DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 70 <-- 70 --> PDF |
STRANO ŠUMARSTVO GODIŠNJA SKUPŠTINA NORVEŠKIH ORGANIZACIJA ŠUMARSTVA I DRVARSKE INDUSTRIJE U Oslu je od 23. do 24. X 1961. održana godišnja skupština tih organizacija. U Norveškoj postoje 23 različita šumarska i drv.-ind. udruženja, sa jednim zajedničkim organom, koji nosi naziv »Šuma i drvo« (Skog og tre) a ima zadatak organiziranja zajedničke godišnje skupštine svih udruženja, koje se održavaju radi unapređenja saradnje među pojedinim organizacijama i radi širenja informacija o značenju šumarstva i drv. inđ., njihove aktivnosti i problema. Ovogodišnja skupština sastojala se od predavanja općenitijeg značenja i sastanaka pojedinih udruženja, na ko.´ima su održavana predavanja specifičnog karaktera sa diskusijom, Pored toga, prikazivani su i razni stručni filmovi te demonstracije rada strojeva za koranje trupaca na terenu. Održana su slijedeća opća predavanja: 1. HeibergH. H. H.: Perspektive našeg šumarstva; 2. ,D a h m H. R.: Perspektive drvno prerađivačke industrije; 3. Sjurse n T.: Izrada gospodarskih osnova u državnim šumama; 4. Rüde n T.: Treba li žuriti sa šumskim plantažama za osjemenjivanje? Pored ovih predavanja održana su na sastancima pojedinih udruženja posebna predavanja, koja su bila od specijalnog interesa za članove. U Udruženju norveških pilanara održana su slijedeća predavanja: 1. Li e r B.: Što znači ocjena kvalitete i vrijednosti trupaca za proizvodnju piljene građe — neki najvažniji rezultati istraživanja NOT (Norveški drv.-ind,. institut) u vezi različitih metoda Masificiranja trupaca; 21. Disc h A.: Pregled djelatnosti i istraživačkog rada na području građenja ciglom; 3. Prikazivanje filma: Otpornost prema vatri željeznih nosača i greda iz lameliranog drva, prilikom umjetno izazvanih požara jedne kuće; 4. Millstein H.: Upoznavanje s istraživanjima NOT o varijaciji dimenzija blanjane građe. Upoređenje varijacija unutar pojedinih pogona kao i između različitih pogona. Prvo predavanje izazvalo je velik interes i diskusiju, jer se odnosilo na jedno vrlo aktualno pitanje u norveškom šumar stvu — o načinu klasificiranje trupaca u šumi. U Norveškoj se, naime, primjenjuje takav sistem klasificiranja, kojim trupci nisu dovoljno egzaktno definirani po svojoj kvaliteti. U Švedskoj se pak primjenjuje egzaktniji sistem, ali se zato za ocjenu kvalitete trupaca troši više vremena. Usporednim ispitivanjem ovih dvaju s:ste_ ma mjerenja i i klasificiranja trupaca autor je pokazao, da i iskorišćenje trupaca na pilani kao i vrijednost piljene građe varira u zavisnosti o načinu klasificiranja trupaca u šumi. Drugo predavanje odnosilo se na razmatranje mogućnosti zamjene drva ciglom, specijalno u gradnji kuća, ako i na ukazivanje na velike mogućnosti primjene drva u unutrašnjoj arhitekturi stana, u kombinaciji s drugim materijalima. Karakteristično je, da su organizatori sastanka uvrstili ovo predavanje pod naslovom: »Što rade naši konkurenti«. Naime, i pored tog.a što je danas potražnja za piljenom građom velika (Norveška izvozi danas samo neznatne količine piljene građe, jer se većina utroši u zemlji), stalno se misli na opasnost, koja prijeti drvu od raznih supstituta. Prikazani film je donekle u vezi s drugim predavanjem po osnovnoj ideji. Naime, željelo se prikazati koliko prednosti ima drvo u nekim slučajevima čak i pred takvim materijalom kao što je željezo, odnosno, kolike još mogućnosti postoje za poboljšanje svojstava drva. Istraživanja varijacija dimenzija blanjane građe je samo jedna karika u cijelom nisu dosadašnjih istraživanja NTI o preciznosti reza raznih alata za obradu drva. NTI posvećuje tim pitanjima najveću pažnju, jer o preciznosti reza, odnosno veličini variiacija dimenzija građe, ovisi mnogo i iskorišćenje sirovine (trupaca odnosno pljene građe],, kao i kvaliteta gotovog proizvoda. I ovdje opet vidimo tendenciju za poboljšanje kvalitete piljene građe, koja se kao misao vodilja provlači danas skoro kroz svu djelatnost na polju prerade drva. Sva su ova izlaganja praćena s velikim interesom sa strane svih prisutnih, koji su na razne načine bili zainteresirani za drvo, za koje ovdje kažu da je kao žena —uvjek promjenljiva, nelogična i — divna. M. Đrežnjak |