DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 27 <-- 27 --> PDF |
NOVE MJERE ZA UNAPREĐENJE SJEMENARSTVA I RASADNICARSTVA Ing. VLADISLAV BELTRAM UVOD OCETINJAVANJE lišćarskih šuma te podizanje intenzivnih nasada i plantaža spadaju među krupne zadatke šumarstva. Za uspješno* ostvarenje postavljenih zadataka potrebno je: — što racionalnije iskoristiti postojeće sjemenske baze za dobijanje sjemena, — osigurati što veću proizvodnju kvalitetnog sjemenskog materijala, uz najmanje gubitke od bolesti, štetočina i vremenskih nepogoda. Predložene nove mjere iznesene su u najkraćem obliku, potrebnom za njihovu praktičnu primjenu. Dokumentacija prikazanog materijala donesena je na kraju pod Izvori. Kod primjene u praksi, naročito kod upotrebe boraksa, treba se striktno pridržavati uputstava, stečenih na osnovu 9-godišnjih naših iskustava, kako ne bi došk> do nepotrebnih gubitaka. Stručna literatura o tome nema tačnijih i sigurnijih podataka. Za folijarnu ishranu u rasadniku, prema Šumakovu , potrebni su ogledi sa NPK đubrivima. SJEMENARSTVO Mikroelemenat bor — stimulator uroda u sjemenskim sastojinama U našoj zemlji imamo mnogo sastojina i grupa stabala četinara dobrog porijekla: jele, smrče, alpskog i nizinskog ariša, bijelog i crnog bora, duglazije, borovca, Lawsonske paciprese, sekvoje itd. Kako´ za očetinjavanje lišćarskih šuma, tako i za nove kulture i plantaže, trebaju nam ogromne količine sjemena. Preduzeti moramo, prije svega, mjere za stimulaciju sjemenskog uroda, kako bi u što većoj mjeri mogli da iskoristimo´ postojeće izvore sjemena. Jednako važna je stimulacija uroda i kod sjemenskih plantaža. Najvažniji poznati stimulator za urod je mikroelemenat bor, koji se u svijetu na veliko upotrebljava u poljoprivedi, naročito´ u voćarstvu i povrtlarstvu. Scharre r (1) u svome radu O´ biohemiji mikroelemenata govori o> elementu boru na 76 strana, na temelju 528 citiranih rasprava o tom elementu iz svih kontinenata. Scharrer prikazuje uspješan način folijarne ishrane (preko lišća) elementom borom, prskanjem odnosno oročavanjem ili zamagljivanjem rastopinom boraksa (natrijevog tetraborata). 437 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Specijaln-a borna đubriva nailaze u sjevernoj Italiji na sve širu, vrlo uspješnu primjenu kod svih poljoprivrednih kultura, bez iznimke. Elemenat bor izaziva bujan i zdrav porast bilja, značajno* povećava sadržaj šećera u listu i stabljici, što daje bogat i kvalitetniji urod plodova u svim kulturama. Osim đubrenja u zemljište, još se naročito ističe korist prihranjivanja preko lista 0.4 do 0.5%-tnO´m rastopinom boraksa, sa najboljim i najbržim učinkom, bez obzira na to. da li postoji u zemljištu oskudica u boru ili ne. U specijalnom broju revije »La Difesa« (2). u riječi i slici prikazani su uspjesi primjene bora na raznim poljoprivrednim kulturama i data su detaljna uputstva za praktičnu upotrebu. Na međunarodnom savjetovanju o hemijskim đubrivima g. 1956 u Beogradu, R o t i n i (3) u svome prikazu o primjeni bornih đubriva, ističe uspjeh upotrebe 20—40 kg boraksa na hektar površine u mladoj šumi. koja je pod utjecajem bora dala bogat urod sjemena sa 90% klijavosti. Bor je davan zemljištu u vidu soli. Kod toga treba naglasiti da je bor jedan od najvažnijih elemenata, koji je bilju od prirode neophodno* potreban za cvjetanje i urod a ne možda neko´ strano> stimulativno sredstvo! Stoga je potrebno, da se i kod nas iskoriste strana iskustva i naprave pokusi u šumarstvu prskanjem, još bolje orošavanjem ili zamagljivanjem, gornjeg dijela krošnje sjemenskih stabala, grupa stabala i sastojina, pomoću atomizera (molekulatora) boraksom, koji