DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1961 str. 76     <-- 76 -->        PDF

sviju komisija toga Saveza, formirane su
odnosno konstituirane slijedeće komisi.e
unutar Saveza.


1. Komisija za kadrove i školstvo
Predsjednik: Prof. dr ing. Roko Benić
Saradnici: Ing. Jure Lipovščak i ing.
Mladen
Novaković
Članovi: Dr ing. Ivo Dekanić, ing. Ivo
Šavor i ing. Oto Zunko.


2. Komisija za naučno istraživački rad
Predsjednik: Prof. dr ing. Jure Krpan
Saradnici: Dr ing. Stjepan Frančišković,
ing. Žarko Haj din i po potrebi konsultacija
ing. Ivo Podhorski
Članovi: ing. Ivan Popp i ing. Boris
Regent


3. Komisija za produktivnost rada:
Predsjednik: ing. Stevo Bojasnin
Saradnici: ing. Uroš Golubović i ing.
Mitar
Brkanović
Članovi: ing. Marko Gregić, ing. Ivo
Oštrić i ing. Aleksandar Šobat


4. Komisija za štampu
Predsjednik: ing. Vjekošlav Cviitovac
Saradnici: prof. dr ing. Milan Andlroić
i
ing. Zvonimir Ettinger
članovi: dr ing. Roko Benić, ing. Josip
Šafar i ing. Vlado Štetić


ZAKLJUČCI XX PLENUMA CENTRALNOG
SAVEZA INŽENJERA I TEHNIČARA
ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE
JUGOSLAVIJE


XX plenum CO SITŠIDJ održan je od
23 do 20 septembra 1961. godine u Sloveniji
(Kranjska Gora, Nova Gorica i Portorož).


Plenumu su, pored članova prisustvovali:
ing. Alojz F u TI kl, pomoćnih sekretara
za poljoprivredu i šumarstvo LR Slovenije;
Aleksandar Orlandić , predsednik
CO sindikata radnika šumske privrede


i. drvne industrije; Ivan U r h, predsednik
republičkog odbora sindikata radnika šumske
privrede i drvne industrije LRS; ing.
Miroslav Č i r ii ć i ing. Ante R o s i ć, predstavnici
Saveta za drvnu industriju; Pavel
T o 1 a r, direktor Gozdnog gospodarstva
B´led; ing. Viktor K1 a j i n j š č e k, direktor
gozdnog gospodarstva Tolmin; i ing.
Jože Drnovšek, direktor gozdnog gospodarstva
Postojna.
I XX plenum, kao i XIX, bio je posvećen
proslavi dvadesetogodišnjice narodne
revolucije. Svečani deo plenuma održan je
u Begunju, gde je položen venac Centralnog
odbora na spomenik taoca i učinjena
je poseta muzeju NOB-a. Tom prilikom je
podpretsednik NO sreza Kranj, drug Ivan
Bertoncelj, održao govor o borbi slovenačkog
naroda u NOB, a posebno o stra


danjima slovenačkih rodoljuba u zatvoru
u Begunju. Takođe posle polaganja venca
Centralnog odbora, seketar Saveza, drug
Ljubomir Petrovi ć održao je prigodan
govor.


U svečani deo programa XX plenuma
ušla je i poseta novooslobođenim krajevima
naše domovine: Trenta, Soča, Tolmin,
Nova Gorica, Portorož i Koper. U toku
obilaska ovih krajeva učesnike plenuma
dočekivali su i pozdravili predstavnici narodnih
vlasiti:


U Tolminu i Bovcu predsednik NO opštine
Tolmin Ivan R u t a r pozdravio je
učesnike plenuma; podpretsednik NO sreza
Nova Gorica Slavko Jež, toplo je pozdravio
učesnike plenuma CO u Goričkim
brdima i upoznao ih je sa istorijom ovoga
kraja i rezultatima izgradnje u posleratnom
periodu; u Socerbu podpreteednik NO
sreza Koper, pozdravio je takođe učesnike
plenuma CO i upoznao sa privrednim razvitkom
sreza Koper, a posebno sa rezultatima
u oblasti pošumljavanja krša. Radu
plenuma u Novoj Gorici prisustvovao je
načelnik za privredu sreza Nova Gorica,
drug Rudi R u t a r.


