DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Prema prednjem veoma povoljan momenat za unošenje jele u primorsku šumu bukve jest taj, da sastojina ima prosječnu drvnu masu od 252 m3 po 1 ha, da u prvom deb. razredu imamo 77% ukupnog broja stabala (1400 u tabeli) a u drugom 23%, i da se izvrši sječa intenziteta od 37%. Pojačani intenzitet od 37% treba provoditi samo u vrijeme kada ne rodi bukva, kako nam ne bi nastupilo- pomlađenje bukvom. Prema tome za unos jele u primorsku šumu bukve bilo- prirodnim bilo umjetnim putem moraju postojati vanredne stojbinske prilike i naglo otvaranje sklopa. Ovdje se izvršena analiza u sastojini IV bonitetnog razreda i dan opći tip mogućnosti unošenja jele u tu šumu. Isti metod vrijedi i za sastojin-u III i V bonitetnog razreda, dok u sastojine I i II bonitetnog razreda (male površine šume) ne treba unositi jelu. To su sastojine naročite kvalitetne bukove mase i koje se vrlo uspješno prirodno- pomlađuju. Tip primorske šume bukve protivne analiziranoj plohi, bila bi sastojina sa znatno manjim brojem stabala u I i II deb. razredu, a znatno- većim njihovim brojem u jačim deb. razredima. Ovaj tip šume redovno je obrasao travom saši ko-m što otežava prirodno po-mlađenje i unos jele. U analiziranoj plohi, unatoč jačeg intenziteta ne dolazi do- procesa useljenja sašike, jer ima znatan broj stabala I i II deb. razreda. 7) U sastojinama primorske šume bukve ima samo manjih površina koje u cijelosti odgovaraju stanju izabrane plohe, ali ovdje izneseni osnovni principi imadu svoju primjenu i u sastojinama koje se manje ili više približuju navedenom općem tipu. Sam način sječe u tim šumama treba voditi tako da se postigne stanje koje je^ napred iskazano. Navedeni principi za prirodno zasijavanje jele. služe i za unos jele bilo sjetvom sjemena bilo sadnjo-m biljki. L´AMENAGEMENT DE LA FORET MARITIME DE HETRE EN RAPPORT AU ROLE Y JOUE PAR LE SAPIN RESUME Dens un effort general d´elever la valeur des hefraies maritimes ä Sesleria (Fegetum seslerietosum Horvat), ainsi que d´augmenter la quantite de resineux dans Its futaies jardinees, la possibjlite de l´introduction et de l´education du sapin dans la foret maritime de hetre represente un probleme tout particulier. A la suite d´une analyse de l´extension naturelle du sapin grace ä la dispersion des graines provenant de peuplements voisins de hetraies ä sapin (Fagetum abietetosum Horvat), ainsi qu´ apres avoir pris en consideration les conditions ecologiques et Celles du peuplement oü se deroule ce processus, on a pu tirer les conclusions par rapport ä la methode d´amenagement de la foret maritime ä hetre et par rapport ä la possibility de l´introduction et de l´education du sapin dans cette foret. Dens ce peuplement de hetre la regeneration du sapin se developpe uniquement sous une structure speciale du peuplement de hetre comportant un nombre considerable de tiges de hetre dans les classes inferieures de grosseur (conditions microclimEtiques). Le developpement et le maintien de la qualite des tiges de sapin exige un degagement ä temps en etage dominant du peuplement de hetre, ainsi que le degE gement de la reproduction de sapin. Dans la foret maritime de hetre le sapin forme des groupes de peuplements purs dans les regions demontrant les conditions de peuplement susmentionnees et 11 les change moyennant ses qualites biologiques specifiques en retatolissant les conditions pour une regeneration nouvelle du hetre. C´est dans ce dynamisme que repose l´essence d´amenagement du sapin dans la zone superieure de la foret maritime de hetre. 424 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 13 <-- 13 --> PDF |
