DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1961 str. 81 <-- 81 --> PDF |
Detaljnije je razrađeno pitanje starijih i novijih načina prorjeda s obzirom na raz ne zemlje u Evropi. Poklonjena je posebna pažnja raznim metodama prorjeđivanja u visokim, niskim i srednjim šumama. Od interesa su i prikupljeni podaci koji se odnose na metode njegovanja u prebornim šumama. Ovdje su zadržani i podaci o do sadašnjem njegovanju šuma u Srbiji. U četvrtom poglavlju iznesena su razmatranja o budućoj njezi šuma u Srbiji. Raspravljeno je pitanje koristi od njegovanja šuma u općedruštvenim, privatnim i zadružnim šumama. Razrađeni su opći uslovi za intenzivniju njegu šuma. Od posebnog su interesa razmatranja o izboru načina njegovanja šuma u Srbiji. Posebnu pažnju zaslužuju prijedlozi autora u kojima se daje prednost kombiniranoj metodi prorieda ili tzv. srpskoj prorjedi, koja se već dosad pokazala vrlo podesna za tamošnje prilike. Od interesa su, nadalje, razlaganja koja se odnose na izvođenje zahvata njege u raznim razvojnim oblicima visokih regularnih i prebornih, kao i niskih šuma. Od interesa su i izlaganja o postupku s pojedinim vrstama drveća. Detaljnije se govori o zahvatima njege u čistim i mješovitim sastojinama domaćih četinjača, odnosno lista.ča. Obraća se pažnja i unesenim vrstama listača i četinjača. Autori se kritički osvrću na važnije načine prorjeđivanja i iznose niz proble- STRANO ŠUMARSTVO ODRŽAVANJE JE SUMA ŽIVOTNO PITANJE EVROPE Danas se mnogo govori o potrebi održavanja šuma, ali se malo rad i na tom. Treba imati na uimu činjenicu da se na proizvodnu sposobnost šuma stavljaju zahtjevi koji su iznad njezinih sila, a kad treba da se učini nešto korisna po nju. onda se Škrtari. Taj se stav ne može opravdati, nego jedino objasniti time, da nismo svjesni svih posljedica tog maćuhinskcg postupka. To se naročito odrazuje na poljoprivredi, koja da bi -povećala žetvene prinose, znade lupiti glavom o zid uslijed manjka vode. Ne smijemo zaboraviti da naše kultivirane biljke u općem prosjeku za stvaranje pune žetve trebaju upravo toliko vcđe koliko tokom godine prosiečno padne kiše i da neizbježno slijedi slaba žetva ako su kiše rede ´:> eattou nskcn dugih prekida, a također da se povećanje prinosa (koje uvijek pretpostavlja odgovarajuću to ma koje će iz ove oblasti trebati u dalj njem radu uzeti u proučavanje. U petom poglavlju opisano ie 12 primjera iz oblasti prorjeđivanja šuma u Srbiji i Crnoj gori. Kod pojedinih primjera doneseni su opći ekološki podaci, prikazana je struktura sastojine, kao i njeno porijeklo. Doneseni su podaci iz smrčevih sastojina u Kopaoniku, Maglešu i Jelovoj Gori, iz sastojjnia običnog bora u ´Strmoj, i Maglešu, iz sastojine običnog bora na Deliblatskoj pješčari, iz sastojina bukve na Malom Jastrepcu. u južnom Kucaju i na Kukavici, iz sastojina hrasta u Ljubostinji i južnom Zegovcu, te iz mješovitih sastojina jele, smrče i bukve u Kovaču. Primjeri su dokumentovani taksacijskim podacima, a u tekstu su izvršene analize stanja prije i poslije zahvata, te povučeni praktični zaključci. Djelo predstavlja vrijedan doprinos domaćoj stručnoj literaturi. Pripada među najbolja stručna djela kod ncs. Zaslužuje pažnju i po svojoj sadržim i po načinu obrade, a i po opremi. Šumarstvo NR Srbije dobilo je ovim djelom važnu publikaciju, koja će biti od znatne pomoći i koristi u sve većem nastojanju na intenziviranju šumskog gospodarenja i jačanju šumske produkcije. Djelo treba da posluži kao odličan primjer i poticaj drugim našim republikama. Dr M. Anić plinu) može da postigne samo onda, ako ima na raspolaganju dosta vode iz obilnijih kiša ili iz rezervoara podzemne vode, a i ako se ona vještački dovodi. Ta mogućnost da se biljkama pribavi dosta vode navodnjavanjem ili što je jeftinije, uslijed dovoljno oborina, biva sve manja, jer se svuda — mada skoro neprimjetno — zapaža opadanje količine prirodne vode: bunari se moraju kopati sve dublje da bi doprli do vode temeljnice, izvori počinju (bar povremeno) ili da presušuju ili imaju sve manje vode, a to znači i padanje vodostaja rijeka. Srednji vodostaj Dunava npr. bio je u četvrtom deceniju ovog stoljeća (mjereno kod Zwentendorfa — 40 km uzvodno od Beča) niži za 62 cm nego u prvom deceniju! I sve se to događa u vrijeme kad nezađržlj. ivo, upravo na Skokove, rastu zahtjevi ljudi na vodu radi porasta civilizacije i abnormalno brze industrijalizacije. Nedavno smo trošili 20 litara vode dnevno po glavi (kako su samo bili maleni umivaonici početkom stoljeća!), a danas 411 |