Na ovome, kao i XIX plenumu Savez
ITŠIDJ ispunio je svoj program u vezi sa
proslavom dvadesetogodišnjice narodne revolucije.


Ovaj program u Sloveniji u isto vreme
bio je povezan i sa stručnim programom
koji se sastojao u upoznavanju na samome
terenu sa problemima erozije u slivu reke
Pišnica (Vršić), zatim sa gazdovanjem šumama
u slivu reke Soče, u podiruč u Draovskog
Gozda, kao i na području krša u
Slovenskom delu Istre. Učesnici plenuma
posetili su takođe i fabriku nameštaja u
Nova] Gorici i školski centar za obuku
radnika u Postojni.


Radni deo plenuma


Plenum je radio po sledećem dnevnom
redu:


1. Izveštaj o radu Predsedništva,
2. Pripreme za IV kongres i prihvatanje
nacrta Statuta SITŠIDJ.,
3. Program savetovanja uz IV kongres,
4. Neki aktuelni problemi u vezi sa
obrazovanjem kadrova u šumarstvu i drvnoj
industriji,
5. Razno.
Posle podnetih izveštaja, referata i diskusije
doneti su sledeći zaključci:
ad. 1) Prihvata se u celini izveštaj o
radu Predsedništva u periodu između XIX
i XX plenuma.
—: primljen je usmeni izveštaj dr ing.
Milana Androića i ing. Božidara N ičot
e o njihovom učešću na XIII Kongre




ŠUMARSKI LIST 9-10/1961 str. 77     <-- 77 -->        PDF

su JUFRO u Beču. Zadužuje se Sekretarijat
da po prijemu pismenih izveštaja
svih delegata (dr Tome Bunuševca, dr
Milana Androića i ing. Božidara N ič
o t e) ipripremi za narednu sedmicu predsedništva
ili plenuma kompletan izveštaj
sa ocenom u učešćui i aktivnosti naše delegacije
na XIII kongresu JUFRO sa posebnim
osvrtom na sprovođenje zaključaka
XIX plenuma u vezi ovog Kongresa.


— S obzirom da je renta u šumarstvu
veoma složeno i važno pitanje koje do danas
nije u dovoljnoj meri proučeno, potrebno
je da se donošenje konačne odluke
o renti u šumarstvu i njenome zahvatanju
odloži za kasnije.
Plenum smatra da nadležni organi treba
da pristupe proučavanju tog problema
i da se po mogućnosti ovo pitanje iznese
na savetovanje o problemima šumarstva
i drvne industrije koje će se održati
u maju 1962 godine uz IV kongres inženjera
i tehničara šumarstva i drvarske industrije
Jugoslavije.


Savez će pružiti punu pomoć u proučavanju
ovog pitanja.


Zaključke o ovome problemu dostaviti
nadležnim organima SIV-a, a u koliko bi
se odlučilo da se renta uvede pre savetovanja,
Sekretarijat o tome treba da obavesti
republičke saveze kako bi se moglo
na vreme da izgradi stav Saveza.


— stavlja se u zadatak Sekretarijatu da
predloži Savezu poljoprivredno šumarskih
komora i Savezu za drvarsku industriju
organizovanje ekskurzije u Diseldorf na I
međunarodnu izložbu šumarstva i drvarske
industrije.* Ukoliko bi se ovo realizovalo,
kao predstavnik Saveza u ovoj ekskurziji
određuje se predsednik, drug R.
Đ e k i ć.
— republički savezi treba da se pripreme
za realizaciju zaključaka XIX plenuma
u vezi sa zasađivanjem drveća na spomen
groblju u Kragujevcu. Sekretarijat da izvrši
sve potrebne pripreme za ovu akciju.
— za delegata Saveza na savetovanju
o šumskom semenarstvu koje će se održati
4 do 6 cktobra 1961 godim u Varšavi određuje
se ing. Milan Brinar,
— zadužuju se republički savezi da u
što kraćem roku ponovo razmotre spiskove
imena stručnjaka koji treba da uđu u šumarsku
enciklopediju, a na osnovu kriteri´i.
uma redakcionog odbora enciklopedije.
Spiskove treba dostaviti uredniku enciklopedije
najkasnije do 15 oktobra.
* Radi upoznavanja sa dostignućima na
polju šumarstva i drvarske industrije, kako
bi se mogla o njima da obavesti naša
stručna javnost.
— stavlja se u zadatak Sekretarijatu
da u cilju poboljšanja rada administracije
postave stalnog službenika na mesto honorarnog
službenika, ing, Kuzmana M iljevica
, koji je ipodneo otkaz.
ađ. 2) Četvrti kongres inženjera i tehničara
šumarstva i drvarske industrije Jugoslavije
održati krajem maja ili početkom
juna 1962 godine. Broj delegata za
kongres odrediće se po ključu koji je do-
net na XIX plenumu.


