DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1961 str. 73 <-- 73 --> PDF |
reformi — a upravo to je bila svrha podržavljenju uprave — nije se naišlo na potporu ni kod uživaoca šuma, ni kod državnih nadzornih vlasti. G.-1925. premješten je Ministarstvu šuma i rudnika u Beogradu, gdje je bio v. d. načelnika općeg odjela, komunalnih šuma, pošumljavanja i obavljao poslove ;šefa odsjeka za taksaciju, zatim v. d. šefa odsjeka za vrhovni nadzor nad šumama. Od 1932. do 1933. vršio je dužnost generalnog direktora Šipada u Sarajevu, na kojem je položaju odmah pokušao eksploataciju usmjeriti kolosjekom, povoljnim za sačuvanje bosanskih šuma. Po povratku na prijašnji položaj u Ministarstvu posebno se bavio problematikom krajiških imovnih općina, te je u tu svrhu izdao g. 1937. vrlo dobro dokumentiranu monografiju »Krajiške imovne općine «, u kojoj je prikazao stvarno stanje, ali i zabrinjavajuće perspektive, zbog kojih je apelirao na tadanju vlast, da preuzetu stručnu upravu na i. o. prenese na državni budžet, kako je to zakonskim propisima bilo i predviđeno. DRUŠTVENE VIJESTI XIII KONGRES INTERNACIONALNOG SAVEZA ŠUMARSKIH ISTRAŽIVAČKIH USTANOVA (IUFRO) Kongres je održan u Beču u vremenu od 10—18. septembra 1961. godine. 10. septembra održana je sjednica Permanentnog komiteta. U septembru izvršeno je svečano otvaranje kongresa i sjednice Internacionalnog Savjeta. Toga i slijedećih dana održane su sjednice pojedinih sekcija. Kongres je radio u slijedećim sekcijama: 01 — šumarska bibliografija (vodi prof. E. Saari, Helsinki) 11 — opći uticaj šuma (vođi prof. M. G. Wilm, New York) 21 — nauka o šum. staništu (vodi prof. Ade Philippis, Firenza) 22 — šum. genetika ( vodi Dr C. Svrach Larsen) 23 — uzgoj šuma (vodi prof. dr M. Leihundgut, Ziirich) 24 — zaštita >šuma (vodi prof. A. Biraghi, Firenza) 25 — uređivanje šuma (vodi prof. dr Fehim Firat, Istambul) 31 — šumar, ekonomika (vodi prof. dr J. Speer, Miinchen) 32 — organizacija rada (vodi prof. U. Sundberg, Stockholm) 41 — fiz. kem, upotreba šum. produkata (vodi prof. J. Campredon. Pariš) Po kreiranju Banovine Hrvatske premješten je g. 1939. odjelu za šumarstvo Banske vlasti u Zagrebu, u svojstvu šefa za tafcasciju, na kojem je položaju- ostao do okupacije, g. 1941. Tad je obavljao dužnost pročelnika odjela -za uzgoj i uređenje šiuma. Po oslobođenju postavljen je za referenta u odijelu za uređenje šuma, zatim za referenta u odsjek za plansku privredu. G. 1946. premješten je Institutu za šumarska i lovna istraživanja u svojstvu referenta za pitanja iz uređenja šuma, i umirovljen g. 1949. Po umirovljenju nastavio je sa uređivanjem šuima kod komuna Jastrebarsko i Ludbreg, zatim kod Šumskog gospodarstva Sisak, gdje ga je i smrt zatekla. Osim spomenute publikacije o imovnim općinama, izdao je u Šumarskom listu ove stručne rasprave: Agrarna reforma s obzirom na prilike u Gornjoj Krajini; Doprinos Biđ-Bosutske vodne zadruge sa strane Brodske i Petrovaradinske imovne općine; Tablice drvnih masa hrasta lužnjaka za područje NR Hrvatske. Na sjednicama sekcija održani su mnogobrojni referati naučnih radnika iz razriih zemalja. Jugoslaveni su sudjelovali sa 16 predstavnika od kojih su 7 održali svoje referate. Učesnike je primio načelnik grada Beča_ i ministar poljoprivrede i šumarstva Austrije. Na koncu je izabrano novo predsjedništvo (prof. dr Speer, Miinchen) i permanentni komitet u koji je ušao ponovo predstavnik Jugoslavije prof. Tomo Bunuševac. Od 18—19. septembra održane su stručne ekskurzije iz uzgajanja šuma, zaštite šuma i tehnike u šumarstvu. M. A. SIMPOZION O PROBLEMIMA PEDOLOGIJE I DUBRENJA U INTENZIVNOJ ŠUMSKOJ PROIZVODNJI Maglaj, juna 1961. Jugoslavenski savjetodavni centar za poljoprivredu i šumarstvo organizirao je simpozion o problemima pedologije i đubrenja u intenzivnoj šumskoj proizvodnji koji je održan u vremenu od 20—22 juna 1951 g. u Maglaju i na terenu. Prisustvovalo je oko 35 učesnika, šumarskih stručnjaka za pedologiju i uzgoj šuma: 403 |