i u ostalim odjelima (odjel 40) gdje dolazi zajedno sa bukvom. Formiranje bu duće čiste jelove skupine jasno se vidi na odabranoj plohi (tabela broj 1) gdje dolazi po 1 ha 5.700 jelovog pomlatka a gdje nema bukovog mladika. 3) U primorskoj šumi bukve, jela nije teritorijalno´ stabilna vrsta, jer se u čistim skupinama teže pomlađuje, dok se nasuprot veoma dobro pomlađuje u čistim bukovim sastojinama. Sadanjim jelovim skupinama treba tako gospo dariti da se prepuste povratku ranijoj bukovoj sastojini. Ovaj proces povratka šume u svoje prvobitno stanje, treba poduprijeti jačim sječama jele za vrijeme uroda bukve. Radi uspjeha ovog rada treba nastojati da se u skupinama jele održi dovoljan broj stabala bukve koja su sposobna za urod sjemena. 4) Jedna od najvećih grešaka jelovih stabala u toj šumi jest okružljivost, čime se znatno smanjuje tehnička vrijednost šume. Okružljivost nastaje zbog toga što jela stanoviti vremenski period raste pod gustom krošnjom bukovih stabala, a kada ih se oslobodi počinje naglo rasti što- stvara okružljivost. Želimo li uzgojiti kvalitetnu jelu moramo rano početi prekidati sklop bukve u kojoj je zasijana jela i omogućiti ujednačenost rasta jele. 5) U primorskoj šumi bukve imamo dva potpuno različita načina gospodarenja, jedan u predjelima koji su zasijani jelom ili u postojećim jelovim skupinama, a drugi u šumi čiste bukve. Ako pogledamo grafikone broja stabala u razmotrenim odjelima i uporedimo ih sa grafikonima broja stabala u šumi bukve sa jelom vidimo da u šumi bukve sa jelom razvoj grafikona obih vrsta ide paralelno, i da se gospodarenjem zahvaća na zajedničkoj površini obe vrste u tipičnoj prebornoj sječi. Nasuprot grafikoni stabala u prim, šumi bukve pokazuje da je razvoj jele i bukve divergentan. Bukva pokazuje daleko brže smanjenje broja stabala nego jele, tako da je ta. razlika znatno veća nego´ kod šume bukve sa jelom. Bukva prosječno dosiže IV deb. razred a jela III čime se također razlikuje ova šuma od šume bukve sa jelom. Nadalje akc- uporedimo grafikon drvnih masa naših odjela sa grafikonima drvnih masa bukve sa jelom i ovdje vidimo znatne razlike. Ove diferencije proističu iz osnovne razlike načina gospodarenja jelom, time što se sa obim vrstama u šumi bukve sa jelom gospodari zajednički, a primorska šuma bukve odvojeno. 6) U razvitku primorske šume bukve, postoji naročiti stepen njene strukture, i njenog općeg stanja, koji uslovljava najbolje klijanje jelovog sjemena i najbolji razvitak mladih jelovih biljaka. Ovde treba odmah napomenuti da svaki unos i uzgajanja jele u primorskoj šumi bukve, u kojoj se vrši streljarenje u cijelosti otpada. Praksa je pokazala da na takvim područjima veoma teško klija jelovo sjeme i da se pojedinačne jelove biljke vrlo sporo razvijaju i rano propadaju. Iz tabele 1 vidimo da je po 1 ha u prvom deb. razredu ima 1.400 stabala (od 10—15 cm = 750,, od 16—20 cm = 650 stabala) a u drugom deb. razredu 225 stabala (samo od 21—25 cm). Nadalje smo utvrdili da je obilno zasijavanje jele započelo prije 17—19 godina, kada je u šumi provedena sječa svih stabala iznad 25 cm prsnog promjera. Tom je prilikom posječeno po> 1 ha 200: stabala sa masom od 94 m3 Ako računamo prirast sastojine na 2 m3 po- 1 ha, to je prije 19 godina bila drvna masa 196 m´3 manje 19 godišnji prirast od (19 X 22 = 38 m3) 38 m3 tj. 196 — 38 = 158 m3. K toj masi treba pribrojiti posječenu drvnu masu prije 19 godina od 94 m3 što čini 158 m3 + 94 m3 = 252 m3. Od mase 252 m3 posječeno je 94 m3. tako da intenzitet sječe iznosi 94/252 X 100 = 0.37 X 100 = 37%. