DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Ing. Steine r (9), direktor saveznih šumskih rasadnika za Štajersku, Graz, iznosi: — U rastu zaostale sadnice ariša pokazale su poslije davanja uglja dobar rast, koji treba nesumnjivo pripisati djelovanju uglja. Poznati nam francuski šumar Jean Pourte t (10) u poglavlju »Pokretni rasadnici« svoje knjige »Les reboisements artificiels« veli doslovce: — Ne treba se bojati nikakvih bolesti: stoga osnivamo pokatkad vrlo male pokretne godišnje rasadnike za sjetvu onih vrsta, koje su podložne napadima kriptogamskih bolesti, na mjestu požarom uništene šume ili gdje je paljen drveni ugalj. Njemački stručnjak prof, dr Schippe l (11) u članku »O suzbijanju duglazijine vaši* daje slijedeći prikaz: — U 68-godišnjoj sastojini duglazije i smrče pojavio se u proljeće 1949 na čitavoj površini gust ponik duglazije. Slijedećeg proljeća (1950), na istom poniku, pojavila se duglazijina vaš. Ni prskanje ni zaprašivanje hemijskim sredstvima, koja je dao na raspolaganje Hemijski institut, nisu pomogli. Ali je zanimljiva pritom ova pojava: na istoj površini, obrasloj ponikom, primijećena je mala krpa okruglog oblika, prečnika oko 1 m. Tu je bio ponik savršeno´ netaknut od vašiju. Duglazije su bile ovdje mnogo* veće i tamno plave boje, u poređenju sa napadnutim. Ostaci drvenog uglja svjedočili su, da je neko od šumskih radnika ovdje u zimi 1947/48 ložio vatru. Analogno kod sterilizacije zemljišta u rasadnicima, kako se to naveliko praktikuje u Svajcarskoj, pomoću vodene pare, broj azotni h bakterij a utrostručio se u roku od svega 76 dana pa je tako dezinfekcija (sterilizacija) ujedno djelovala i kao neke vrste jako´ đubrivo-. Prof. dr H. Heibundgu t (12) obradio je to detaljno* u raspravi »Sterilizacija zemljišta u šumskom rasadniku «. Međutim, ogledi koje je Leinbundgu t (13) proveo kod nicanja i porasta smrče, bora i ariša, uz istovremenu primjenu ugljene prašine i vodenom parom steriliziranog humusa, nisu dali očekivane rezultate. U tlu sa ugljem postotak poniklih biljaka bio´ je nešto već i a sam porast istih biljaka nešto slabij i nego na kontrolnim površinama bez uglja. Ovdje je dvostruka sterilizacija (ugalj i vodena para) bila suvišna. I pretjerane doze drvenog uglja djeluju negativno´. Učinak uglja i vodene pare na zemljište jednak je, samo je primjena uglja jednostavnija i racionalnija! , Upotreba prašine drvenog uglja Drveni ugalj (bukve, hrasta i dr.) vrijedi za sva zemljišta, a daje se u proizvoljno doba godine. Kod davanja u jesen ili ram> u proljeće, rezultat se očituje još istog proljeća. U rasadniku: — ako´ raspolažemo´ sa mnogo uglja: — 0.5 kg/m2 ili 5 tona/ha, ispremiješa se od površine do 6—8 cm dubljine zemljišta (doba trajanja: najmanje 10 godina), — ako ugljem oskudijevamo: — sjeme u brazdicama pokrijemo zemljom sa primiješanom prašinom (volumna primjesa 10%, doba trajanja — do presadnje biljaka); ako ni sa toliko uglja ne raspolažemo, možemo pred sjetvu primiješati sjemenu nešto malo ugljene prašine za neposrednu dezinfekciju, kod sadnje:— žilje sadnica zatrpavamo zemljom, koja sadrži 5% primjese prašine drvenog uglja (volumno). Vidi Beltra m (14, 15. 16). Primjedba: Drveni ugalj svakako ugrožava opstanak mikoriza kod smrče. No, ne treba zaboraviti da je, kako podmladak tako i dalji rast smrče, najbujniji 443 |