DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 32     <-- 32 -->        PDF

I hloroza (žutilo lišća), zbog prevelikog pH u zemljištu, poznata pojava i u
šumskim rasadnicima, suzbija se prskanjem biljaka rastvorom 0,5% boraksa.
Učinak traje samo´ jednu sezonu. Za trajno sniženje velikog pH dodajemo zemljištu
kisela mineralna đubriva (npr. superfosfat, kalijevu so i dr.) i kiseli humus
sa tresetišta.


Schönha r (7) iznosi vrlo interesantan slučaj suzbijanja hloroze zbog
pomanjkanja gvožđa kod šumskih sadnica: — Pod utjecajem visoke vrijednosti
pH (između 7.2 i 8) primijećena je hloroza na sadnicama bora, duglazije i crvenog
hrasta. Ogledi đubrenjem nekim sredstvom protiv hloroze (nekim šelatom
etilendiaminO´tetrasirćetne kiseline) u dozama 0.2 do 1 kg na ar (20—100 kg na
hektar) nisu dali rezultata. Međutim, prskanje samo 0.2%-tnom rastopinom
isto g sredstva protiv hloroze dalo je u svim slučajevima najbolji uspjeh, makar
je potrošnja šelata u ovom slučaju bila daleko* manja nego kod davanja u zemljište.
, >


Drveni ugalj — dezinfektor sjemena i zemljišta — posredno đubrivo


Ugaj (carbO´ animalis) poznat je kao najblaže i ujedno najuspješnije sredstvo
za dezinfekciju ljudske utrobe. U iste svrhe upotrebljavaju na selu vrlo
uspješno´ drveni ugalj u vidu prašine. Veterinarima služi drveni ugalj za dezinfekciju
rana i brzo* zarašćivanje rezova kod stoke. U Bosni šumski radnici primjenjuju
ugljenu prašinu za posipanje rana.


Vrtlari posipaju površine reza reznica ugljenom prašinom za dezinfekciju i
brzo´ zarašćivanje. Isto bi bilo vrlo preporučljivo* i za reznic e topole !


Prema akad. dr V. V o u k u (8), u Botaničkom vrtu u Londonu već preko
120 godina upotrebljavaju prašinu drvenog uglja za bujan i zdrav rast bilja a
isto to> rade i u Botaničkom vrtu u Zagrebu. U slioi i riječi prikazuje vrlo* pozitivno
djelovanje drvenog uglja u loncima sa 5% volumne primjese (zemlja :
ugalj — 20 :1).


I na selu u Sloveniji običavaju davati u lonce sa cvijećem manje količine
uglja od drveta, za bolji razvoj i cvjetanje.
Od godine 1950 dalje, u Sloveniji i u Hrvatskoj upotrebljava se s uspjehom
drveni ugalj u šumskim rasadnicima. Evo, nekoliko primjera:


Ing. Valentina Morozova , šG Brezice, izmiješala je 0,5 kg/m2 ugljene
prašine na gredicama u rasadniku do- dubljine 8 cm. Smrčevo sjeme, posijano
u te gredice, proklijalo je 85%, bez uglja samo 50%. Biljke na gredicama sa
ugljeni bile su tamnije, jače, veće, bez traga nekih gljivičnih oboljenja, koje
prouzrokuju poljeganje ponika. Na drugim gredicama pojavio se bio fuzarij.


Ing. Ivanovski , Šumarija Slavonska Požega, zabilježio je jednak
uspjeh.


Ing Roman C h y 1 a k, SG Prijedor, pokrio je borovo sjeme zemljom sa
stare žežnice. Fuzarija nije bilo, biljke su porasle veće i tamnije boje nego na
kontrolnim površinama.


Ing. Schupf e r, Erlenbrunn — Pfalz, Zap. Njemačka, postigao je u šumskom
rasadniku sa bukovim sadnicama jednim davanjem ugljene prašine u toku
5 godina jednako dobre rezultate kao 3-kratnim davanjem mineralnih đubriva
na susjednim gredicama bez uglja.


442