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Gro/ ´>r. staiaLx $oo poh }oo Goo -lOO So a &o «ioo GO 30Ü ´ Graf dry mccsa, 2oo pokus plohe IO ´ 400 1 2. j S a L 3 4 IH ZAKLJUČCI Iz izvršenih analiza i obračunatih podataka odabrane plohe tabele broj 1, te podataka inventarizacije tabele broj 2, kao i temeljem istih sastavljenih grafikona u predmetu gospodarenja jelom u primorskoj šumi bukve donosimo slijedeće zaključke: 1) U primorskoj šumi bukve, može se gospodarskim mjerama trajno održavati znatan postotak jele, čime se podiže šumski fond tih šuma po masi i vrijednosti. Iz tabele broj 2 vidimo da bukva zahvaća tanje debljinske razrede, koji daju manji procenat tehnike, dok jela zahvaća jače deb. razrede sa većim procentom građe. ^ 2) U primorskoj šumi bukve, jela se ne formira stablimično izmiješana sa bukvom, već u šumi bukve stvara odvojene komplekse čiste jelove sastojine. Ovo nam jasno pokazuje jela u odjelu 41 gdje tvori čistu jelovu sastojinu, kao 422 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 11 <-- 11 --> PDF |
421 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 10 <-- 10 --> PDF |
420 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 9 <-- 9 --> PDF |
419 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 8 <-- 8 --> PDF |
418 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Prema tabeli broj 2, srednji grafikon broja stabala dobivamo: Za bukvu deb. razred I (640 + 151 + 266 + 354 + 805) 5 = 2.216 : 5 = 443 II (100 + 40 + 16 + 18 + 57) : 5 -- 231 : 5 = 46 III (1 + 1 + 1 + 1 + 8) : 5 = 12 5 = 2,4 IV (1 + 1) : 5 = 2 : 5 = 0,4 491,8 Za jelu deb. razred I (23 + 131 + 73 + 35 + 139) : 5 = 401 : 5 = 80 II (24 + 11 + 57 + 15 + 53) : 5 = 260 : 5 = 52 III (20 + 99 + 41 + 17 + 34) : 5 = 211 : 5 = 42 IV (12 + 74 + 17 + 6 + 17) : 5 = 126 : 5 = 25 V (6 + 34 + 6 + 1 + 6) : 5 = 53 : 5 = 11 VI (3 + 1 + 1) : 5 = 5 : 5 = 1 211 Srednji grafikon drvnih masa dobivamo: Za bukvu deb. razred I (51 + 12 + 11 + 25 + 48) : 5 = 147 : 5 = 29 II (32 + iö + 4 + 8 + 19) : 5 = 78 : 5 = 16 III (4 + l + 2 + l+7):5 = 15:5 = S IV (2 + 2) : 5 = 4 : 5 = 1 V (1 + 1) : 5 = 2 : 5 = 0,4 49,4 Za jelu deb. razred I (2 + 18 + 5 + 3 + 14) : 5 = 42 : 5 = 8,4 II (9 + 41 + 15 + 5 + 29) : 5 == 101 : 5 = 20 III (19 + 64 + 30 + 14 + 52) : 5 = 180 : 5 = 36 IV (21 + 75 + 23 + 8 + 63) : 5 = 190 : 5 = 38 V (14 + 67 + 14 + 3 + 51) : 5 = 135 : 5 = 27 VI (2 + 5 + 23) : 5 = 30 : 5 = VII (3) : 5 = 3 : 5 = 136,4 Iz obračunatih podataka nacrtamo sumarni grafikon broja stabala i sumarni grafikon drvnih masa. Grafikon broja stabala i drvnih masa po 1 ha sastavimo iz tabele broj 1. za bukovu sastojinu na odabranoj pokusnoj plohi i dobivamo´ grafikon broja stabala i drvnih masa pokusne plohe. 417 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Tabela broj "2. Drvna masa i broj stabala po 1 ha Odjel 40 Odjel 41 Deb. m3 Broj stabala m3 Broj stabala raz. 1 Bukv. 2 Jela 3 Svega Bukv. 4 5 Jela 6´ Svega Bukv. 7 8 Jela 9 Svega Bukv. 10 11 Jela 12 Sv. 13 I 51 2 53 640 23 663 12 18 30 151 131 282 II 32 9 41 100 84 124 15 41 56 40 111 151 III 4 19 23 1 20 21 1 64 65 1 99 100 IV 2 21 23 1 12 13. 75 75 74 74 V 1 14 15 6 6 67 67 34 34 VI 2 2 3 3 Svega 90 67 157 742 85 827 28 265 293 19& 452 644 I 11 5 Odjel 42 16 .266 73 33Ö 25 3 Odjel 43 28 354 35 389 II 4 17 21 16 57 73 8 5 13 18 15 33 III 2 30 32 1 41 42 1 14 15 1 17 18 IV 23 23 17 17 8 8 6 9 V 14 14 6 6 3 3 1 1 VI 5 5 1 1 Svega 17 94 111 283 195 478 34 33 67 373 74 447 U odjelima 40, 41, 42 i 43, bukva IV bonitet, jela III. Nadmorska visina 900—1.200 metara. Odjel 44 I 48 14 62 139 944 II 19 29 48 57 33 110 III 7 52 59 8 34 42 IV 2 63 65 1 17 18 V 1 31 52 6 6 VI 23 23 1 1 VII 3 3 Svega 77 235 312 871 250 1121 Iz podataka tabele broj 2 sastavimo grafikon broja stabala bukve i jele po 1 ha za odjele 40, 41, 42, 43 i 44. Nadalje iz iste tabele sastavimo i grafikon drvnih masa_. Pregledom navedenih grafikona vidimo da se oni među sobom razlikuju, pa radi općeg pregleda sastavimo´ prosječni grafikon broja stabala i mase za svih 5 odjela. 