se dobije u vidu kovačkog (tehničkog) i toaletnog boraksa: — rastopinom od 0.3°/o, kada su stabla u punoj cvatnji, za bolji urod u istoj godini, — rastopinom od 0.5%, ako stabla uopće nisu cvjetala, ili poslije cvatnje, kada je novo lišće (iglice) već skoro normalne veličine, za stimulaciju u slijedećoj godini. (Potanje uslove kod tretiranja boraksom vidi u poglavlju: Način upotrebe boraksa!) Elemenat bor ne izaziva samo dobar urod sjemena odlične klijavosti nego jača i fiziološku otponost krošnje i čitavog stabla, tako da pojačanje uroda ni najmanje ne iscrpljuje biljku. Folijama ishrana (preko lista) mikrođubrivima je savremeriija i daleko ekonomičnija nego li đubrenje istim đubrivima u zemljište i nalazi u svijetu na sve veću primjenu, već i radi toga, jer se učinak folijarne ishrane primjećuje često već nakon nekoliko* dana iza upotrebe. Primjenjuje se samo* za vrijeme najbujnije vegetacije! Na međunarodnom savjetovanju o šumarstvu g. 1960 u Seattle-u stručnjaci iz Indije navodno su isticali veliku vrijednost folijarne ishrane kod sjemenskih plantaža. Tehničke mogućnosti za folijarnu ishranu Za prskanje, orošavanje i zamagljivanje imamo- aparate domaće proizvcdnje po stranim licencama: zamagljivao SWINGFOG SN-6 te zamagljivao i zaprašivač FONTAN R-4. Oba motorna leđna aparata proizvodi preduzeće »Sloboda« u Čačku. Traktorski molekulator (atomizer) TFM-300 proizvodi tvornica »Metalna « u Mariboru. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Ukoliko, kod folijarne ishrane pojedinih stabala i grupa sjemenjaka, postojeći aparati za orošavanje i zamagljivanje nemaju dovoljno visok domet, mogao bi nam poslužiti specijalan balon posebne konstrukcije. Za tretiranje sjemenskih sastojina upotrebiv je helikopter. Ako svega toga nemamo, moramo se poslužiti davanjem boraksa u zemljište, prema R o t in i j u (3). Obradio Beltram (4). RASADNIČARSTVO Folijama ishrana prema Šumakovu Poznati ekspert FAO za pedologiju VI. S u m a k o v (5) iznosi: — U posljednje vrijeme počelo se primjenjivati unošenje đubriva u vidu slabih rastvora preko lista. Ovaj način prihranjivanja pokazao se vrlo efikasnim pri njegovom ispitivanju u rasadnicima i kulturama. Receptura za vankorjensko´ prihranjivanje drvenastih biljaka, razrađena od Svesaveznog naučnoistraživačkog instituta šumarstva i mehanizacije SSSR, je slijedeća: Za vankorjensko´ prihranjivanje najefikasniji su azotni i fosforni rastvori. Kalijeva đubriva ne daju veliki efekat, Azotni rastvor od 1% mokraćevine može se pripremiti pred samu upotrebu; 2% do 5% rastvor superfosfata 4—5 časova prije upotrebe, uz povremeno* miješanje. Norma potrošnje mineralnih i organskih rastvora u rasadnicima iznosi 7—8 litara na 1 ar, u kulturama uz primjenu prskalica 500—600 litara na 1 ha. Vankorjensko prihranjivanje treba sprovoditi u večernjim časovima, poslije 16 časova. Prskanje biljaka rastvorom đubriva ne smije se vršiti u toku dana, pri suncu, jer isparivanje vode povećava koncentraciju rastvora i može izazvati opekotine lišća. U toku vegetacijske sezone prihranjivanje se provodi 2—3 puta, u vrijeme najintenzivnijeg rasta. Razmak između dva uzastopna prihranjivanja ne smije biti manji od 2 nedjelje. Za bljke sa čvrstom kutikulom i sa voštanim zaštitnim slojem, osobito´ za četinarske vrste, vankorjensko* prihranjivanje treba vršiti mineralnim rastvorima uz dodatak tzv. močila . Močila omogućuju pokrivanje lista tankim slojem rastvora i njegovu daljnju difuziju u list (iglice). Močilo se dodaje neposredno u rastvor đubriva u potrebnoj količini. Primjenu vankorjenskog prihranjivanja biljaka mineralnim đubrivima u vidu slabih