DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1961 str. 13 <-- 13 --> PDF |
i u ostalim odjelima (odjel 40) gdje dolazi zajedno sa bukvom. Formiranje bu duće čiste jelove skupine jasno se vidi na odabranoj plohi (tabela broj 1) gdje dolazi po 1 ha 5.700 jelovog pomlatka a gdje nema bukovog mladika. 3) U primorskoj šumi bukve, jela nije teritorijalno´ stabilna vrsta, jer se u čistim skupinama teže pomlađuje, dok se nasuprot veoma dobro pomlađuje u čistim bukovim sastojinama. Sadanjim jelovim skupinama treba tako gospo dariti da se prepuste povratku ranijoj bukovoj sastojini. Ovaj proces povratka šume u svoje prvobitno stanje, treba poduprijeti jačim sječama jele za vrijeme uroda bukve. Radi uspjeha ovog rada treba nastojati da se u skupinama jele održi dovoljan broj stabala bukve koja su sposobna za urod sjemena. 4) Jedna od najvećih grešaka jelovih stabala u toj šumi jest okružljivost, čime se znatno smanjuje tehnička vrijednost šume. Okružljivost nastaje zbog toga što jela stanoviti vremenski period raste pod gustom krošnjom bukovih stabala, a kada ih se oslobodi počinje naglo rasti što- stvara okružljivost. Želimo li uzgojiti kvalitetnu jelu moramo rano početi prekidati sklop bukve u kojoj je zasijana jela i omogućiti ujednačenost rasta jele. 5) U primorskoj šumi bukve imamo dva potpuno različita načina gospodarenja, jedan u predjelima koji su zasijani jelom ili u postojećim jelovim skupinama, a drugi u šumi čiste bukve. Ako pogledamo grafikone broja stabala u razmotrenim odjelima i uporedimo ih sa grafikonima broja stabala u šumi bukve sa jelom vidimo da u šumi bukve sa jelom razvoj grafikona obih vrsta ide paralelno, i da se gospodarenjem zahvaća na zajedničkoj površini obe vrste u tipičnoj prebornoj sječi. Nasuprot grafikoni stabala u prim, šumi bukve pokazuje da je razvoj jele i bukve divergentan. Bukva pokazuje daleko brže smanjenje broja stabala nego jele, tako da je ta. razlika znatno veća nego´ kod šume bukve sa jelom. Bukva prosječno dosiže IV deb. razred a jela III čime se također razlikuje ova šuma od šume bukve sa jelom. Nadalje akc- uporedimo grafikon drvnih masa naših odjela sa grafikonima drvnih masa bukve sa jelom i ovdje vidimo znatne razlike. Ove diferencije proističu iz osnovne razlike načina gospodarenja jelom, time što se sa obim vrstama u šumi bukve sa jelom gospodari zajednički, a primorska šuma bukve odvojeno. 6) U razvitku primorske šume bukve, postoji naročiti stepen njene strukture, i njenog općeg stanja, koji uslovljava najbolje klijanje jelovog sjemena i najbolji razvitak mladih jelovih biljaka. Ovde treba odmah napomenuti da svaki unos i uzgajanja jele u primorskoj šumi bukve, u kojoj se vrši streljarenje u cijelosti otpada. Praksa je pokazala da na takvim područjima veoma teško klija jelovo sjeme i da se pojedinačne jelove biljke vrlo sporo razvijaju i rano propadaju. Iz tabele 1 vidimo da je po 1 ha u prvom deb. razredu ima 1.400 stabala (od 10—15 cm = 750,, od 16—20 cm = 650 stabala) a u drugom deb. razredu 225 stabala (samo od 21—25 cm). Nadalje smo utvrdili da je obilno zasijavanje jele započelo prije 17—19 godina, kada je u šumi provedena sječa svih stabala iznad 25 cm prsnog promjera. Tom je prilikom posječeno po> 1 ha 200: stabala sa masom od 94 m3 Ako računamo prirast sastojine na 2 m3 po- 1 ha, to je prije 19 godina bila drvna masa 196 m´3 manje 19 godišnji prirast od (19 X 22 = 38 m3) 38 m3 tj. 196 — 38 = 158 m3. K toj masi treba pribrojiti posječenu drvnu masu prije 19 godina od 94 m3 što čini 158 m3 + 94 m3 = 252 m3. Od mase 252 m3 posječeno je 94 m3. tako da intenzitet sječe iznosi 94/252 X 100 = 0.37 X 100 = 37%. |