DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 69     <-- 69 -->        PDF

tiču T = tesla. Ovu je odluku naknadno
potvrdila XI Generalna konferencija za
mjere i utege, održana u Parizu oktobra
I960 god.


Druga odluka odnosi se na primjenu
Međunarodnog sistema jedinica u Jugoslaviji.
God. 1997 izašli su standardi JUS


A. Al. 020 i JUS A. Al. 04,0 koji propisuju
nazive, oznake i definicije veličina, kao i
primjenu Međunarodnog sistema jedinica.
U 9 različitih tablica pregledno su prikazani
dvostrani odnosi među različitim
jedinicama duljine, odnosno površine, volumena,
protoke, mase, sile, pritiska, snage
i energije.


Tablica X iskazuje češće upotrebljavanje
veličinske i brojčane jednadžbe kao
i odnose između jedinica CGSE, CGSM i
Međunarodnog sistema jedinica.


Konačno XI tablica sadržava najvažnije
konstante.


Autor ovog djela poznati je stručni
radnik — elektroinženjer, aktivan u više
stručnih organizacija i u uredništvima nekoliko
stručnih časopisa. Znatan dio njegovih
mnogih objavljenih studija, iskazanih
i popisu literature, odnosi se na radove
iz teoretske elektromehanike i fizike.
Među ostalim je i knjiga »Mjerni sistemi
elektrotehnike«, izdana prije 10 godina.
To je prva knjiga iz ovog područja,
napisana na jednom od naših jezika, a u
kojoj je autor pobliže obradio praktične
mjerne sisteme.


Ovo je djelo zaista vrijedna instruktivna
knjiga, koja se stoga mnogo preporučuje
praktičarima i nastavnicima, kao i


stručnim knjižnicama. Z. Pere


Kovačević, J.: Pregled travnjaka Durmitorsko-
sinjajevinske i Centralne oblasti


STRANA STRUČNA LITERATURA


Konđražov V. V.: Poljoprivredni efekt


šumsko zaštitnih pojasa u području Tambova
(Agronomičeskaja efektivnost lesnyh
polos na Tambovščine). Vesnik sel´skohozajstvenoj
nauki 6,4 pjp. 132:—133. Moskva,
1961.


U aridnoj Tambovskoj oblasti (černozemna
zona) padne u prosjeku godišnje
450 mm oborina (rijetko više, a češće
250—300 mm), ljeti se ispari 280 mm.
Postavlja se pitanje, da se što više i bolje
iskoriste zimske oborine. Prije nešto više
od 10 god. pristupilo se je podizanju šumsko
zaštitnih pojasa za potrebe poljoprivrede.
Danas u Tombovskoj oblasti ima


10.000 ha poljoprivrednih zaštitnih pojasa.
U prosjeku poljozaštitni pojasi povisuju
Crne Gore. Naša poljoprivreda i šumarstvo,
Titograd, God. VI., br. 5—6.


U toku 1958 i 1959 g. autor je vršio
istraživanje vegetacije na području prostrane
i za poljoprivredu važne Durmitorsko-
sinjajevinske i Centralne oblasti Crne
Gore.


Reljef ovih oblasti sastoji se iz visokih
planina, visoravni i kraških polja. Geološka
podloga su pretežno mezozojski vapnenci
— trijas, jura i kreda, izuzev područje
Jezera (Durmiitor), te Niksić´kog polja
i Blaca koje izgrađuju kvartarni nanosi.


Zbog blizine mora i velike nadmorske
visine klima ovih oblasti karakterizirana
je modificiranim mediteranskim pluviometričkim
režimom. Ima dva vlažna perioda
(X—XII i III mj.) i suhi periodi: VIII. i
djelomično II. mjesec.


S obzirom na kompleks ekoloških faktora,
podijelio je autor travnjake ovih
oblasti u 5 skupina: 1. Planinski travnjaci,
2. Brdsko-pl a ninske livade
i pašnjaci, 3. Planinske
vrištine, 4. Brdski travnjaci i 5.
Močvarno, -doli nsk i travnjaci.


Ekološke karakteristike ovih travnjaka,
po mišljenju autora, upućuju na određeno
plansko iskorištavanje. Planinsk e golet
i eksploatiraće se u budućnosti samo
kao pašnjaci, dok će se brđsko-plan
i nsk i travnjaci iskorišćavati kao
pašnjaci i kao kosanice. Poseban interes
predstavljaju livade tvrdače i obične
vlasulje s crvenom vlasuljom, a
isto tako i travnjak šiljka i Me-
s o b r o m e t u m - a, jer su, naročito prvi,
najrašireniji. Osim toga, gnojidbeni pokusi
na njima mnogo obećavaju. Planinske
vrištine , po mišljenju autora, najbolje
je da se pošume.


Ing. Mirjana Kalinić


prinose žitarica 1.5—5.9 q/ha. U pojase zasađuje
se uglavnom slijedeće drveće: breza,
jasen, hrast, klen, akacija i dr. Na kol.
hozu Kominterne zaštićeno je pojasom
1000 ha oranica. Pojas sadrži 5—13 redova.
Rastojanje red od reda je 1.5 m, a drveća
unutar reda 0.7 m. Sami pojasi zapremaju
120 ha. Jedan pojas od drugog je u udaljeniosti
500—600 pa i 1500—1800 m. Glavna
je funkcija, da kako je navedeno, da
zadrži snijeg u zimi. Ako padne snijeg
debljine 35—40 cm, tada pojas zadrži snijeg
u širini do 200 m. Pojasi otupljuju i
snagu vjetra cea u daljini koja je veća za
25—30 puta, koliko iznosi njihova visina.
Izneseni podaci vrijede za tambovske prilike.


Kovačević dr Josip


479