DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Zaražene izbojke na borovima treba odsjeći i spaliti, ali to treba učiniti prije nego se razviju i razaspu caeomaspore! Iako nije sigurno, da će se baš svi zaraženi izbojci osušiti, treba tu mjeru tačno provesti, jer smo> istaknuli da postoji mogućnost da M. p. perenira u njima pa će se caeomaspore ponovno razviti slijedeće godine. Sadnice, bilo u š. rasadniku bilo u nasadu, kojima je propao vršni izbojak ne možemo upotrijebiti za sadnju cdn. moramo ukloniti iz nasada, jer nam ne mogu dati vrijedna stabla s pravilnim vrhom odn. krošnjom. I ovo nas prisiljava, da uklonimo topole, jer su inače troškovi uzgoja sadnica i sadnja uzaludni, pošto kasnije moramo zaražena stabla uklanjati. Kod vađenja sadnica iz š. rasadnika, u svrhu sadnje u kulturu, treba pažljivo pregledati svaku sadnicu i odstraniti sve zaražene. I pitanje izbora lokaliteta novih nasada borova treba razmatrati sa stanovišta te bolesti tj. odabirati lokalitete gdje nema topola iz Leuce-grupe ili ih predhodno uništiti, jednako- kao što je potrebno u većim postojećim mladim nasadima. Pitanje efikasnog suzbijanja te bolesti prskanjem borova u proljeće fungicidima nije u literaturi dovoljno obrađeno, jer svi autori smatraju uglavnom mjere obrane uklanjanje topola iz Leitce-grupe. Neki autori smatraju i prskanje efikasnim, ali ne toliko, da bismo mogli izostaviti uklanjanje topola. Opreznosti radi, jer smatramo da u proljeće 1962. u blizini rasadnika još uvijek ima lišća topola, zaraženog s M. D. (jer topole nisu na vrijeme ili uopće nisu uklonjene), preporučamo da se izvrši u rasadnicima i prskanje i to 3—4 prskan ja u razmacima od 14 dana, počevši s prskanjem, kad iz vršnog puna noćne izbijati »majski« izbojak. Preporučamo 0,3% Zineb-prenarate (Lirothan) ili 1% bordošku juhu. Dodatak sredstva za ovlaživanje (npr. Sandovit 0,1%) dcprinjet će boljem prianjanju fungicida na mlade izbojke. Kad steknemo o ovoj bolesti više iskustva, moći ćemo, možda, prskanja borova izostaviti. Bolesti su izloženi naročito mladi nasadi, do nekih 10 g. starosti. Kasnije se bolest može javiti (ustanovljeno je i na starim stablima), ali bez posljedica. To tim više. ier čim se nasad sklopi dolazi do potiskivanja i gušenja izbojaka topola iz panja. Najveću pažnju uništenja topola moramo posvetiti na onim novršinama, gdje je ranije bilo listopadnih šuma u kojoj su bile zastupane i topole iz Leuce grupe, a naročito trepetljike. U svakom slučaju bit će potrebno detaljno proučiti biologiju, te bolesti kod nas, a isto tako i pitam´e otpornosti pojedinih ekotioova i provenijensi naših vrsta borova. To> je, međutim, zadatak naše istraživačke službe, a za sada nam preostaju navedene mjere obrane. LITERATURA: / (1) Biragh i A.: Some important diseases of conifers in Italy. FAO Plant Prot. Bull., 2/11, 1954. (2) Böhne r F.: Der Kieferndrehpilz, eine ernste Gefahr für Kiefernkulturen. Allig. Forstztg.. 7, 1992. (3) Day W. R.: Forest pathology. Ren. Imp. For. Inst. Oxford, 1942—43. Cit. po Rewiew of Applied Mycology (RAM), XXIII, str. 200, 1944. (4) Dimi tr o v T.: Lesoohrana. Sofija, 1934. |