DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1961 str. 76 <-- 76 --> PDF |
sviju komisija toga Saveza, formirane su odnosno konstituirane slijedeće komisi.e unutar Saveza. 1. Komisija za kadrove i školstvo Predsjednik: Prof. dr ing. Roko Benić Saradnici: Ing. Jure Lipovščak i ing. Mladen Novaković Članovi: Dr ing. Ivo Dekanić, ing. Ivo Šavor i ing. Oto Zunko. 2. Komisija za naučno istraživački rad Predsjednik: Prof. dr ing. Jure Krpan Saradnici: Dr ing. Stjepan Frančišković, ing. Žarko Haj din i po potrebi konsultacija ing. Ivo Podhorski Članovi: ing. Ivan Popp i ing. Boris Regent 3. Komisija za produktivnost rada: Predsjednik: ing. Stevo Bojasnin Saradnici: ing. Uroš Golubović i ing. Mitar Brkanović Članovi: ing. Marko Gregić, ing. Ivo Oštrić i ing. Aleksandar Šobat 4. Komisija za štampu Predsjednik: ing. Vjekošlav Cviitovac Saradnici: prof. dr ing. Milan Andlroić i ing. Zvonimir Ettinger članovi: dr ing. Roko Benić, ing. Josip Šafar i ing. Vlado Štetić ZAKLJUČCI XX PLENUMA CENTRALNOG SAVEZA INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE JUGOSLAVIJE XX plenum CO SITŠIDJ održan je od 23 do 20 septembra 1961. godine u Sloveniji (Kranjska Gora, Nova Gorica i Portorož). Plenumu su, pored članova prisustvovali: ing. Alojz F u TI kl, pomoćnih sekretara za poljoprivredu i šumarstvo LR Slovenije; Aleksandar Orlandić , predsednik CO sindikata radnika šumske privrede i. drvne industrije; Ivan U r h, predsednik republičkog odbora sindikata radnika šumske privrede i drvne industrije LRS; ing. Miroslav Č i r ii ć i ing. Ante R o s i ć, predstavnici Saveta za drvnu industriju; Pavel T o 1 a r, direktor Gozdnog gospodarstva B´led; ing. Viktor K1 a j i n j š č e k, direktor gozdnog gospodarstva Tolmin; i ing. Jože Drnovšek, direktor gozdnog gospodarstva Postojna. I XX plenum, kao i XIX, bio je posvećen proslavi dvadesetogodišnjice narodne revolucije. Svečani deo plenuma održan je u Begunju, gde je položen venac Centralnog odbora na spomenik taoca i učinjena je poseta muzeju NOB-a. Tom prilikom je podpretsednik NO sreza Kranj, drug Ivan Bertoncelj, održao govor o borbi slovenačkog naroda u NOB, a posebno o stra danjima slovenačkih rodoljuba u zatvoru u Begunju. Takođe posle polaganja venca Centralnog odbora, seketar Saveza, drug Ljubomir Petrovi ć održao je prigodan govor. U svečani deo programa XX plenuma ušla je i poseta novooslobođenim krajevima naše domovine: Trenta, Soča, Tolmin, Nova Gorica, Portorož i Koper. U toku obilaska ovih krajeva učesnike plenuma dočekivali su i pozdravili predstavnici narodnih vlasiti: U Tolminu i Bovcu predsednik NO opštine Tolmin Ivan R u t a r pozdravio je učesnike plenuma; podpretsednik NO sreza Nova Gorica Slavko Jež, toplo je pozdravio učesnike plenuma CO u Goričkim brdima i upoznao ih je sa istorijom ovoga kraja i rezultatima izgradnje u posleratnom periodu; u Socerbu podpreteednik NO sreza Koper, pozdravio je takođe učesnike plenuma CO i upoznao sa privrednim razvitkom sreza Koper, a posebno sa rezultatima u oblasti pošumljavanja krša. Radu plenuma u Novoj Gorici prisustvovao je načelnik za privredu sreza Nova Gorica, drug Rudi R u t a r. Na ovome, kao i XIX plenumu Savez ITŠIDJ ispunio je svoj program u vezi sa proslavom dvadesetogodišnjice narodne revolucije. Ovaj program u Sloveniji u isto vreme bio je povezan i sa stručnim programom koji se sastojao u