DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1961 str. 71     <-- 71 -->        PDF

Iz navedenih podataka je vidljiv varijabilitet
osnovnih dijelova bobe drijienka
obzirom na kvalitet ploda. Još je vidljiviji
varijabilitet sastava saimofga mesia obzirom
na organske pojave, o kojima ovisi kvalitet
ploda, odnosno proizvoda (Kos):


Naročita je vrijednost drijenka, da je
plod, odnosno meso (perikarp) bogat vitaminima.
Tako npr. količina vitamina C je


Vitamini Jabuka Kruška


C mg/10O 5 4


Bi mg/ICO 0.040 0.020


BL> mg/100 0.020 0.040


približno ista u plodovima kupine i maline,
a Samo nešto viša je kod naranči i limuna
(45´—49 mg/100 g). Kod drijenka je
navedena količina C vitamina znatno veća,
kako je to Vidljivo iz tabele (podaci: Agenda
1961 — Chemische Zusammensetzung):


Uzevši u obzir kvalitetu ploda drijienka
obzirom na sadržaj, boju mesa i lakoću
prerade bez konzervansa, drijenak zaslužuje
veću pažnju. Naročito je dobar materijal
za voćne koncentrate, koje traži
domaće i strano tržište.


III Prijedlozi


Kod nas su velike količine divljeg drijenka.
No on se danas samo bere sa prirodnih
staništa. Naši drijenci predstavljaju
smjese ili populacije raznih ekoripova.
Korisno tai bilo proučiti naše ekotipove
drijenaka i najbolje odvojiti, te izvršiti
neku jednostavnu selekciju, te ga na
umjetni način zasijati, odnosno zasaditi u
veće ili manje nasade.


Uzgajanje drijenka u nasadima na bazi
naših probranih ekotipova je opravdano iz
nekoliko razloga. U prvom redu drijenak
može da uspijeva na staništima, na kojima
ne dolaze u obzir uopće kulture. To su
npr. suha, topla, prema jugu eksponirana
i erodirana staništa. Kombinacija drijenak
i pašnjak bila bi pogodna mjera kao zaštita
tla od erozije. Probrani ekotipovi i
vrlo jednostavno formiranje krošnje osiguravalo
bi bolju i veću berbu plodova.
Uzgajanje drijenka dobro bi došlo u brdsko-
planinskim krajevima kao vitaminska
voćka, koja bi mogla imati dobar plasman
za domaće i strano tržište, te i domaću
preradu i potrošnju. Sa uzgojem drijenka
kao voćke u većem ili manjem nasadu mogle
bi se u prvo vrijeme zainiteresiirati
omladinske seoske organizacije, npr. školske
zadruge. One bi mogle zasaditi izvjesnu
površinu u ma´liu plantažu tzv. »d r e


n i k«, a prihode upotrebljavati za razne
djelatnosti. Treba imati na umu, da
je plod drijenka bogatiji u pogledu
sadržaja C vitamina, nego
naranče i limuni! Plodovi su
traženi u industrijskoj preradi a u budućnosti
će biti još više traženi. Uzgajanje na
izneseni način bio bi poticaj za eventualnu
selekciju, tj. uzgajanje drijenka kao kul-


Trtešhja Malina
Kupina Dritjienak


8 32 38 70


0.500 0.032
0.116 —
0.060 0.097
0.126 0.232
turne voćke (domestikacija). Kod nas za
uzgdj drijenka postoje vanredni uSlovi.


LITERATURA


1.
Bos, D.: Les plantes alimentaires chez
tous les peuples et travers les ages. II,
Pariš, 1928.
2.
Hegi , G.: Illustrierte Flora von Mittel-
Europa. Bd. V/2.
3.
Kos, E.: Rasprostranjenost i vitaminska
sadržaj nekih vrsta divljeg voća
Like. Poljoprivredna znanstvena smotra.
17. Zagreb, 1960.
4.
Kušan , F.: Ljekovito bilje i drugo
korisno bilje. Zagreb, 1956.
5.
Šumarska enciklopedija. 1. A-K. Zagreb,
1999.
Dr J. Kovačević


TVORNICA PLOČA IVERICA
U SRPSKIM MORAVICAMA


Prigodom proslave 20-godiišnjice naredne
revolucije u Srpskim Moravicama
započela je radom tvornica ploča iverica
u tome mjestu, sagrađena u sklopu DIP-a
Ogulin a prema planu Drvno industrijskog
instituta u Zagrebu kao i stručnjaka na
području kotara Ogulin.


Strojeve tvornice stavio je u pogon
drug Milutin Baltić, predsjednik Odbora
za privredu Izvršnog Vijeća Sabora NRH.
Drug Baltić je u svom izlaganju istaknuo
veliki značaj ovog privrednog objekta za
šumarstvo i drvarsku industriju općenito,
a napose za područje NOK-a Ogulin i samog
mjesta Srpske Moravice.


Tvornica je sagrađena i stavljena u pogon
za svega 18 mjeseci a smještena je na
pogodnom mjestu između željezničke pruge
Zagreb — Rijeka i riječice Dobre, neposredno
uz same Srpske Moravice.


Za izgradnju tvornice utrošeno je
ukupno 615,000.000 Dinara od toga za gra


401