DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 32 <-- 32 --> PDF |
I hloroza (žutilo lišća), zbog prevelikog pH u zemljištu, poznata pojava i u šumskim rasadnicima, suzbija se prskanjem biljaka rastvorom 0,5% boraksa. Učinak traje samo´ jednu sezonu. Za trajno sniženje velikog pH dodajemo zemljištu kisela mineralna đubriva (npr. superfosfat, kalijevu so i dr.) i kiseli humus sa tresetišta. Schönha r (7) iznosi vrlo interesantan slučaj suzbijanja hloroze zbog pomanjkanja gvožđa kod šumskih sadnica: — Pod utjecajem visoke vrijednosti pH (između 7.2 i 8) primijećena je hloroza na sadnicama bora, duglazije i crvenog hrasta. Ogledi đubrenjem nekim sredstvom protiv hloroze (nekim šelatom etilendiaminO´tetrasirćetne kiseline) u dozama 0.2 do 1 kg na ar (20—100 kg na hektar) nisu dali rezultata. Međutim, prskanje samo 0.2%-tnom rastopinom isto g sredstva protiv hloroze dalo je u svim slučajevima najbolji uspjeh, makar je potrošnja šelata u ovom slučaju bila daleko* manja nego kod davanja u zemljište. , > Drveni ugalj — dezinfektor sjemena i zemljišta — posredno đubrivo Ugaj (carbO´ animalis) poznat je kao najblaže i ujedno najuspješnije sredstvo za dezinfekciju ljudske utrobe. U iste svrhe upotrebljavaju na selu vrlo uspješno´ drveni ugalj u vidu prašine. Veterinarima služi drveni ugalj za dezinfekciju rana i brzo* zarašćivanje rezova kod stoke. U Bosni šumski radnici primjenjuju ugljenu prašinu za posipanje rana. Vrtlari posipaju površine reza reznica ugljenom prašinom za dezinfekciju i brzo´ zarašćivanje. Isto bi bilo vrlo preporučljivo* i za reznic e topole ! Prema akad. dr V. V o u k u (8), u Botaničkom vrtu u Londonu već preko 120 godina upotrebljavaju prašinu drvenog uglja za bujan i zdrav rast bilja a isto to> rade i u Botaničkom vrtu u Zagrebu. U slioi i riječi prikazuje vrlo* pozitivno djelovanje drvenog uglja u loncima sa 5% volumne primjese (zemlja : ugalj — 20 :1). I na selu u Sloveniji običavaju davati u lonce sa cvijećem manje količine uglja od drveta, za bolji razvoj i cvjetanje. Od godine 1950 dalje, u Sloveniji i u Hrvatskoj upotrebljava se s uspjehom drveni ugalj u šumskim rasadnicima. Evo, nekoliko primjera: Ing. Valentina Morozova , šG Brezice, izmiješala je 0,5 kg/m2 ugljene prašine na gredicama u rasadniku do- dubljine 8 cm. Smrčevo sjeme, posijano u te gredice, proklijalo je 85%, bez uglja samo 50%. Biljke na gredicama sa ugljeni bile su tamnije, jače, veće, bez traga nekih gljivičnih oboljenja, koje prouzrokuju poljeganje ponika. Na drugim gredicama pojavio se bio fuzarij. Ing. Ivanovski , Šumarija Slavonska Požega, zabilježio je jednak uspjeh. Ing Roman C h y 1 a k, SG Prijedor, pokrio je borovo sjeme zemljom sa stare žežnice. Fuzarija nije bilo, biljke su porasle veće i tamnije boje nego na kontrolnim površinama. Ing. Schupf e r, Erlenbrunn — Pfalz, Zap. Njemačka, postigao je u šumskom rasadniku sa bukovim sadnicama jednim davanjem ugljene prašine u toku 5 godina jednako dobre rezultate kao 3-kratnim davanjem mineralnih đubriva na susjednim gredicama bez uglja. 442 |