DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1961 str. 73     <-- 73 -->        PDF

reformi — a upravo to je bila svrha podržavljenju
uprave — nije se naišlo na potporu
ni kod uživaoca šuma, ni kod državnih
nadzornih vlasti.


G.-1925. premješten je Ministarstvu šuma
i rudnika u Beogradu, gdje je bio v. d.
načelnika općeg odjela, komunalnih šuma,
pošumljavanja i obavljao poslove ;šefa odsjeka
za taksaciju, zatim v. d. šefa odsjeka
za vrhovni nadzor nad šumama. Od 1932.
do 1933. vršio je dužnost generalnog direktora
Šipada u Sarajevu, na kojem je položaju
odmah pokušao eksploataciju
usmjeriti kolosjekom, povoljnim za sačuvanje
bosanskih šuma.


Po povratku na prijašnji položaj u Ministarstvu
posebno se bavio problematikom
krajiških imovnih općina, te je u tu
svrhu izdao g. 1937. vrlo dobro dokumentiranu
monografiju »Krajiške imovne općine
«, u kojoj je prikazao stvarno stanje,
ali i zabrinjavajuće perspektive, zbog kojih
je apelirao na tadanju vlast, da preuzetu
stručnu upravu na i. o. prenese na
državni budžet, kako je to zakonskim propisima
bilo i predviđeno.


DRUŠTVENE VIJESTI


XIII KONGRES INTERNACIONALNOG
SAVEZA ŠUMARSKIH ISTRAŽIVAČKIH
USTANOVA (IUFRO)


Kongres je održan u Beču u vremenu
od 10—18. septembra 1961. godine. 10. septembra
održana je sjednica Permanentnog
komiteta. U septembru izvršeno je svečano
otvaranje kongresa i sjednice Internacionalnog
Savjeta. Toga i slijedećih dana
održane su sjednice pojedinih sekcija.
Kongres je radio u slijedećim sekcijama:


01 — šumarska bibliografija (vodi prof.


E.
Saari, Helsinki)
11 — opći uticaj šuma (vođi prof. M.
G.
Wilm, New York)
21 — nauka o šum. staništu (vodi prof.
Ade Philippis, Firenza)
22 — šum. genetika ( vodi Dr C. Svrach
Larsen)
23 — uzgoj šuma (vodi prof. dr M. Leihundgut,
Ziirich)
24 — zaštita >šuma (vodi prof. A. Biraghi,
Firenza)
25 — uređivanje šuma (vodi prof. dr
Fehim
Firat, Istambul)
31 — šumar, ekonomika (vodi prof. dr


J.
Speer, Miinchen)
32 — organizacija rada (vodi prof. U.
Sundberg, Stockholm)
41 — fiz. kem, upotreba šum. produkata
(vodi prof. J. Campredon. Pariš)


Po kreiranju Banovine Hrvatske premješten
je g. 1939. odjelu za šumarstvo
Banske vlasti u Zagrebu, u svojstvu šefa
za tafcasciju, na kojem je položaju- ostao
do okupacije, g. 1941. Tad je obavljao dužnost
pročelnika odjela -za uzgoj i uređenje
šiuma.


Po oslobođenju postavljen je za referenta
u odijelu za uređenje šuma, zatim za
referenta u odsjek za plansku privredu. G.
1946. premješten je Institutu za šumarska
i lovna istraživanja u svojstvu referenta
za pitanja iz uređenja šuma, i umirovljen


g. 1949. Po umirovljenju nastavio je sa
uređivanjem šuima kod komuna Jastrebarsko
i Ludbreg, zatim kod Šumskog gospodarstva
Sisak, gdje ga je i smrt zatekla.
Osim spomenute publikacije o imovnim
općinama, izdao je u Šumarskom listu ove
stručne rasprave: Agrarna reforma s obzirom
na prilike u Gornjoj Krajini; Doprinos
Biđ-Bosutske vodne zadruge sa strane
Brodske i Petrovaradinske imovne općine;
Tablice drvnih masa hrasta lužnjaka za
područje NR Hrvatske.


Na sjednicama sekcija održani su mnogobrojni
referati naučnih radnika iz razriih
zemalja. Jugoslaveni su sudjelovali sa 16
predstavnika od kojih su 7 održali svoje
referate.


Učesnike je primio načelnik grada Beča_
i ministar poljoprivrede i šumarstva
Austrije.


Na koncu je izabrano novo predsjedništvo
(prof. dr Speer, Miinchen) i permanentni
komitet u koji je ušao ponovo predstavnik
Jugoslavije prof. Tomo Bunuševac.


Od 18—19. septembra održane su stručne
ekskurzije iz uzgajanja šuma, zaštite
šuma i tehnike u šumarstvu.


M.
A.
SIMPOZION O PROBLEMIMA PEDOLOGIJE
I DUBRENJA U INTENZIVNOJ
ŠUMSKOJ PROIZVODNJI


Maglaj, juna 1961.


Jugoslavenski savjetodavni centar za
poljoprivredu i šumarstvo organizirao je
simpozion o problemima pedologije i đubrenja
u intenzivnoj šumskoj proizvodnji
koji je održan u vremenu od 20—22 juna
1951 g. u Maglaju i na terenu. Prisustvovalo
je oko 35 učesnika, šumarskih
stručnjaka za pedologiju i uzgoj šuma:


403