DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1961 str. 71 <-- 71 --> PDF |
Iz navedenih podataka je vidljiv varijabilitet osnovnih dijelova bobe drijienka obzirom na kvalitet ploda. Još je vidljiviji varijabilitet sastava saimofga mesia obzirom na organske pojave, o kojima ovisi kvalitet ploda, odnosno proizvoda (Kos): Naročita je vrijednost drijenka, da je plod, odnosno meso (perikarp) bogat vitaminima. Tako npr. količina vitamina C je Vitamini Jabuka Kruška C mg/10O 5 4 Bi mg/ICO 0.040 0.020 BL> mg/100 0.020 0.040 približno ista u plodovima kupine i maline, a Samo nešto viša je kod naranči i limuna (45´—49 mg/100 g). Kod drijenka je navedena količina C vitamina znatno veća, kako je to Vidljivo iz tabele (podaci: Agenda 1961 — Chemische Zusammensetzung): Uzevši u obzir kvalitetu ploda drijienka obzirom na sadržaj, boju mesa i lakoću prerade bez konzervansa, drijenak zaslužuje veću pažnju. Naročito je dobar materijal za voćne koncentrate, koje traži domaće i strano tržište. III Prijedlozi Kod nas su velike količine divljeg drijenka. No on se danas samo bere sa prirodnih staništa. Naši drijenci predstavljaju smjese ili populacije raznih ekoripova. Korisno tai bilo proučiti naše ekotipove drijenaka i najbolje odvojiti, te izvršiti neku jednostavnu selekciju, te ga na umjetni način zasijati, odnosno zasaditi u veće ili manje nasade. Uzgajanje drijenka u nasadima na bazi naših probranih ekotipova je opravdano iz nekoliko razloga. U prvom redu drijenak može da uspijeva na staništima, na kojima ne dolaze u obzir uopće kulture. To su npr. suha, topla, prema jugu eksponirana i erodirana staništa. Kombinacija drijenak i pašnjak bila bi pogodna mjera kao zaštita tla od erozije. Probrani ekotipovi i vrlo jednostavno formiranje krošnje osiguravalo bi bolju i veću berbu plodova. Uzgajanje drijenka dobro bi došlo u brdsko- planinskim krajevima kao vitaminska voćka, koja bi mogla imati dobar plasman za domaće i strano tržište, te i domaću preradu i potrošnju. Sa uzgojem drijenka kao voćke u većem ili manjem nasadu mogle bi se u prvo vrijeme zainiteresiirati omladinske seoske organizacije, npr. školske zadruge. One bi mogle zasaditi izvjesnu površinu u ma´liu plantažu tzv. »d r e n i k«, a prihode upotrebljavati za razne djelatnosti. Treba imati na umu, da je plod drijenka bogatiji u pogledu sadržaja C vitamina, nego naranče i limuni! Plodovi su traženi u industrijskoj preradi a u budućnosti će biti još više traženi. Uzgajanje na izneseni način bio bi poticaj za eventualnu selekciju, tj. uzgajanje drijenka kao kul- Trtešhja Malina Kupina Dritjienak 8 32 38 70 0.500 0.032 0.116 — 0.060 0.097 0.126 0.232 turne voćke (domestikacija). Kod nas za uzgdj drijenka postoje vanredni uSlovi. LITERATURA 1. Bos, D.: Les plantes alimentaires chez tous les peuples et travers les ages. II, Pariš, 1928. 2. Hegi , G.: Illustrierte Flora von Mittel- Europa. Bd. V/2. 3. Kos, E.: Rasprostranjenost i vitaminska sadržaj nekih vrsta divljeg voća Like. Poljoprivredna znanstvena smotra. 17. Zagreb, 1960. 4. Kušan , F.: Ljekovito bilje i drugo korisno bilje. Zagreb, 1956. 5. Šumarska enciklopedija. 1. A-K. Zagreb, 1999. Dr J. Kovačević TVORNICA PLOČA IVERICA U SRPSKIM MORAVICAMA Prigodom proslave 20-godiišnjice naredne revolucije u Srpskim Moravicama započela je radom tvornica ploča iverica u tome mjestu, sagrađena u sklopu DIP-a Ogulin a prema planu Drvno industrijskog instituta u Zagrebu kao i stručnjaka na području kotara Ogulin. Strojeve tvornice stavio je u pogon drug Milutin Baltić, predsjednik Odbora za privredu Izvršnog Vijeća Sabora NRH. Drug Baltić je u svom izlaganju istaknuo veliki značaj ovog privrednog objekta za šumarstvo i drvarsku industriju općenito, a napose za područje NOK-a Ogulin i samog mjesta Srpske Moravice. Tvornica je sagrađena i stavljena u pogon za svega 18 mjeseci a smještena je na pogodnom mjestu između željezničke pruge Zagreb — Rijeka i riječice Dobre, neposredno uz same Srpske Moravice. Za izgradnju tvornice utrošeno je ukupno 615,000.000 Dinara od toga za gra 401 |