rastvora je lako mehanizirati. Treba samo putem pokusa ustanoviti vrijeme i doze koje bi dale najbolji efekat vankorjenskog prihranjivanja topole, pri iskorišćavanju različitih vrsta prskalica. Kao* što* su pokazala ispitivanja, u listovima topole i jasike nalazi se znatno više (2—3 puta) kalija, negO´ u listovima drugih drvenastih vrsta. Stoga, bez obzira na relativno, bogatstvo´ zemljišta u pokretnom kaliju, kod upotrebe azotno- fosfornih đubriva treba također davati i kalij, iako u relativno manjim količinama nego azot i fosfor. F ,, 439 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Primjedba izlaganjima Šumakova Od sredstava za folijarnu ishranu imamo na raspolaganje superfosfat . Prokušano močil o (sredstvo za kvašenje) SANDOVIT, švajcarski proizvod, daje u prodaju Tvornica kemijskih proizvoda »Radonja« u Sisku. (Na lOi litara rastvora đubriva daje se 0,1—0.2 kg močila tj. 0,1—0,2%). Dobre rezultate dali su u folijarnoj ishrani švajcarski proizvod PERFOLION (kompleksno đubrivo N:P:K = 5:12:30), u rastvoru 0,1% i talijanski proizvod UREA (mokraćevina sa 48% N) posljednjih godina u voćarstvu Slovenije. Folijarno đubrenje od naročite je važnosti za mlade kulture topola i drugih vrsta: a) u prvoj godini vegetacije, odmah nakon presadnje, kada sadnice počinju da razvijaju svoj reducirani korjenski sistem, b) na poplavnom terenu, gdje je đubrenje u zemljište praktično´ nemoguće i neracionalno, c) kada je kultura doživjela vremenski ili neki drugi kalamitet (pozeba, brst). Mikroelemenat bor — zaštita bilja od bolesti i mraza U godinama 1952—1960 s najvećim uspjehom ispitali smo primjenu bora u zaštiti bilja, za vrijeme vegetacije, od kasnih proljetnih mrazeva: u vinogradima (2 slučaja), u baštama (3 slučaja), u voćnjacima (5 slučajeva), u šumskim rasadnicim a kod smrče, bora, jasena i bukve (8 slučajeva). Osim zaštite od mraza i pozebe, sve vrste raslinja, tretirano- borom, pokazalo se vanredno zdravo i protiv bolesti i suše otporno* lišće. Tako je npr. konstatirana odlična zaštita lišća kod rajčica protiv plamenjače u bezbroj slučajeva, protiv gljivice Taphrina deformans na breskvi i protiv hloroze na breskvi. Kod toga možemo računati na uspjeh prskanja borom, kao> preventivnom mjerom, i protiv poznatih opasnih i čestih bolesti na biljkama u rasadniku (Lophodermium pinastri itd.). Prskanje poznatim zaštitnim sredstvima (modrom galicom ili boirloskom čorbom) daje lišću samo vanjsku, hemijsku zaštitu protiv bolesti. Tu zaštitu jaka kiša lako i brzo ispere. Prskanje borom (folijama ishrana borom) pruža, međutim, nutarnju, fiziološku i neuporedivo jaču otpornost protiv bolesti lista. Ispiranje kišom, nakon izvršenog prskanja, isključeno je, kako je to´ utvrdila naša praksa, jer lišće odmah upija rastvor. I ovdje, kod folijarne ishrane borom, učinak je daleko- brži i efikasniji, nego li davanje istog đubriva u zemljište. Primjena elementa bora sam o prek o list a daje zaštitu od mraza u vegetaciji, što se inače davanjem bilo kakvih doza u zemljište, ne može postići. Način upotrebe boraksa Elemenat bor, u vidu boraksa , ima na raslinje slijedeće djelovanje: — 1) bujno cvjetanje i bogat urod (poznato iz literature i opće prakse), — 2) bujan rast većeg, tamno-zelenog i zdravog lišća, otpornog protiv bolesti i suše (također poznato), — 3) sigurnu zaštitu od mraza izvan vegetacije (za vrijeme zime) (donekle poznato) i za vrijeme vegetacije (novo!). |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Vrlo je značajno da čak i jedno samo prskanje, uz izvjesne povoljne uslove, pokazuje trostruko djelovanje (—1), —2), —3). Dosadašnja naša iskustva omogućila su sastav slijedećih sigurnih uput stav a za uspješnu primjenu boraksa za zaštitu bilja od mraza i bolesti: 1) Tehnički ili toaletni boraks treba savršeno> rastopiti u vodi, u razmjeru 1 : 200 ´(0,5%-tna rastopina). Jača rastopina, kao< i sedimenat na dnu suda, spaljuju lišće! Tehnički krupni boraks treba prije rastapanja smrviti. Boraks se najlakše rastapa u vrućoj vodi u razmjeru 1 : 5 ili 1 :10, pa se onda ova rasto: pina, još vruća, baca u hladnu vodu, ispremiješa i tako dobija konačna rastopina 1 : 200 ili 0,5%. 