DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Učešće i uloga jele u primorskoj šumi bukve poseban je problem, kojega treba naročito razmotriti. Ovdje se jela nalazi u posebnim ekološkim uvjetima koji se potpuno razlikuju od onih u svim ostalim prebornim šumama u kojima ona dolazi. ´U vezi prednjeg razmotrit ćemo: gospodarenje primorskom šumom bukve u vezi sa ulogom jele u njoj. I PROBLEMATIKA U gornjoj zoni primorske šume bukve nailazimo pojedina područja, u kojima u manjim ili većim skupinama dolazi prirodno jela, a koja se zasijava iz viših područja šume bukve sa jelom. Kao granicu između primorske šume bukve i šume bukve sa jelom, smatramo ono područje do kojeg se uspinje trava šašika a koje se podudara sa granicom djelovanja primorske klime. Kao najvažniji problem koji nas ovdje interesira jest pod kojim uslovima dolazi do prirodnog zasijavanja jele u primoirskoj šumi bukve te međusobni odnos jele i bukve. II RAZMATRANJE I ANALIZA Kao prvi zadatak izvršit ćemo analizu prirodnog zasijavanja jele u sastojinu primorske šume bukve. U primorskoj šumi bukve postoje posebni uslovi za uzgoj jele. Da bi se taj problem mogao razmotriti i odrediti metod gospodarenja tom šumom, provedena je analiza i razmatranje u gospodarskoj jedinici Velo Jelenje B, šumarije Rijeka. Čitava gospodarska jedinica ima 6 odjela (od 40 do 45) sa površinom od 124,04 ha i predstavlja jedinstveni kompleks primorske šume bukve sa znatnim postotkom jele koja čini zajedno sa bukvom osnov sastojine. Pregledom navedene gospodarske jedinice, kao i čitavog niza privatnih šuma, koje su uklopljene u ove šume opće narodne imovine, zapaženo je da postoje pojedini predjeli čiste bukove šume, u kojima se obilno naselio jelov podmladak. Nadalje je primjećeno da u ovim šumama ne dolazi jela stablimično izmiješana sa bukvom, kao< što je to slučaj u šumi bukve sa jelom i u predplaninskoj šumi bukve, već da ona tvori veće ili manje skupine čiste jelove sastojine. Iz ove se činjenice zaključuje, da se jela pod izvjesnim uslovima prirodno obilno zasijava u bukovu sastojinu. Da bismo mogli utvrditi pod kojim uslovima nastaje obilno zasijavanje jelovog podmlatka izvršena je analiza zasijavanja jele naletom sjemena iz susjedne jelove sastojine u čistu primorsku šumu bukve, u privatnoj šumi između odjela 41 i 40 gospodarske jedinice Velo Jelenje B. U toj šumi iskolčena je ploha veličine 20/20 m i izvršena analiza sastojine. Izmjerom svih stabala iznad 10 cm prsnog promjera i njihovom procjenom dobivena je drvna masa i struktura bukove sastojine na 400 m2, što je obračunato na 1 ha i izneseno u priloženoj tabeli broj 1. Prije 19 godina izvršena je sječa bukovih stabala i utvrđeno je, da je posječeno´ 8 stabala između 25 i 30 cm prsnog promjera (izmjerom panjeva) što iznosi po 1 ha 200 stabala i 94 m3, a koji je račun također unesen u tabelu. Nadalje je izvršeno* brojanje jelovog pomlatka koji se razvio ispod bukove sastojine. Na plohi je nađeno* 13 jelovih stabalaca od 2—2,50 m visine, prosječne |