upoznavanju na samome terenu sa problemima erozije u slivu reke Pišnica (Vršić), zatim sa gazdovanjem šumama u slivu reke Soče, u podiruč u Draovskog Gozda, kao i na području krša u Slovenskom delu Istre. Učesnici plenuma posetili su takođe i fabriku nameštaja u Nova] Gorici i školski centar za obuku radnika u Postojni. Radni deo plenuma Plenum je radio po sledećem dnevnom redu: 1. Izveštaj o radu Predsedništva, 2. Pripreme za IV kongres i prihvatanje nacrta Statuta SITŠIDJ., 3. Program savetovanja uz IV kongres, 4. Neki aktuelni problemi u vezi sa obrazovanjem kadrova u šumarstvu i drvnoj industriji, 5. Razno. Posle podnetih izveštaja, referata i diskusije doneti su sledeći zaključci: ad. 1) Prihvata se u celini izveštaj o radu Predsedništva u periodu između XIX i XX plenuma. —: primljen je usmeni izveštaj dr ing. Milana Androića i ing. Božidara N ičot e o njihovom učešću na XIII Kongre |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1961 str. 77 <-- 77 --> PDF |
su JUFRO u Beču. Zadužuje se Sekretarijat da po prijemu pismenih izveštaja svih delegata (dr Tome Bunuševca, dr Milana Androića i ing. Božidara N ič o t e) ipripremi za narednu sedmicu predsedništva ili plenuma kompletan izveštaj sa ocenom u učešćui i aktivnosti naše delegacije na XIII kongresu JUFRO sa posebnim osvrtom na sprovođenje zaključaka XIX plenuma u vezi ovog Kongresa. — S obzirom da je renta u šumarstvu veoma složeno i važno pitanje koje do danas nije u dovoljnoj meri proučeno, potrebno je da se donošenje konačne odluke o renti u šumarstvu i njenome zahvatanju odloži za kasnije. Plenum smatra da nadležni organi treba da pristupe proučavanju tog problema i da se po mogućnosti ovo pitanje iznese na savetovanje o problemima šumarstva i drvne industrije koje će se održati u maju 1962 godine uz IV kongres inženjera i tehničara šumarstva i drvarske industrije Jugoslavije. Savez će pružiti punu pomoć u proučavanju ovog pitanja. Zaključke o ovome problemu dostaviti nadležnim organima SIV-a, a u koliko bi se odlučilo da se renta uvede pre savetovanja, Sekretarijat o tome treba da obavesti republičke saveze kako bi se moglo na vreme da izgradi stav Saveza. — stavlja se u zadatak Sekretarijatu da predloži Savezu poljoprivredno šumarskih komora i Savezu za drvarsku industriju organizovanje ekskurzije u Diseldorf na I međunarodnu izložbu šumarstva i drvarske industrije.* Ukoliko bi se ovo realizovalo, kao predstavnik Saveza u ovoj ekskurziji određuje se predsednik, drug R. Đ e k i ć. — republički savezi treba da se pripreme za realizaciju zaključaka XIX plenuma u vezi sa zasađivanjem drveća na spomen groblju u Kragujevcu. Sekretarijat da izvrši sve potrebne pripreme za ovu akciju. — za delegata Saveza na savetovanju o šumskom semenarstvu koje će se održati 4 do 6 cktobra 1961 godim u Varšavi određuje se ing. Milan Brinar, — zadužuju se republički savezi da u što kraćem roku ponovo razmotre spiskove imena stručnjaka koji treba da uđu u šumarsku enciklopediju, a na osnovu kriteri´i. uma redakcionog odbora enciklopedije. Spiskove treba dostaviti uredniku enciklopedije najkasnije do 15 oktobra. * Radi upoznavanja sa dostignućima na polju šumarstva i drvarske industrije, kako bi se mogla o njima da obavesti naša stručna javnost. — stavlja se u zadatak Sekretarijatu da u cilju poboljšanja rada administracije postave stalnog službenika na