2) Kod opasnosti mraza treba lišće raslinja prskati 0i5% rastopinom. Lišće neka je s obje strane ovlaženo i ne treba od njega da kaplje. Orošavanje ili zamagljivanje je racionalnije i uspješnije nego prskanje, naročito kod sitnog lišća (iglice). Toj svrsi odgovara zamagljivao FONTAN i drugi. 3) Kod upotrebe neka je lišće suvo. Kiša koja uslijedi odmah poslije prskanja, ne može da umanji uspjeh, jer lišće brzo upija rastvor. 4) Primjena boraksa djeluje samo na početku i za vrijeme najbujnije vegetacije, kada je njegovo djelovanje najjače tj. u proljeće. Kada bujnost vegetacije popusti (ljeti), uspjeha više nema. Prskanje neotvorenih pupljaka je bez ikakve koristi. 5) Prskanje (zamagljivanje) treba provesti po danu, kada nema jačeg vjetra. Po sunčanom danu (ako> sunce jako> prži) moramo prskati 3—1 sat prije zalaska sunca. I vjetar i sunce prouzrokuju ishlapljivanje. jaču koncentraciju rastopine na lišću i time spaljivanje lišća! Kod tretiranja neka je temperatura zraka najmanje + 8° C. Kod zračne temperature + 4° C, zbog slabije vegetacije, djelovanje je mnogo slabije a kod niže temperature uspjeha više nema. 6) Kod jednokratne upotrebe, u vrijeme kada lišće postigne skoro normalnu veličinu, djelovanje traje kroz čitavu sezonu vegetacije i za vrijeme slijedeće zime protiv zimskog smrzavanja. 7) Prijeti li opasnost mraza, moramo da upotrebimo´ boraks i kod jedva razvijenog lista. Pojavi li se u roku od narednih 6—10 dana nova opasnost mraza, moramo iznova da prskamo, jer prva doza (prvog prskanja) kod jedva razvijenog lišća nije dovoljna za povećanu asimilacijsku površinu poraslog lišća. Jednako moramo da postupimo´ i kod trećeg mraza, poslije drugih 6—10 dana, ako lišće ni do drugog prskanja nije bilo potpuno´ izraslo. 8) Najniže temperature mraza kod naših uspjelih ogleda bile su —5° i —6°C. Kod mraza od —8° C uspjeha više nije bilo. 9) Za samu zaštitu od bolesti dovoljno je prskati na početku vegetacije, kada su nove iglice (lišće) već normalno razvijene i prskanje opetovati 3—4 nedjelje iza toga. Kod četinara preporučuje se dodatak močil a u rastvor boraksa, radi rav nomjerne raspodjele rastvora na iglicama. Primjedba: Kod zaštite od mraza nije posve sigurno, da li će svaki fabrikat boraksa imati jednako uspješno djelovanje, jer ih uvozimo iz raznih zemalja Evrope i SAD. Detaljnije obrađeno: Bel t ra m (4). Jaruso v (6) navodi brojne primjere iz poljoprivredne prakse o odličnom djelovanju bora kod acido´filno´g bilja, u zemljištu sa prevelikim sadržajem kreča (prevelikim pH). |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 32 <-- 32 --> PDF |
