DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 60 <-- 60 --> PDF |
MEHANIZACIJA SJEČE I IZRADE U EKSPLOATACIJI ŠUMA Đr ROKO BENIC 1. UVOD U SUM. LISTU broj 7—8/61. obavljen .ie na strani 279 članak ing. Ive Oštric a pod naslovom »Osvrt na uvođenje motornih pila u šumarstvu«. S obzirom na to da je navedeni članak izazvao izvjesnu pomutnju u redovima stručnjaka, koji su ga shvatili kao poziv na uzdržavanje od mehanizacije sječe i izrade motornim pilama, smatramo da je potrebno da se ´bar u kratkim crtama osvrnemo na neke izvode autora, sa kojima se ne bi mogli složiti. Naime mehanizacija sječe i izrade motornim pilama ne samo da znači unapređenje proizvodnje, nego ona je i ekonomska nužda, koja će u krajnjoj liniji dovesti do povećanja produktivnosti rada u eksploataciji šuma s jedne strane, do povećanja efektivne zarade radnika s druge strane i do sniženja cijene koštanja proizvodnje s treće strane. Ovom prilikom treba naglasiti da uz mehanizaciju ne treba zaboraviti i na racionalizaciju ručnog oruđa i tehnike ručnog rada, ali ne možemo prihvatiti stanovište da je mehanizacija kod nas suvišna. Prilikom izlaganja nastojat ćemo se poslužiti podacima iz naše prakse, ikoja nam očito govori da su motorne pile i kod nas stekle svoje mjesto u eksploataciji šuma. Doduše treba priznati da je za ovladanje tehnikom rada motornom pilom prethodno potrebno poznavati rad ručnim oruđem, ali ne bismo mogli usvojiti ostale navode iznesene u spomenutom članku. S obzirom na to pokušat ćemo, imajući u vidu stvarne činjenice, izvesti naše zaključke u pogledu mehanizacije sječe i izrade motornim pilama. 2. TROŠKOVI RADA I EKONOMIČNOST MOTORNE PILE Kao što ing. O. navodi, već prije 7 godina izjasnio se ing. Šurić protiv uvođenja motornih pila. Odmah u početku treba naglasiti da u vrijeme, dok je ing. Surić pisao o upotrebi motornih pila, nije bilo ni govora o laganim motornim pilama, koje se danas uvode, te da je cijena tadašnjih dvorukih motornih pila bila dvostruko viša od cijene modernih jednorukih lančanih pila, a ni efekat rada dvorukih pila nije bio onakav, kakav imaju današnje pile. S obzirom na to ni tadašnji zaključci ing. Šurića ne stoje danas, kada se nalazimo u izmijenjenim uslovima, a prema tome ni zaključci ing. Oštrica. Da to dokažemo poslužit ćemo se jednostavnom kalkulacijom troškova rada motornom pilom. Kao osnov za našu kalkulaciju, uzeli smo u razmatranje troškove jednoruke motorne pile marke Stihl, tip »Contra«, kojom su snabdjevena naša šumska gospodarstva. Karakteristika ove pile je razmjerno malena težina (12 kg), direktni pogon lanca (bez prigona — Getriebe) i razmjerno´ velika snaga (6 KS). |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Pregled troškova mot. pile »Contra« sa vodilicom od 60 cm po ef. satu rada Tablica br. 1 Iznos troška po Iznos troška po Red. Vrst troška ef.satu rada ef. satu rada br. pojedinačno ukupno Din Din I Pila i pribor 1. Amortizacija pile 65.00 2. Održavanje pile (50f/o od amortizacije) 41.00 3. Kamate na osnovna sredstva (6%o) 12.30 4. Pribor uz pilu (kante za benzin i ulje) 1.00 130.30 Svega I 139.30 II Lanac i njegovo održavanje 5. Otpis lanca 90.00 6. Aparat za brušenje 3J00 7. Turpije za brušenje lanca 64.00 Svega II 100.00 160.00 III Trošak pogona 8. Gorivo i mazivo a) Gorivo (smjesa benzina i ulja) 12330 !b) Mazivo (za lanac i ostalo) 82.00 Svega III 205.50 205,50 504.80 SVEUKUPNO I + II + III osniva se na ovim osnovima: a) Nabavna cijena pile 170.000.— Din b) Nabavna cijena kante za benzin 2.000.— „ c) Nabavna cijena lanca 18.000.— „ d) Nabavna cijena aparata za brušenje 6.000,— „ e) Nabavna cijena turpija (uvozne) 800.— „ f) Vrijeme amortizacije pile 2.000 ef. sati rada, a vrijeme otpisa lanca 200 radnih sati. g) Nabavna cijena benzina (Super) 75.— Din, a ulja 400.— Din po litri. h) Potrošak benzina 1.3 lit. na sat, ulja za smjesu 0.065 lit. na sat, te ulja za podmazivanje 0.20 lit. na sat. Kod pravilne organizacije rada jednoruka motorna pila je najbolje iskorištena u radnoj grupi od 3 radnika od. kojih bar dvojica treba da su vješti rukovanju i radu pilom. U ovakvim radnim grupama pila će efektivno raditi u toku osamsatnog radnog dana oko 3 sata, tj. svaki će od radnika efektivno- raditi pilom 1.50 sati ili oko 20% od svog radnog vremena, dok će ostalo- vrijeme raditi ručnim alatom, kojega pila u potpunosti ne isključuje (kresanje tanjih grana, koranje i si.). Uzevši u obzir da radniku koji rukuje motornom pilom treba priznati na račun težeg rada i više stručne spreme oko 20% veću dnevnu zaradu od rada radnika sa ručnim alatom, ukupni dnevni troškovi radničke grupe od 3 radnika, koji rade jednom jednorukom motornom lančanom pilom marke »Stihl-Contra« iznose 3 X 504.80 + 3.40 D gdje D predstavlia planiranu, dnevnicu jednog radnika sa ručnim alatom. Kako Kako prosječna brutto- dnevnica šumskog radnika ručnim alatom iznosi danas |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 62 <-- 62 --> PDF |