mesto honorarnog službenika, ing, Kuzmana M iljevica , koji je ipodneo otkaz. ađ. 2) Četvrti kongres inženjera i tehničara šumarstva i drvarske industrije Jugoslavije održati krajem maja ili početkom juna 1962 godine. Broj delegata za kongres odrediće se po ključu koji je do- net na XIX plenumu. — kongres, po predlogu Saveza šumarskih društava Hrvatske, koji je domaćin, cdržaće se u Opatiji ili Rijeci, prema tome gde će moći da se obezbede bolji uslovi za rad i smneštaj. Kongres treba da traje 1 dan. Prihvata se sledeći dnevni red Kongresa: 1. Otvaranje Kongresa, 2. Izbor radnih itela, 3. Pozdrav gostiju, 4. Podnošenje izveštaja: a) o radu saveza između III i IV Kongresa, b) o finansijskom poslovanju Saveza, c) nadzornog odbora, 5. Predlog Statuta Saveza ITSlDJ, 6. Diskusija o podnetim izveštajima i predlozima, 7. Izbor predsednika i članova Upravnog odbora, 8. Izbor počasnih i zaslužnih članova, 9. Zaključci IV Kongresa. — pripremanjem IV kongresa rukovodiće kongresni odbor u koji ulaze: predsednik, sekretar i blagajnik Saveza, predsednici republičkih saveza, sekretar i blagajnik Saveza šumarskih društava Hrvatske i predsednik kongresnog odbora Saveza šumarskih društava Hrvatske. —Za neposredno izvršenje priprema IV Kongresa staraće se radni odbor koji će formirati Savez šumarskih društava Hrvatske, a u koji ispred Predsedništva Saveza, ulazi sekretar Saveza. — stavlja se u zadatak Kongresnom odboru da razmotri pitanje pozivanja gostiju, domaćih i stranih. — plenum prihvata u načelu predloženi nacrt Statuta, ali smatra da treba predvideti mogućnost obrazovanja samostalnih osnovnih organizacija posebno za inženjere i tehničare šumarstva, a posebno za inženjere i tehničare drvarske industrije tamo gde za to postoji potreba i uslovi. Takođe plenum smatra da se naziv Predsedništvo saveza treba da zameni nazivom Upravni odbor. Republički savezi do kraja novembra ove godine da dostave svoje primedbe na 407 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1961 str. 78 <-- 78 --> PDF |
nacrt Statuta na osnovu kojih bi se izvršila konačno redakcija. — zadužuju se republički savezi da do 30 decembra ove godine dostave Sekretarijatu svoje predloge za počasne i zaslužne članove SITŠIDJ". — uz IV kongres organizovati savetovanje o problemima šumske privrede i drvarske industrije u vezi sa realizacijom petogodišnjeg plana, a u uslovima novog sistema raspodjele. — kongresni odbor da razmotri koliko dugo da traje sa veto van je i da li je moguće organizovati stručnu ekskurziju posle savetovanja. ad. 3) Plenum konstatuje da je savetovanje o problemima šumske privrede i drvarske industrije u vezi sa realizacijom petogodišnjeg plana, a u uslovima novoga sistema raspodjele, aktuelno i značajno za dalji razvitak ove dve privredne oblasti. — u načelu prihvataju se teze s tim da se na osnovu diskusije i predloga učinjenih na plenumu izvrši njihova redakcija. — Sekretarijat treba da upozna nadležne organe i zainteresovane organizacije sa namerom Saveza da organizuje ovakvo savetovanje kao i šta se želi njime da postigne. — za savetovanje treba izraditi jedan opšti referat i dva koreferata: jedan za šumsku privredu i jedan za drvarsku industriju. Osim ovoga treba obraditi, kao poseban, referat o ulozi i mestu inženjera i tehničara u reorganizovanoj šumskoj privredi i novim uslovima borbe za realizaciju petogodišnjega