DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 46     <-- 46 -->        PDF

Zaražene izbojke na borovima treba odsjeći i spaliti, ali to treba učiniti
prije nego se razviju i razaspu caeomaspore! Iako nije sigurno, da će se baš svi
zaraženi izbojci osušiti, treba tu mjeru tačno provesti, jer smo> istaknuli da postoji
mogućnost da M. p. perenira u njima pa će se caeomaspore ponovno razviti
slijedeće godine. Sadnice, bilo u š. rasadniku bilo u nasadu, kojima je propao
vršni izbojak ne možemo upotrijebiti za sadnju cdn. moramo ukloniti iz nasada,
jer nam ne mogu dati vrijedna stabla s pravilnim vrhom odn. krošnjom. I ovo
nas prisiljava, da uklonimo topole, jer su inače troškovi uzgoja sadnica i sadnja
uzaludni, pošto kasnije moramo zaražena stabla uklanjati.


Kod vađenja sadnica iz š. rasadnika, u svrhu sadnje u kulturu, treba pažljivo
pregledati svaku sadnicu i odstraniti sve zaražene.


I pitanje izbora lokaliteta novih nasada borova treba razmatrati sa stanovišta
te bolesti tj. odabirati lokalitete gdje nema topola iz Leuce-grupe ili ih
predhodno uništiti, jednako- kao što je potrebno u većim postojećim mladim
nasadima.


Pitanje efikasnog suzbijanja te bolesti prskanjem borova u proljeće fungicidima
nije u literaturi dovoljno obrađeno, jer svi autori smatraju uglavnom
mjere obrane uklanjanje topola iz Leitce-grupe.


Neki autori smatraju i prskanje efikasnim, ali ne toliko, da bismo mogli
izostaviti uklanjanje topola. Opreznosti radi, jer smatramo da u proljeće 1962.
u blizini rasadnika još uvijek ima lišća topola, zaraženog s M. D. (jer topole nisu
na vrijeme ili uopće nisu uklonjene), preporučamo da se izvrši u rasadnicima i
prskanje i to 3—4 prskan ja u razmacima od 14 dana, počevši s prskanjem, kad
iz vršnog puna noćne izbijati »majski« izbojak. Preporučamo 0,3% Zineb-prenarate
(Lirothan) ili 1% bordošku juhu. Dodatak sredstva za ovlaživanje (npr.
Sandovit 0,1%) dcprinjet će boljem prianjanju fungicida na mlade izbojke. Kad
steknemo o ovoj bolesti više iskustva, moći ćemo, možda, prskanja borova izostaviti.


Bolesti su izloženi naročito mladi nasadi, do nekih 10 g. starosti. Kasnije


se bolest može javiti (ustanovljeno je i na starim stablima), ali bez posljedica.


To tim više. ier čim se nasad sklopi dolazi do potiskivanja i gušenja izbojaka


topola iz panja.


Najveću pažnju uništenja topola moramo posvetiti na onim novršinama,


gdje je ranije bilo listopadnih šuma u kojoj su bile zastupane i topole iz Leuce


grupe, a naročito trepetljike.


U svakom slučaju bit će potrebno detaljno proučiti biologiju, te bolesti kod


nas, a isto tako i pitam´e otpornosti pojedinih ekotioova i provenijensi naših


vrsta borova. To> je, međutim, zadatak naše istraživačke službe, a za sada nam


preostaju navedene mjere obrane.


LITERATURA:
/


(1) Biragh i
A.: Some important diseases of conifers in Italy. FAO Plant Prot.
Bull., 2/11, 1954.
(2) Böhne r
F.: Der Kieferndrehpilz, eine ernste Gefahr für Kiefernkulturen.
Allig. Forstztg.. 7, 1992.
(3) Day
W. R.: Forest pathology. Ren. Imp. For. Inst. Oxford, 1942—43. Cit. po
Rewiew of Applied Mycology (RAM), XXIII, str. 200, 1944.
(4) Dimi tr o v T.: Lesoohrana. Sofija, 1934.