DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 69 <-- 69 --> PDF |
tiču T = tesla. Ovu je odluku naknadno potvrdila XI Generalna konferencija za mjere i utege, održana u Parizu oktobra I960 god. Druga odluka odnosi se na primjenu Međunarodnog sistema jedinica u Jugoslaviji. God. 1997 izašli su standardi JUS A. Al. 020 i JUS A. Al. 04,0 koji propisuju nazive, oznake i definicije veličina, kao i primjenu Međunarodnog sistema jedinica. U 9 različitih tablica pregledno su prikazani dvostrani odnosi među različitim jedinicama duljine, odnosno površine, volumena, protoke, mase, sile, pritiska, snage i energije. Tablica X iskazuje češće upotrebljavanje veličinske i brojčane jednadžbe kao i odnose između jedinica CGSE, CGSM i Međunarodnog sistema jedinica. Konačno XI tablica sadržava najvažnije konstante. Autor ovog djela poznati je stručni radnik — elektroinženjer, aktivan u više stručnih organizacija i u uredništvima nekoliko stručnih časopisa. Znatan dio njegovih mnogih objavljenih studija, iskazanih i popisu literature, odnosi se na radove iz teoretske elektromehanike i fizike. Među ostalim je i knjiga »Mjerni sistemi elektrotehnike«, izdana prije 10 godina. To je prva knjiga iz ovog područja, napisana na jednom od naših jezika, a u kojoj je autor pobliže obradio praktične mjerne sisteme. Ovo je djelo zaista vrijedna instruktivna knjiga, koja se stoga mnogo preporučuje praktičarima i nastavnicima, kao i stručnim knjižnicama. Z. Pere Kovačević, J.: Pregled travnjaka Durmitorsko- sinjajevinske i Centralne oblasti STRANA STRUČNA LITERATURA Konđražov V. V.: Poljoprivredni efekt šumsko zaštitnih pojasa u području Tambova (Agronomičeskaja efektivnost lesnyh polos na Tambovščine). Vesnik sel´skohozajstvenoj nauki 6,4 pjp. 132:—133. Moskva, 1961. U aridnoj Tambovskoj oblasti (černozemna zona) padne u prosjeku godišnje 450 mm oborina (rijetko više, a češće 250—300 mm), ljeti se ispari 280 mm. Postavlja se pitanje, da se što više i bolje iskoriste zimske oborine. Prije nešto više od 10 god. pristupilo se je podizanju šumsko zaštitnih pojasa za potrebe poljoprivrede. Danas u Tombovskoj oblasti ima 10.000 ha poljoprivrednih zaštitnih pojasa. U prosjeku poljozaštitni pojasi povisuju Crne Gore. Naša poljoprivreda i šumarstvo, Titograd, God. VI., br. 5—6. U toku 1958 i 1959 g. autor je vršio istraživanje vegetacije na području prostrane i za poljoprivredu važne Durmitorsko- sinjajevinske i Centralne oblasti Crne Gore. Reljef ovih oblasti sastoji se iz visokih planina, visoravni i kraških polja. Geološka podloga su pretežno mezozojski vapnenci — trijas, jura i kreda, izuzev područje Jezera (Durmiitor), te Niksić´kog polja i Blaca koje izgrađuju kvartarni nanosi. Zbog blizine mora i velike nadmorske visine klima ovih oblasti karakterizirana je modificiranim mediteranskim pluviometričkim režimom. Ima dva vlažna perioda (X—XII i III mj.) i suhi periodi: VIII. i djelomično II. mjesec. S obzirom na kompleks ekoloških faktora, podijelio je autor travnjake ovih oblasti u 5 skupina: 1. Planinski travnjaci, 2. Brdsko-pl a ninske livade i pašnjaci, 3. Planinske vrištine, 4. Brdski travnjaci i 5. Močvarno, -doli nsk i travnjaci. Ekološke karakteristike ovih travnjaka, po mišljenju autora, upućuju na određeno plansko iskorištavanje. Planinsk e golet i eksploatiraće se u budućnosti samo kao pašnjaci, dok će se brđsko-plan i nsk i travnjaci iskorišćavati kao pašnjaci i kao kosanice. Poseban interes predstavljaju livade tvrdače i obične vlasulje s crvenom vlasuljom, a isto tako i travnjak šiljka i Me- s o b r o m e t u m - a, jer su, naročito prvi, najrašireniji. Osim toga, gnojidbeni pokusi na njima mnogo obećavaju. Planinske vrištine , po mišljenju autora, najbolje je da se pošume. Ing. Mirjana Kalinić prinose žitarica 1.5—5.9 q/ha. U pojase zasađuje se uglavnom slijedeće drveće: breza, jasen, hrast, klen, akacija i dr. Na kol. hozu Kominterne zaštićeno je pojasom 1000 ha oranica. Pojas sadrži 5—13 redova. Rastojanje red od reda je 1.5 m, a drveća unutar reda 0.7 m. Sami pojasi zapremaju 120 ha. Jedan pojas od drugog je u udaljeniosti 500—600 pa i 1500—1800 m. Glavna je funkcija, da kako je navedeno, da zadrži snijeg u zimi. Ako padne snijeg debljine 35—40 cm, tada pojas zadrži snijeg u širini do 200 m. Pojasi otupljuju i snagu vjetra cea u daljini koja je veća za 25—30 puta, koliko iznosi njihova visina. Izneseni podaci vrijede za tambovske prilike. Kovačević dr Josip 479 |