416 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Tabela broj 1. Broj stabala i drvne mase pokusne plohe Na 400 m2 Na 1 ha = 10.000 ms Prsni promjer Visina Broj Broj Ukupna masa cm m stabala m" stabala m3 1 2 3 4 5 6 10 9 5 0,03 125 3,75 11 9 4 0,03 100 3,00 12 9 4 0,04 100 4,00 13 9 4 0,05 100 5,00 14 10 5 0,07 125 8,75 15 10 8 0,08 200 16,00 30 750 40,50 16 11 4 6.10 100 10,00 17 12 6 0,13 150 1-9,50 18 13 1 0,15 25 3,75 19 13 14 0,15 350 32,50 20 14 1 0,21 25 5,25 26 650 91,00 21 14 4 0,23 100 23,00 22 15 1 0,27 25 6,75 23 15 1 0,30 25 7,50 24 16" 1 0,34 25 8,:50 25 16 2 0,37 50 18,50 9 225 64,25 1625 195,75 26 27 17 8 0,47 200 94,00 30 Svega 1825 289,75 starosti od 15—17 godina. Brojanjem nižeg i mlađeg pomlatka utvrđeno je, da ima na plohi 215 jelovog mladika razne dobe. Ako brojanjem dobivene podatke na plohi pretvorimo- u ha dobimo jelovog starijeg pomlatka od 2—2,50 m visine 13 X 25 = 325 stabala, a ostalog nižeg pomlatka 215 X 25 = 5.375 stabala ili ukupno po 1 ha 325 + 5375 = 5.700 stabala. Na odabranoj plohi nema nikakvog bukovog pomlatka. Neposredno uz izabranu plohu nalazi se odjel 41 sa drvnom masom od 270 m3 po´ 1 ha i to jele 265 a bukve samo 5 ms. Drvna masa bukve pada samo u prvi debljinski razred od 10—20 cm. U tom odjelu iz kojeg se naplodila ploha ima veoma malo jelovog pomlatka. S druge strane plohe nalazi se odjel 40, sa ukupnom masom od 157 m3 po 1 ha i to bukve 90 m3 a jele 67 m3. U ovom odjelu nalazi se jela u skupinama, tako da tvori manje ili veće komplekse čiste jelove sastojine u bukovoj šumi. U čistim jelovim partijama ima malo jelovog pomlatka dok se primjećuje znatan pomladak u pojedinim dijelovima bukove šume. U gospodarskpoj jedinici Velo Jelenje B izvršila je Sekcija za uređivanje šuma u Rijeci, klupiranje svih stabala iznad 10 cm prsnog promjera (daljnji radovi do danas nisu vršeni) pa za naša razmatranja uzimamo podatke drvne mase i broja stabala po deb. razredima za odjele 40, 41, 42, 43 i 44. Ti su podaci uneseni u tabelu broj 2. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Učešće i uloga jele u primorskoj šumi bukve poseban je problem, kojega treba naročito razmotriti. Ovdje se jela nalazi u posebnim ekološkim uvjetima koji se potpuno razlikuju od onih u svim ostalim prebornim šumama u kojima ona dolazi. ´U vezi prednjeg razmotrit ćemo: gospodarenje primorskom šumom bukve u vezi sa ulogom jele u njoj. I PROBLEMATIKA U gornjoj zoni primorske šume bukve nailazimo pojedina područja, u kojima u manjim ili većim skupinama dolazi prirodno jela, a koja se zasijava iz viših područja šume bukve sa jelom. Kao granicu između primorske šume bukve i šume bukve sa jelom, smatramo ono područje do kojeg se uspinje trava šašika a koje se podudara sa granicom djelovanja primorske klime. Kao najvažniji problem koji nas ovdje interesira jest pod kojim uslovima dolazi do prirodnog zasijavanja jele u primoirskoj šumi bukve te međusobni odnos jele i bukve. II RAZMATRANJE I ANALIZA Kao prvi zadatak izvršit ćemo analizu prirodnog zasijavanja jele u sastojinu primorske šume bukve. U primorskoj šumi bukve postoje posebni uslovi za uzgoj jele. Da bi se taj problem mogao razmotriti i odrediti metod gospodarenja tom šumom, provedena je analiza i razmatranje u gospodarskoj jedinici Velo Jelenje B, šumarije Rijeka. Čitava gospodarska jedinica ima 6 odjela (od 40 do 45) sa površinom od 124,04 ha i predstavlja jedinstveni kompleks primorske šume bukve sa znatnim postotkom jele