. Pravilnom doznakom se najbolje i najekonomičnije mogu koristiti prirodni i biološki faktori u gospodarenju šumama, a nepravilnom nanijeti i nepopravljiva šteta. Doznaka se obavlja u skladu sa šumskoprivrednom osnovom odnosno propisima što vrijede za šume koje ne moraju imati šumskoprivrednu osnovu. U zakonu se predviđa da doznaku u šumama u društvenom vlasništvu obavljaju organizacije koje njima gospodare, a u šumama u građanskom vlasništvu, kojima ne gospodare privredne organizacije, organ uprave općinskog narodnog dobora nadležan za poslove šumarstva. Za obavljanje doznake ovaj organ može ovlastiti i cso-be koje nisu službenici općinskog narodnog odbora. Za vršenje poslova doznake stabala za sječu s obzirom na naprijed izložene okolnosti propisana je minimalna stručna sprema za lica koja je obavljaju. Često se u praksi postavlja pitanje da li je doznaka stabala za sječu stručni akt ili akt vlasti. Pitanje nije pravilno postavljeno. Doznaka je u svakom slučaju stručni akt a bit će ujedno i akt vlasti kad ga prema propisima vrše organi vlasti ili u ime organa vlasti ovlašteni stručnjaci. Kako je prevladavalo stanovište da doznaku u šumama u građanskom vla sništvu treba da vrše organi vlasti, to nije usvojen ni prijedlog da troškove ove doznake snose vlasnici šuma. Ovdje treba napomenuti da troškove doznake ne mogu podmirivati općinski zemljišta i da se omogući podizanje plantaža i intenzivnih kultura, narodni odbori (kao što je to bio do sada slučaj) iz doprinosa vlasnika za una pređivanje šuma u građanskom vlasništvu prema vrijednosti posječenog drveta. U duhu i skladu s prednjim načelima što vrijede za doznaku stabala donijet će se i odredbe o žigosanju drva kod- panja kao> i o izdavanju popratnica. Krčenje šuma, kojim se ugrožava zaštitna funkcija šuma, zabranjeno je. Krčenjem, koje se dozvoljava, ide se za tim da se manje vrijedni djelovi šuma pretvore u vilševrijedne i to uglavnom izmjenom vrsti drveća i boljom obradom U zakonu je regulirano i pitanje krčenja šume radi trajnog oduzimanja šumskog zemljišta šumskoj kulturi. To su slučajevi interesa javne sigurnosti i obrane zemlje, podizanje objekata općeg značaja i unapređenja poljoprivrede csnivanejm kultura visokog prinosa. Odredbama saveznog zakona dana je mogućnost republici da može da odredi u kojim je slučajevima dopuštena čista sječa, koju ne predviđa šumskoprivredna osnova. Međutim, prilikom donošenja zakona zauzeto´ je stanovište da čiste sječe, koje ne predviđa šumskoprivredna osnova, ne treba dozvoljavati. Ukoliko čista sječa dolazi u obzir u vezi s krčenjem šume pitanje je riješeno> propisima o krčenju.. Kad je čista sječa (ili neka druga sječa) potrebna u vezi s postavljanjem objekata za prijenos i razvođenje električne energije, vodovodnih objekata itd., pitanje sječe treba smatrati riješenim aktom o prenosu korištenja, ustanovljenju prava služnosti ili privremenog zauzimanja zemljišta po odredbama Zakona o eksproprijaciji. Iz rješenja donesenih na osnovu ovog zakona mora proizlaziti vrst i obim sječe koja je potrebna. Organizacije koje gospodare šumama u društvenom vlasništvu treba da vode brigu da sječu izvrše odnosno da se sječa |