I hloroza (žutilo lišća), zbog prevelikog pH u zemljištu, poznata pojava i u šumskim rasadnicima, suzbija se prskanjem biljaka rastvorom 0,5% boraksa. Učinak traje samo´ jednu sezonu. Za trajno sniženje velikog pH dodajemo zemljištu kisela mineralna đubriva (npr. superfosfat, kalijevu so i dr.) i kiseli humus sa tresetišta. Schönha r (7) iznosi vrlo interesantan slučaj suzbijanja hloroze zbog pomanjkanja gvožđa kod šumskih sadnica: — Pod utjecajem visoke vrijednosti pH (između 7.2 i 8) primijećena je hloroza na sadnicama bora, duglazije i crvenog hrasta. Ogledi đubrenjem nekim sredstvom protiv hloroze (nekim šelatom etilendiaminO´tetrasirćetne kiseline) u dozama 0.2 do 1 kg na ar (20—100 kg na hektar) nisu dali rezultata. Međutim, prskanje samo 0.2%-tnom rastopinom isto g sredstva protiv hloroze dalo je u svim slučajevima najbolji uspjeh, makar je potrošnja šelata u ovom slučaju bila daleko* manja nego kod davanja u zemljište. , > Drveni ugalj — dezinfektor sjemena i zemljišta — posredno đubrivo Ugaj (carbO´ animalis) poznat je kao najblaže i ujedno najuspješnije sredstvo za dezinfekciju ljudske utrobe. U iste svrhe upotrebljavaju na selu vrlo uspješno´ drveni ugalj u vidu prašine. Veterinarima služi drveni ugalj za dezinfekciju rana i brzo* zarašćivanje rezova kod stoke. U Bosni šumski radnici primjenjuju ugljenu prašinu za posipanje rana. Vrtlari posipaju površine reza reznica ugljenom prašinom za dezinfekciju i brzo´ zarašćivanje. Isto bi bilo vrlo preporučljivo* i za reznic e topole ! Prema akad. dr V. V o u k u (8), u Botaničkom vrtu u Londonu već preko 120 godina upotrebljavaju prašinu drvenog uglja za bujan i zdrav rast bilja a isto to> rade i u Botaničkom vrtu u Zagrebu. U slioi i riječi prikazuje vrlo* pozitivno djelovanje drvenog uglja u loncima sa 5% volumne primjese (zemlja : ugalj — 20 :1). I na selu u Sloveniji običavaju davati u lonce sa cvijećem manje količine uglja od drveta, za bolji razvoj i cvjetanje. Od godine 1950 dalje, u Sloveniji i u Hrvatskoj upotrebljava se s uspjehom drveni ugalj u šumskim rasadnicima. Evo, nekoliko primjera: Ing. Valentina Morozova , šG Brezice, izmiješala je 0,5 kg/m2 ugljene prašine na gredicama u rasadniku do- dubljine 8 cm. Smrčevo sjeme, posijano u te gredice, proklijalo je 85%, bez uglja samo 50%. Biljke na gredicama sa ugljeni bile su tamnije, jače, veće, bez traga nekih gljivičnih oboljenja, koje prouzrokuju poljeganje ponika. Na drugim gredicama pojavio se bio fuzarij. Ing. Ivanovski , Šumarija Slavonska Požega, zabilježio je jednak uspjeh. Ing Roman C h y 1 a k, SG Prijedor, pokrio je borovo sjeme zemljom sa stare žežnice. Fuzarija nije bilo, biljke su porasle veće i tamnije boje nego na kontrolnim površinama. Ing. Schupf e r, Erlenbrunn — Pfalz, Zap. Njemačka, postigao je u šumskom rasadniku sa bukovim sadnicama jednim davanjem ugljene prašine u toku 5 godina jednako dobre rezultate kao 3-kratnim davanjem mineralnih đubriva na susjednim gredicama bez uglja. 442 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Ing. Steine r (9), direktor saveznih šumskih rasadnika za Štajersku, Graz, iznosi: — U rastu zaostale sadnice ariša pokazale su poslije davanja uglja dobar rast, koji treba nesumnjivo pripisati djelovanju uglja. Poznati nam francuski šumar Jean Pourte t (10) u poglavlju »Pokretni rasadnici« svoje knjige »Les reboisements artificiels« veli doslovce: — Ne treba se bojati nikakvih bolesti: stoga osnivamo pokatkad vrlo male pokretne godišnje rasadnike za sjetvu onih vrsta, koje su podložne napadima kriptogamskih bolesti, na mjestu požarom uništene šume ili gdje je paljen drveni ugalj. Njemački stručnjak prof, dr Schippe l (11) u članku »O suzbijanju duglazijine vaši* daje slijedeći prikaz: — U 68-godišnjoj sastojini duglazije i smrče pojavio se u proljeće 1949 na čitavoj površini gust ponik duglazije. Slijedećeg proljeća (1950), na istom poniku, pojavila se duglazijina vaš. Ni prskanje ni zaprašivanje hemijskim sredstvima, koja je dao na raspolaganje Hemijski institut, nisu pomogli. Ali je zanimljiva pritom ova pojava: na istoj površini, obrasloj ponikom, primijećena je mala krpa okruglog oblika, prečnika oko 1 