koja čini zajedno sa bukvom osnov sastojine. Pregledom navedene gospodarske jedinice, kao i čitavog niza privatnih šuma, koje su uklopljene u ove šume opće narodne imovine, zapaženo je da postoje pojedini predjeli čiste bukove šume, u kojima se obilno naselio jelov podmladak. Nadalje je primjećeno da u ovim šumama ne dolazi jela stablimično izmiješana sa bukvom, kao< što je to slučaj u šumi bukve sa jelom i u predplaninskoj šumi bukve, već da ona tvori veće ili manje skupine čiste jelove sastojine. Iz ove se činjenice zaključuje, da se jela pod izvjesnim uslovima prirodno obilno zasijava u bukovu sastojinu. Da bismo mogli utvrditi pod kojim uslovima nastaje obilno zasijavanje jelovog podmlatka izvršena je analiza zasijavanja jele naletom sjemena iz susjedne jelove sastojine u čistu primorsku šumu bukve, u privatnoj šumi između odjela 41 i 40 gospodarske jedinice Velo Jelenje B. U toj šumi iskolčena je ploha veličine 20/20 m i izvršena analiza sastojine. Izmjerom svih stabala iznad 10 cm prsnog promjera i njihovom procjenom dobivena je drvna masa i struktura bukove sastojine na 400 m2, što je obračunato na 1 ha i izneseno u priloženoj tabeli broj 1. Prije 19 godina izvršena je sječa bukovih stabala i utvrđeno je, da je posječeno´ 8 stabala između 25 i 30 cm prsnog promjera (izmjerom panjeva) što iznosi po 1 ha 200 stabala i 94 m3, a koji je račun također unesen u tabelu. Nadalje je izvršeno* brojanje jelovog pomlatka koji se razvio ispod bukove sastojine. Na plohi je nađeno* 13 jelovih stabalaca od 2—2,50 m visine, prosječne |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST GLASILO SAVEZA ŠUMARSKIH DRUŠTAVA HRVATSKE GODIŠTE 85 NOVEMBAR—DECEMBAR GODEVA 1961 GOSPODARENJE PRIMORSKOM SUMOM BUKVE U VEZI SA ULOGOM JELE U NJOJ Ing. BRANKO MILAS UVOD NA VAiPfNENOJ PODLOZI, u planinskim masivima uzduž Jadranske obale u pojasu nadmorskih visina od 600 do- 1200 m prostire se primorska šuma bukve (Fagetum seslerietosum Horvat). Ispod te šume nalazi se šuma hrasta medunca, crnoga graba i crnoga jasena (Querceto-ostrietum-carpiniofoliae). Na obroncima viših planinskih masiva, koji se dižu iznad 1200 m, a koji se vežu na unutarnja planinska područja, prelazi primorska šuma bukve u šumu bukve sa jelom. Na primorskim izoliranim planinskim masivima čini ta šuma konačni visinski tip šume. U prvom tipu primorske šume bukve nalazi se uz bukvu i jela, koja ulazi iz više šume bukve sa jelom i tvori sastavni dio te sastojine. U drugom izoliranom tipu primorske šume bukve dolazi samo čista bukova sastojina. Primorska šuma bukve jest ona koja čini prelaz od nižeg većinom golog kraškog područja ili područja slabe vegetacije na više područje prebornih šuma bukve sa jelom. U dubljim tlima i povoljnijim položajima sastojina primorske bukve ima vrlo lijepu i tehnički vrijednu drvnu masu, dok u nižim i u nepovoljnim staništima prelazi u kržljavu šumu i šikaru. Prema tome kod gospodarenja primorskom šumom bukve imamo razlikovati šumu redovnog gospodarenja od degradiranih predjela, u kojima treba provoditi posebne meliorativne radove. U ovoj radnji neće se razmatrati melioracija tih šuma već samo problematika redovnog gospodarenja. Posebni klimatski uslovi, koji vladaju na području primorske šume bukve, uslovljavaju i specifičnu vegetaciju tog područja i traže naročiti metod gospodarenja. Najbitniji element gospodarenja tom šumom jest pitanje njenog prirodnog pomlađivanja. Postoje danas znatne površine tih šuma u koje je uslijed jačeg intenziteta sječe u većoj ili manjoj mjeri ušla trava šašika, podlesnica (sesleria autumnalis) što je djelomično ili potpuno onemogućilo prirodno pomlađenje, a to je prvi stepen degradacije te šume. \ |