— kongres, po predlogu Saveza šumarskih
društava Hrvatske, koji je domaćin,
cdržaće se u Opatiji ili Rijeci, prema tome
gde će moći da se obezbede bolji uslovi za
rad i smneštaj.
Kongres treba da traje 1 dan.
Prihvata se sledeći dnevni red Kongresa:


1. Otvaranje Kongresa,
2. Izbor radnih itela,
3. Pozdrav gostiju,
4. Podnošenje izveštaja:
a) o radu saveza između III i IV Kongresa,
b) o finansijskom poslovanju Saveza,
c) nadzornog odbora,


5. Predlog Statuta Saveza ITSlDJ,
6. Diskusija o podnetim izveštajima i
predlozima,
7. Izbor predsednika i članova Upravnog
odbora,
8. Izbor počasnih i zaslužnih članova,
9. Zaključci IV Kongresa.
— pripremanjem IV kongresa rukovodiće
kongresni odbor u koji ulaze: predsednik,
sekretar i blagajnik Saveza, predsednici
republičkih saveza, sekretar i blagajnik
Saveza šumarskih društava Hrvatske
i predsednik kongresnog odbora Saveza
šumarskih društava Hrvatske.
—Za neposredno izvršenje priprema
IV Kongresa staraće se radni odbor koji
će formirati Savez šumarskih društava
Hrvatske, a u koji ispred Predsedništva
Saveza, ulazi sekretar Saveza.


— stavlja se u zadatak Kongresnom
odboru da razmotri pitanje pozivanja gostiju,
domaćih i stranih.
— plenum prihvata u načelu predloženi
nacrt Statuta, ali smatra da treba predvideti
mogućnost obrazovanja samostalnih
osnovnih organizacija posebno za inženjere
i tehničare šumarstva, a posebno za inženjere
i tehničare drvarske industrije tamo
gde za to postoji potreba i uslovi.
Takođe plenum smatra da se naziv
Predsedništvo saveza treba da zameni nazivom
Upravni odbor.


Republički savezi do kraja novembra
ove godine da dostave svoje primedbe na


407




ŠUMARSKI LIST 9-10/1961 str. 78     <-- 78 -->        PDF

nacrt Statuta na osnovu kojih bi se izvršila
konačno redakcija.


— zadužuju se republički savezi da do
30 decembra ove godine dostave Sekretarijatu
svoje predloge za počasne i zaslužne
članove SITŠIDJ".
— uz IV kongres organizovati savetovanje
o problemima šumske privrede i drvarske
industrije u vezi sa realizacijom
petogodišnjeg plana, a u uslovima novog
sistema raspodjele.
— kongresni odbor da razmotri koliko
dugo da traje sa veto van je i da li je moguće
organizovati stručnu ekskurziju posle
savetovanja.
ad. 3) Plenum konstatuje da je savetovanje
o problemima šumske privrede i
drvarske industrije u vezi sa realizacijom
petogodišnjeg plana, a u uslovima novoga
sistema raspodjele, aktuelno i značajno za
dalji razvitak ove dve privredne oblasti.