m. Tu je bio ponik savršeno´ netaknut od vašiju. Duglazije su bile ovdje mnogo* veće i tamno plave boje, u poređenju sa napadnutim. Ostaci drvenog uglja svjedočili su, da je neko od šumskih radnika ovdje u zimi 1947/48 ložio vatru. Analogno kod sterilizacije zemljišta u rasadnicima, kako se to naveliko praktikuje u Svajcarskoj, pomoću vodene pare, broj azotni h bakterij a utrostručio se u roku od svega 76 dana pa je tako dezinfekcija (sterilizacija) ujedno djelovala i kao neke vrste jako´ đubrivo-. Prof. dr H. Heibundgu t (12) obradio je to detaljno* u raspravi »Sterilizacija zemljišta u šumskom rasadniku «. Međutim, ogledi koje je Leinbundgu t (13) proveo kod nicanja i porasta smrče, bora i ariša, uz istovremenu primjenu ugljene prašine i vodenom parom steriliziranog humusa, nisu dali očekivane rezultate. U tlu sa ugljem postotak poniklih biljaka bio´ je nešto već i a sam porast istih biljaka nešto slabij i nego na kontrolnim površinama bez uglja. Ovdje je dvostruka sterilizacija (ugalj i vodena para) bila suvišna. I pretjerane doze drvenog uglja djeluju negativno´. Učinak uglja i vodene pare na zemljište jednak je, samo je primjena uglja jednostavnija i racionalnija! , Upotreba prašine drvenog uglja Drveni ugalj (bukve, hrasta i dr.) vrijedi za sva zemljišta, a daje se u proizvoljno doba godine. Kod davanja u jesen ili ram> u proljeće, rezultat se očituje još istog proljeća. U rasadniku: — ako´ raspolažemo´ sa mnogo uglja: — 0.5 kg/m2 ili 5 tona/ha, ispremiješa se od površine do 6—8 cm dubljine zemljišta (doba trajanja: najmanje 10 godina), — ako ugljem oskudijevamo: — sjeme u brazdicama pokrijemo zemljom sa primiješanom prašinom (volumna primjesa 10%, doba trajanja — do presadnje biljaka); ako ni sa toliko uglja ne raspolažemo, možemo pred sjetvu primiješati sjemenu nešto malo ugljene prašine za neposrednu dezinfekciju, kod sadnje:— žilje sadnica zatrpavamo zemljom, koja sadrži 5% primjese prašine drvenog uglja (volumno). Vidi Beltra m (14, 15. 16). Primjedba: Drveni ugalj svakako ugrožava opstanak mikoriza kod smrče. No, ne treba zaboraviti da je, kako podmladak tako i dalji rast smrče, najbujniji 443 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 34 <-- 34 --> PDF |
baš na rubovima starih žežnica. I naša iskustva govore o tome kako ugalj pogoduje i smrčevom poniku. Ako stavimo sjeme na spravu za klijanje, često bude napadnuto od plijesni. No, plijesan brzo nestane, ako napadnuto sjeme samo mak} pospemo, sa ugljenom prašinom. Jednostavno trošenje sjemena smrče i ariša Iskustva ing. Fr. Kordiša , Šumska uprava Idrija, govore: Godine 1957 imali su bogat urod smrče. Preko zime spremili su 2.000 kg češera u potkrovlje i nisu ih nikako zagrijavali. Krajem marta i početkom aprila iznosili su češere preko dana na slobodno´ i prostirali na čaršave. Navečer unosili su ih pod krov. Po lijepom, suhom vremenu češeri su se sami otvarali i sjeme je ispadalo,, dok su se po vlažnom vremenu opet zatvarali. Tako su za kratko vrijeme istrusili svu količinu sjemena. Ariševi češeri otvaraju se automatski sami, isto onako kao što se to događa u prirodi na stablima, uz ovakav postupak: Češere prostremo na ravnu, betonsku ili limenu ploču, u sloju od oko* 20 cm debljine na slobodno, podkraj zime, kada je sunce preko dana već toplo a noći hladne. Kroz 8—10 dana, pod utjecajem hladnoće, vlage i sunca (ni kiša ovdje ne smeta!) češeri se otvaraju sami od sebe. (Ako nema magle, kiše ili rose, dobro je češere malo poprskati vodom.) Sloj češera pregrćemo svakodnevno lopatom i pokupimo ispalo sjeme. Kroz 14 dana svi su češeri otvoreni. Ovaj postupak savršena je imitacija događanja u