DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1961 str. 81     <-- 81 -->        PDF

Detaljnije je razrađeno pitanje starijih i


novijih načina prorjeda s obzirom na raz


ne zemlje u Evropi. Poklonjena je posebna


pažnja raznim metodama prorjeđivanja u


visokim, niskim i srednjim šumama. Od


interesa su i prikupljeni podaci koji se


odnose na metode njegovanja u prebornim


šumama. Ovdje su zadržani i podaci o do


sadašnjem njegovanju šuma u Srbiji.


U četvrtom poglavlju iznesena su razmatranja
o budućoj njezi šuma u Srbiji.
Raspravljeno je pitanje koristi od njegovanja
šuma u općedruštvenim, privatnim
i zadružnim šumama. Razrađeni su opći
uslovi za intenzivniju njegu šuma. Od posebnog
su interesa razmatranja o izboru
načina njegovanja šuma u Srbiji. Posebnu
pažnju zaslužuju prijedlozi autora u kojima
se daje prednost kombiniranoj metodi
prorieda ili tzv. srpskoj prorjedi, koja
se već dosad pokazala vrlo podesna za
tamošnje prilike. Od interesa su, nadalje,
razlaganja koja se odnose na izvođenje
zahvata njege u raznim razvojnim oblicima
visokih regularnih i prebornih, kao
i niskih šuma. Od interesa su i izlaganja


o postupku s pojedinim vrstama drveća.
Detaljnije se govori o zahvatima njege u
čistim i mješovitim sastojinama domaćih
četinjača, odnosno lista.ča. Obraća se pažnja
i unesenim vrstama listača i četinjača.
Autori se kritički osvrću na važnije
načine prorjeđivanja i iznose niz proble-
STRANO ŠUMARSTVO


ODRŽAVANJE JE SUMA ŽIVOTNO
PITANJE EVROPE


Danas se mnogo govori o potrebi
održavanja šuma, ali se malo rad i na
tom. Treba imati na uimu činjenicu da se
na proizvodnu sposobnost šuma stavljaju
zahtjevi koji su iznad njezinih sila, a kad
treba da se učini nešto korisna po nju.
onda se Škrtari. Taj se stav ne može
opravdati, nego jedino objasniti time, da
nismo svjesni svih posljedica tog maćuhinskcg
postupka.


To se naročito odrazuje na poljoprivredi,
koja da bi -povećala žetvene prinose,
znade lupiti glavom o zid uslijed manjka
vode.


Ne smijemo zaboraviti da naše kultivirane
biljke u općem prosjeku za stvaranje
pune žetve trebaju upravo toliko vcđe
koliko tokom godine prosiečno padne kiše
i da neizbježno slijedi slaba žetva ako su
kiše rede ´:> eattou nskcn dugih prekida,
a također da se povećanje prinosa (koje
uvijek pretpostavlja odgovarajuću to


ma koje će iz ove oblasti trebati u dalj


njem radu uzeti u proučavanje.


U petom poglavlju opisano ie 12 primjera
iz oblasti prorjeđivanja šuma u Srbiji
i Crnoj gori. Kod pojedinih primjera
doneseni su opći ekološki podaci, prikazana
je struktura sastojine, kao i njeno
porijeklo. Doneseni su podaci iz smrčevih
sastojina u Kopaoniku, Maglešu i Jelovoj
Gori, iz sastojjnia običnog bora u ´Strmoj, i
Maglešu, iz sastojine običnog bora na Deliblatskoj
pješčari, iz sastojina bukve na
Malom Jastrepcu. u južnom Kucaju i na
Kukavici, iz sastojina hrasta u Ljubostinji
i južnom Zegovcu, te iz mješovitih sastojina
jele, smrče i bukve u Kovaču. Primjeri
su dokumentovani taksacijskim podacima,
a u tekstu su izvršene analize
stanja prije i poslije zahvata, te povučeni
praktični zaključci.


Djelo predstavlja vrijedan doprinos domaćoj
stručnoj literaturi. Pripada među
najbolja stručna djela kod ncs. Zaslužuje
pažnju i po svojoj sadržim i po načinu
obrade, a i po opremi. Šumarstvo NR Srbije
dobilo je ovim djelom važnu publikaciju,
koja će biti od znatne pomoći i koristi
u sve većem nastojanju na intenziviranju
šumskog gospodarenja i jačanju
šumske produkcije. Djelo treba da posluži
kao odličan primjer i poticaj drugim našim
republikama.


Dr M. Anić


plinu) može da postigne samo onda, ako
ima na raspolaganju dosta vode iz obilnijih
kiša ili iz rezervoara podzemne vode,
a i ako se ona vještački dovodi.


Ta mogućnost da se biljkama pribavi
dosta vode navodnjavanjem ili što je jeftinije,
uslijed dovoljno oborina, biva sve
manja, jer se svuda — mada skoro neprimjetno
— zapaža opadanje količine prirodne
vode: bunari se moraju kopati sve
dublje da bi doprli do vode temeljnice, izvori
počinju (bar povremeno) ili da presušuju
ili imaju sve manje vode, a to znači
i padanje vodostaja rijeka. Srednji vodostaj
Dunava npr. bio je u četvrtom deceniju
ovog stoljeća (mjereno kod Zwentendorfa
— 40 km uzvodno od Beča) niži
za 62 cm nego u prvom deceniju!


I sve se to događa u vrijeme kad nezađržlj.
ivo, upravo na Skokove, rastu zahtjevi
ljudi na vodu radi porasta civilizacije
i abnormalno brze industrijalizacije.
Nedavno smo trošili 20 litara vode dnevno
po glavi (kako su samo bili maleni
umivaonici početkom stoljeća!), a danas


411