DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 17 <-- 17 --> PDF |
/ (stabala), dočim za glavne radove (zarezivanje stabala, sakupljanje i iznošenje smole, sa eventualnim izlijevanjem vode iz lončića) kao korisni učinak kojega je moguće naknadno mjeriti služi količina predane smole. U slučaju, kojega je osmatrao S. B., kod smolarenja sa 1 bjeljenicom na svakom pojedinom stablu, utrošak vremena po svakoj bjeljenici za jednokratno vršenje pojedine operacije u prosjeku je iznosio: — Za pripremne radove 113,3 sek., od čega na prelaženje od stabla do stabla, te na iznošenje smole i prenose lončića i dr. otpada oko 32% (36,6 sek.), a na osnovne radne operacije oko 68% (76,7 sek.). — Za glavne radove, uzevši prosjek za slučajeve s odlijevanjem i bez odlijevanja vode, svega 20,2 sek., od čega na prelaženje i iznošenja otpada oko 57% (11,5 sek.), a na osnovne radne operacije oko 43% (8,7 sek.). — Za završne radove 60,6 sek., od čega na prelaženje i iznošenje otpada oko 50% (30.3 sek.), a na osnovne radne operacije oko 50% (30, 3 sek.). Prema tome, za smolarenje modificiranom francuskom metodom bez stimulatora uz naznačene uvjete rada i prelaženja, tj. na označenom položaju stabala za smolarenje, vrijede slijedeće radne norme za 8-satno radno vrijeme: — za pripremne radove 255 bjeljenica — za glavne radove 1420 ,, — za završne radove 475 ,, Da se dobije norma za glavne radove u količini proizvedene smole potrebno je prethodno ustanoviti prosječni prinos smole po jednom stablu. U gornjem slučaju, ako se zarezivanje vrši svaki treći dan, tada jedan radnik može smolariti 4260 stabala, s tim, da sam vrši sve osnovne radne operacije, te prenošenje smole, odnosno lončića i dr. Ako< je prinos smole po 1 bjeljenici 0,57 kg, kako je to bilo u konkretnom slučaju, tada sezonski učinak za glavne radove iznosi 2428 kg smole, uz uvjet, da smolarenje vrši samo sa jednom bjeljenicom na svakom stablu. Prosječna dnevna norma se dobije, da se sezonski učinak (2428 kg) podijeli sa brojem radnih dana utrošenih za glave radove (52 X 3 = 156), i u ovom slučaju iznosi 15,56 kg smole. Na veličinu radnih normi kod smolarenja, uz određeni način smolarenja i određeni prinos, smole po bjeljenici (stablu), odlučnu ulogu ima položaj stabala za smolarenje. Ako se položaj stabala za smolarenje pogoršava, proporcionalno se produljuje vrijeme za prelaženje od stabla do stabla i za prenošenja, i ono procentualno sve više učestvuje u ukupno utrošenom vremenu za sve radne operacije u sezoni. Jedan od važnih činilaca, po kojemu se određuje kakav je položaj stabala za smolarenje, i koji znatno utječe na prosječni utrošak vremena za prelaženje od stabla do stabla, jest međusobna udaljenost smolarenih stabala, a s time u vezi i broj smolarenih stabala po 1 ha. Ako´ se povećava međusobna udaljenost stabala, proporcionalno se povećava i vrijeme prelaženja od stabla do stabla, uz uvjet, da su ostali činioci položaja stabala za smolarenje ostali isti. Iz formule Bauersachs-a za određivanje udaljenosti stabala (u) iz površine sastojine u m2 (P) i broj stabala (N), koja glasi: u = 0,922 VP/N proizlazi slijedeće pravilo: — ako se broj stabala na izvjesnoj površini smanji n-puta, tada se je prosječna udaljenost izm»^" +;h stabala povećala za n-puta, i obratno, |