samoj prirodi na stablima. Vidi Koren-Potočnik (17). Natapanje teško klijavog sjemena (ariš, strobus, javor) pred sjetvu Raspis odnosno upozorenje JUGOSLOVENSKOG SAVETODAVNOG CENTRA ZA POLJOPRIVREDU I ŠUMARSTVO iz m.qrta I960, u vezi gornjeg, temelji se na velikom broju iskustava iz SAD i Slovenije: Paul O. Rudolf , SAD. dobio> je natapanjem sjemena P. Strobus 14 dana prije sjetve u hladnoj kišnici brzu i odličnu klijavost, kao da je sjeme bilo najbolje stratificirano. Vidi Zlatarić (18) i Belt ram (19). Matija Šibenik , Sekcija za pošumljavanje krša. Ilirska Bistrica, natapao je sjeme P. Strobus u hladnoj vodi 14 dana. Vodu je mijenjao svakog drugog dana. Posijao je veću površinu. Natapano´ sjeme proklijalo je 100% u roku od 18 dana. Na 2 manje površine posijao> je istog dana nenatapano sjeme, u istom rasadniku. Do´ sredine juna proklijalo´ je 25%, do sredine augusta svega 40%. Vidi Šibenik (20). ŠUMARSKI INSTITUT SLOVENIJE dobio je na isti način odličnu klijavost duglazije, ariša i Pančićeve omorike (sjeme staro 2 godine) natapanjem 14 dana u kišnici. Vidi Be l tra m (21). Ing. Vlado J e n k o, Brezice, natapanjem sjemena gO´rskog javora 14 dana u vodi, postigao, je za 1 mjesec dana bržu i za 40% bolju klijavost. Sadnice iz natapanog sjemena bile su u jesen za 8 cm veće nego ostale. Vidi Jenk o (22). Natapanjem teške klijavog sjemena dobi jamo brže i bolje klijanje i znatno jače sadnice. Time uveliko izbjegavamo, štete od korova, miševa, ptica i drugih štetnika a ujedno smanjujemo1 u znatnoj mjeri i troškove zalijevanja i plijevljenja. 444 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Postupak: 1 litra sjemena stavlja se u 3 litre hladne vode ili kišnice. Voda se mijenja svakog drugog dana. Nakon 14 dana sjeme se vadi, malo prosuši i odmah sije.. Klijavost je visokoprocentna, kod ariša u roku 14 dana a kod P. strobusa u roku 20 dana. Jednako vrijedi i za sjeme lišćara. (Prošireni prikaz sa Saveznog savjetovanja »Sjemenarstvo i rasadničarstvo« 26—27. I I960 u Ljubljani) IZVORI: (1) Scharret : Biochemie der Spurenelemente, P. Parey Verlag 1(905. (2) La concimazione con boro necessaria per tutte le colture (Bubrenje borom potrebno je za sve kulture) 5 prikaza. LA DIFESA delle colture e degli allevamemti, No 2/1901, Torino (Zaštita poljoprivrednih kultura i nasada). (3) Rot i ni: La fumure par des engrais boriques et les problemes plus importants (Međunarodni centar za hemijiska đubriva — V generalna skupština 27—28. IV 1996 u Beogradu — Izveštaji Beograd). (4) Bel tram: Mikroeleimenat bor — sredstvo za cvetanje i urod, a protiv bolesti i mra-za, Šumarstvo 11—12/1956. Beltram : Borax, moyen prouve contre lesgelees (Congres mondial de la recherche agronomique — Rapports, Rome 195´9>). Beltram : Zaštita bilja od bolesti i mi;aza, Narodni šumar li—.2/1961. (5) Šumakav : Izvoštaj» eksperta FAO za šumarsku pedologiju, Jugoslov. savetodawii centar za polj. i šumarstvo, Beograd 1980. (6) Jarusov : Kalcifikacija podlzolastih zemljišta, Beograd 1949. (7) Schönhar : Einsenmangel-Chlorose an Forstpflanzen, Allgemeine Forstzeitsdhrift 25—26/1956, München. (8) Vouk : Problemi agrdbiološkog iskorištavanja mrkog ugljena, Zagreb, 1952. 