oko 1-000 Din sveukupni dnevni troškovi rada radne grupe motornom pilom iznosit će Din 4.914.40 ili okruglo 4.920 Din. Uzevši da učinak radne grupe motornom pilom iznosi Nm jedinica, to će trošak rada motornom pilom preračunat na jedinicu proizvoda iznositi: Am = 4.920/Nm . . . Din Učinak rada radne grupe od 3 radnika, koji rade sa ručnim alatom iznosi Nr, a trošak ručnog rada po jedinici proizvoda iznosit će: Ar = 3.000/Nr ... Din Trošak rada motornom pilom jeftiniji je cd troška ručnog rada. kada su ispunjeni uslovi: 4.920/Nm < 3.0©0/Nr, odnosno kada je Nm > 1.64 Nr tj. kada se motorkom postigne učinak za 64"(> veći od učinka ručnog rada Stvarnost kod nas pokazuje veći učinak, jer grupe od 3 radnika proizvedu dnevno i do 20 m" tehničke oblovine što je gotovo 100% više od učinka ručnog rada. Prema tome već je danas motorna pila jeftinija od ručnog rada. Kao potvrdu za ovo´ navodimo^ činjenicu da nije malen broj radnika, koji se odlučuju za nabavku vlastite motorne pile (oGrski Kotar, Slovenija i dr.). 3. NEKE OSTALE PREDNOSTI MOTORNIH PILA U ODNOSU NA RUÖNI RAD Jedan od argumenata ing. O. protiv uvođenja motornih pila je »da tehnička izobrazba naših šumskih radnika nije na nitiou, koji iziskuje rad motornom ´pilom-«. Smatramo da ni ovaj momenat nema odlučujući značaj, jer su rukovanje i rad motornim pilama, koje se danas upotrebljavaju, vrlo jednostavni i svaki šumski radnik, koji poznaje rad u šumi, u stanju je da vrlo brzo^ svlada rukovanje pilom tako i tehniku rada, Kursevi za rad motornom pilom traju u Njemačkoj samo tjedan dana. S obzirom na naše prilike ovo je prekratko vrijeme, ali nema razloga da svaki vještiji radnik ne savlada osnovna znanja o rukovanju i radu motornom pilom najkasnije za četrnaest dana u dva kratka kursa po 10—14 dana. Dalju izobrazbu trebalo bi vršiti na samom radnom mjestu. Slažemo se sa ing. O. »da motorna pila nije univerzalni šumski alat«, ali današnje motorne pile mogu preuzeti niz poslova, koji se nekada nisu ili su se vrlo rijetko obavljali motornom pilom. Motorna pila može u potpunosti da isključi ne samo ručnu pilu nego i sjekiru kod rušenja stabala i kresanja iole krupnijih grana. S obzirom na izloženo, kao i na danas već i u našoj praksi priznatu i dokazanu ekonomičnost motorne lančane pile ne bi mogli prihvatiti »da motorne pile treba zavoditi više radi sticanja iskustva nego radi polučivanja ozbiljnijeg efekta«. Jedan je od značajnijih prigovora motornim pilama da one »iziskuju veće opterećenje radnika i veći utrošak energije od ručne pile«. Kao´ što se u članku ing. O. navodi potrošak energije je za cea 9% veći (3.77 cal/min prema 5.29 472 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 63 <-- 63 --> PDF |
cal/min). Iako ovaj prigovor na prvi pogled stoji, treba imati na umu da kod pravilne organizacije rada radnik samo 20% svoga radnog vremena efektivno radi motornom pilom. Prema tome u toku radnog dana prosječni dnevni utrošak energije bi na prvi pogled bio samo oko 2% viši nego kod ručnog rada. No mi to ne stoji u potpunosti jer uzevši da kod ručnog rada na rad sa pilom otpada oko 70—75% vremena, stvarni utrošak energije za samo piljenje u toku radnog dana je kod motorne pile manji nego kod ručnog rada. 4. ZAKLJUČAK Iz prednjih izlaganja jasno izlazi da mehanizacija sječe i izrade upotrebom jednorukih laganih motornih pila za rad sa jednim radnikom predstavlja neophodnu nužnost današnjice. Upotreba motornih pila osigurava nam s jedne strane pravovremeno dovršenje sječe i izrade, pojeftinjenje proizvodnje, a u krajnjoj liniji uz pravilnu organizaciju i raspored odmora u toku rada i olakšanje fizičkog rada. Stručnom izobrazbom radnika i usavršavanjem organizacije rada, ekonomičnost motornih pila postaje svakim danom sve veća. Ekonomičnost motornih pila dokazuje nam njihova upotreba u cijelom svijetu, gdje su one u velikoj mjeri zamijenile ručni rad. Mehanizacija sječe i izrade je imperativna potreba današnjice iako ona ne isključuje racionalizaciju ručnog alata i rada. MECHANISIERUNG DER FÄLLUNG UND DER AUSFORMUNG BEIM HOLZEINSCHLAG ZUSAMMENFASSUNG Der Autor beweist die dringende Notwendigkeit der Gegenwart: Mechanisierung des Hauungsbetriebes durch die Verwendung von leichten Motorsägen, obwohl diese die Rationalisierung der Handwerkzeuge und der Handarbeit nicht vollkommen entbehrlich macht. |