plana i primene novoga sistema raspodele dohotka. Broj ostalih koreferata odrediće se u toku definitivnog redigovanja teza. — za konačnu redakciju teza i dalje staranje oko obrade referata formira se komisija u koju treba da uđu uglavnom članovi plenuma. Kao članove komisije plenum određuje: B. Čopa, V. F a š a j ić a, Z. Potočića i M. Suce vica. Ostale članove izabraće Sekretarijat. — sa redakcijom teza treba biti gotovo do 1. XI 1961 godine. — Sekretarijat se zadužuje da obezbedi potrebna finansijska sredstva za rad komisije i obrađivanje referata. Ukoliko je potrebno Sekretarijat može da se obrati i nekim ustanovama (institutima i si.) radi obrade pojedinih pitanja u vezi sa referatima. — pozvati sve organizacije i ustanove da pruže odgovarajuću stručnu, materijalnu i finansijsku pomoć u pripremi i obradi materijala za referate, kako bi svi materijali bili dobro dokumentovani, kvalitetno obrađeni i na taj način bili realna ocena stanja i perspektive daljega razvoja šumske privrede i drvarske industrije. ad. 4) Plenum konstatuje da sa zaključcima savetovanja o osnovnim problemima obrazovanja stručnih kadrova u šumarstvu i drvarskoj industriji nisu upoznati nadležni organi na način koji je bio predviđen. Trebalo je da republički savezi lično dostave ove zaključke odgovornim drugovima za pitanja školstva i da ih neposredno upoznaju sa osnovnim problemima. — takođe se konstatuje da ni jedan šumarski fakultet nije vodio računa o zaključcima savetovanja pri izradi svojih nastavnih planova. — razmatrajući pitanje trajanja studija na šumarskim fakultetima u vezi čega neki fakulteti predlažu studije od tri godine ukupno, a ostali fakulteti od četiri godine, većina članova centralnog odbora smatra da bi bilo na štetu struke, ako trajanje studija na svim fakultetima ne bi bilo četiri godine, jer nema ubedljivih argumenata za trajanje od tri godine. Bilo bi naročito štetno u poređenju sa ostalom privredom kada bi se argumentima koji vrede za čitavu struku ili veći teritoriji šumarstva i drvarske industrije, tretirala jedanput potreba trajanja studija od tri, a drugi put od četiri godine, tim pre što je jedan od ciljeva usmeravanja studija ili deobe na otseke, temeljitije proučavanje nešto uže tematike. — većina članova centralnog odbora takođe smatra da usmeravanje treba shvatiti kao progresivan proces, ali samo dotle dok je on u skladu sa potrebama prakse za takvim stručnjacima i dok je usmeravanje u skladu sa ekonomskim mogućnostima. Svakako bilo bi štetno preterivati sa brojem smerova, kao i sa preranim počinjanjem usmeravanja. — zato se smatra da za potrebe šumarstva treba obrazovati inženjera istog profila, s tim što bi se ovaj mogao posle druge godine da usimeri prema prilikama i potrebama pojedinih republika. — zadužuje se Sekretarijat da sa ovim upozna interfakultetsku konferenciju. — u vezi poboljšanja sistema nastave u srednjim stručnim školama, što nije bilo posebno tretirano na savetovanju ali je u diskusiji doticano, smatra se da ie potrebno republičkim srednjim stručnim školama preporučiti da se sazove poseban sastanak radi pretresa sledećih pitanja: poboljšanje nastavnoga plana i programa u skladu sa potrebama prakse; trajanje školovanja; uslovi upisa u škole; usklađenje kapaciteta sa stvarnim potrebama (proširenje postojećih kapaciteta, osnivanje novih škola, privremenih pomoćnih tečajeva |