9) Steiner : Erfolge mit Holzekohlendüngung, Schute dem Walde 73/1960, Graz. (10) Pou r t et : Veštačka pošumljavanja, Beograd 1948. (11) Sc hipp el: Zur Bekämpfung der Douglasien-Wollaus, Allgemeine Foratzeitischrift 51/1960, München (12) Leibundgut : Bodensterilisation im Forstgartenbetrieb, Schweizer. Zeitschrift f. Forstwesen 9/1950. (13) L e i b u n d g u t : Etude sur l´influence du charbon de bois sur la germination et le developpement des semis d´epiceas, de pins et de melezes, Schweizer. Zeitschrift f. Forstwesen 3/1960. (14) Beltra m : Sterilizacija prsti v gofcdnih drevesnicah, Gozdarski vestnik 4/1951. (15) Bel.tr am: Sterilizacija zemljišta u šumskim rasadnicima, Narodni šumar 7—«/19511. (16) Beltram : Vrijednost ugljene prašine u proizvodnji bilja, Vjesnik društva lugara NRH 10^—11/1960. (17) K or e n-iPo t oč n i k: Luščenje macesnovih storžev, Gozdarski vestnik 1-2/1953. (18) Zlatarić : Natapanje semena u hladnoj vođii — skraćeni postupak umesto stratifikacije, Šumarstvo 6/1951. (19) Beltram : Močenje semena v hladni vodi — skrajšan postopek namesto strafikacije, Gozdarski vestnik 5i—6/1952. (20) Šibeni k : Močenje semena zelenega bora pred setvijo — odličen uspjeh, Gozdarski vestnik 7/1962. (21) Beltram : Močenje macesnovega semena pred setvijo (duglazija, strobus, omorika Paručić), Gozdarski vestnik 6—7/1953. (22) Jenk o : Močenje javorovega semena pred setvijo, Gozdarski vestnik 8—9/1968. 445 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 36 <-- 36 --> PDF |
NEW MEASURES FOR THE IMPROVEMENT OF SEED HUSBANDRY AND OF NURSERIES SUMMARY The author first discusses the stimulation of seed yields in seed-producing stands by means of the trace element boron which is largely applied in agriculture, especially in horticulture and fruit-growing. Foreign experiences ought to be applied in this country; therefore the author recommends spraying of the upper part of tree crowns with 0.3*/o solution of borax (sodium tetraborate) by means of an atomizer. Boron not only induces a good seed crop but also strengthens the physiological resistance of crown and the whole tree. This foliar nutrition is especially recommendable for application in seed-sources. To this purpose treatments by helicopters are practised. In the second part of the article the author discusses the foliar nutrition in nurseries and plantations, and reports on his own experiences as to the successful application of boron in protection of plants against frosts and diseases. Borax is dissolved in water in 1 : 200 ratio. When endangered by frost the leaves are sprayed by this solution (FONTAN). The rain after the treatment does no harm. The effect of boron is the strongest at the beginning and during the full growth (spring). There is no success in summer and it is no use to treat unopened buds. The wind and the sunlight increase the evaporation and bring about a higher concentration of the solution thus giving rise to the scorching of leaves! The lowest temperatures of frost in successful experiments were —9° and —6° C. There was no more any success at —8° C. For the purpose of protection against diseases it suffices to apply spraying in the beginning of the growing season when the newgrown needles and leaves are already normally developed, and to repeat spraying 3—4 weeks later. The author discusses further the problem of charcoal as a seed and soil disinfectant. After 1950 in Slovenia and Croatia charcoal is successfully applied in nurseries. Excessive dosages bring a negative effect. Charcoal dust is used in nurseries in doses of 0.5 kg per one sq. m. or 5 t./ha. to be mixed with the 6´—8 cm.-thick layer of topsoil (duration of effect is at least 10 years). When transplanting the seedlings their roots are filled up with earth containing an admixture of Š^/o charcoal dust. The author mentions also the experiences in this country in the extraction of Spruce and Larch seeds. At the same time the author reports on the soaking of seeds in rainwater in order to obtain a high percentage of germination also without stratification. / |