DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1961 str. 67 <-- 67 --> PDF |
istraživanja započeta su i u Zavodu za šumarsku genetiku i dendrologiju Šumarskog fakulteta. Razumljivo je, da ta istraživanja zadiru i u citogenetiku. Zbog toga se vrše citološka istraživanja ozračenog sjemenja, da se ustanovi kakve promjene nastaju u kromosomima somatskih stanica kod raznih doza zračenja. Prema nepotpunim rezultatima, zasada možemo* reći slijedeće. Kod zračnog sjemena obične smrče (Picea abies) s gama-zracima, pokazuju se u građi kromosoma, već kod doze od lOOr izvjesne razlike u usporedbi s kontrolom, no to su veoma male razlike. Kod doze od 5000r odstupanja veličine kromosoma od nazračenih primjeraka su veća. Graf. 1. Ova istraživanja trebaju nam u izvjesnoj mjeri razjasniti kakve promjene nastaju kod kromosoma pod utjecajem zračenja i unutar kojih doza zračenja se mogu očekivati neke promjene nasljednog karaktera. Budući da su istraživanja ovakve naravi prilično dugotrajna, a ovo* su tek započeti radovi, razumljivo* je, da se na osnovi dosadašnjih rezultata ne može ništa sigurno zaključivati, ali ipak možemo* -reći, da razne doze gama-zraka prc´Uzrokuju izvjesne promjene u kromosomima somatskih stanica kod obične smrče, pa se mogu očekivati i neke nasljedne promjene. Kod oplemenjivanja šumskog drveća imaju veliko značenje i dalekovrsni hibridi. Mogućnost dobivanja dalekovrsnih hibrida u pojedinim slučajevima ima i svoje teoretsko, objašnjenje ili ga pak treba naći, jer ćemo samo na taj način biti u mogućnosti sa sigurnošću riješiti pojedinačne probleme .Teoretsko rješenje svakog takvog problema leži u izučavanju citologije roditeljskog para kao i samog eventualnog dobivenog hibrida. Poznato je, da dalekovrsni hibridi često imaju pojavu luksuriranja, što> je od naročitog značenja za šumarstvo. Znači, treba nastojati pronaći u prirodi takve hibride te ih i proizvesti umjetnim putem. U prirodi su takvi hibridi veoma rijetki te se mora raditi na tome, da se oni na umjetan način dobiju. Ukoliko se i nađu izvjesni individuumi, koji prema svom izgledu odgovaraju križancu između dviju vrsta, potrebno je na osnovi citoloških istraživanja ustanoviti, da li postoji, i u kojoj mjeri, mogućnost križanja tih dviju vrsta. Ukoliko takav individuum (dalekovrsni hibrid) pokazuje neke nepravilnosti kod mejotičke diobe, sigurno je, da se tu radi o dalekovrsnom hibridu. Uzrok pojave asindeze, tj. otsustva konjugiranja kromosoma u bivalente je otsustvo bližeg podudaranja između kromosoma udaljenih vrsta. Kod mejoze konjugiraju, tj. postave se u parove samo bliski kromosomi. Ukoliko je srodstvo među njima manje, utoliko* je manja mogućnost konjugacije. Do pojave asindeze često dolazi u onom slučaju, kada je broj kromosoma kod roditelja nejednak. No, ima mnogo i takvih slučajeva, gdje je broj kromosoma kod roditelja jednak, a ipak teško dolazi do stvaranja hibrida, a javljaju se i teškoće kod njegovog daljnjeg spolnog razmnažanja, npr.: križanac između Pinus nigra i Pinus silvestris, Pinus silvestris i Pinus pinea, Pinus silvestris i Pinus halepensis itd. Isto tako ima primjera, gdje je broj kromosoma kod dviju vrsta različit, a ipak dolazi do njihovog međusobnog križanja i stvaranja Fi-generacije kao npr. kod breze — Betula verrucosa (broj kromosoma 2n == 28) X Betula papvrifera(2n = 84). Križanac ima 2n = 56 kromosoma. Sličan slučaj predstavlja i Betula pubescens (2n = 56) X Betula papvrifera (2n = 84) = križanac sa 2n = 70 kromosoma. Prema tome, sam broj kromosoma ne daje uvijek sigurnu garanciju za uspješno križanje. U slučajevima, koje smo naveli (primjeri s borovima) uzrok i 397 |