— u načelu prihvataju se teze s tim da
se na osnovu diskusije i predloga učinjenih
na plenumu izvrši njihova redakcija.
— Sekretarijat treba da upozna nadležne
organe i zainteresovane organizacije
sa namerom Saveza da organizuje ovakvo
savetovanje kao i šta se želi njime da postigne.
— za savetovanje treba izraditi jedan
opšti referat i dva koreferata: jedan za
šumsku privredu i jedan za drvarsku industriju.
Osim ovoga treba obraditi, kao
poseban, referat o ulozi i mestu inženjera
i tehničara u reorganizovanoj šumskoj privredi
i novim uslovima borbe za realizaciju
petogodišnjega plana i primene novoga
sistema raspodele dohotka. Broj ostalih
koreferata odrediće se u toku definitivnog
redigovanja teza.
— za konačnu redakciju teza i dalje
staranje oko obrade referata formira se
komisija u koju treba da uđu uglavnom
članovi plenuma. Kao članove komisije
plenum određuje: B. Čopa, V. F a š a j ić
a, Z. Potočića i M. Suce vica.
Ostale članove izabraće Sekretarijat.
— sa redakcijom teza treba biti gotovo
do 1. XI 1961 godine.
— Sekretarijat se zadužuje da obezbedi
potrebna finansijska sredstva za rad komisije
i obrađivanje referata. Ukoliko je
potrebno Sekretarijat može da se obrati i
nekim ustanovama (institutima i si.) radi
obrade pojedinih pitanja u vezi sa referatima.
— pozvati sve organizacije i ustanove
da pruže odgovarajuću stručnu, materijalnu
i finansijsku pomoć u pripremi i obradi
materijala za referate, kako bi svi materijali
bili dobro dokumentovani, kvalitetno
obrađeni i na taj način bili realna
ocena stanja i perspektive daljega razvoja
šumske privrede i drvarske industrije.


ad. 4) Plenum konstatuje da sa zaključcima
savetovanja o osnovnim problemima
obrazovanja stručnih kadrova u šumarstvu
i drvarskoj industriji nisu upoznati
nadležni organi na način koji je bio predviđen.
Trebalo je da republički savezi lično
dostave ove zaključke odgovornim drugovima
za pitanja školstva i da ih neposredno
upoznaju sa osnovnim problemima.


— takođe se konstatuje da ni jedan šumarski
fakultet nije vodio računa o zaključcima
savetovanja pri izradi svojih nastavnih
planova.
— razmatrajući pitanje trajanja studija
na šumarskim fakultetima u vezi čega
neki fakulteti predlažu studije od tri godine
ukupno, a ostali fakulteti od četiri
godine, većina članova centralnog odbora
smatra da bi bilo na štetu struke, ako trajanje
studija na svim fakultetima ne bi bilo
četiri godine, jer nema ubedljivih argumenata
za trajanje od tri godine. Bilo bi
naročito štetno u poređenju sa ostalom
privredom kada bi se argumentima koji
vrede za čitavu struku ili veći teritoriji
šumarstva i drvarske industrije, tretirala
jedanput potreba trajanja studija od tri,
a drugi put od četiri godine, tim pre što je
jedan od ciljeva usmeravanja studija ili
deobe na otseke, temeljitije proučavanje
nešto uže tematike.
— većina članova centralnog odbora takođe
smatra da usmeravanje treba shvatiti
kao progresivan proces, ali samo dotle
dok je on u skladu sa potrebama prakse
za takvim stručnjacima i dok je usmeravanje
u skladu sa ekonomskim mogućnostima.
Svakako bilo bi štetno preterivati
sa brojem smerova, kao i sa preranim počinjanjem
usmeravanja.
— zato se smatra da za potrebe šumarstva
treba obrazovati inženjera istog profila,
s tim što bi se ovaj mogao posle druge
godine da usimeri prema prilikama i potrebama
pojedinih republika.
— zadužuje se Sekretarijat da sa ovim
upozna interfakultetsku konferenciju.
— u vezi poboljšanja sistema nastave
u srednjim stručnim školama, što nije bilo
posebno tretirano na savetovanju ali je u
diskusiji doticano, smatra se da ie potrebno
republičkim srednjim stručnim školama
preporučiti da se sazove poseban sastanak
radi pretresa sledećih pitanja: poboljšanje
nastavnoga plana i programa u
skladu sa potrebama prakse; trajanje školovanja;
uslovi upisa u škole; usklađenje
kapaciteta sa stvarnim potrebama (proširenje
postojećih kapaciteta, osnivanje novih
škola, privremenih pomoćnih tečajeva