DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1961 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Šumsko gospodarska istraživanja. Naprijed opisana ekološko-biološka istraživanja i kartiranja imala bi dva osnovna zadatka. Ona bi prvenstveno morala, gdje je to moguće, odmah direktn o poslužiti pri rješavanju važnih šumarskih problema. U drugom redu trebala bi se na njih kao na osnovicu primi jenit i daljnja specijalna šumarska istraživanja i eksperimenti da se dobiju konkretni i dokumentirani rezultati na kojima bi ubuduće trebalo- temeljiti radove u šumskoj privredi. U skladu s tim principom trebalo bi usporedna ekološko- biološka i šumsko-gospodarska {uzgojna, taksacijska, tehnološka i dr.) istraživanja na samom početku usmjeriti tako- da se u što´ kraćem vremenu mogu dati konkretne, naučno- fundirane smjernice za uzgojne i meliorativne zahvate, za introdukcije i konverzije, za detaljnu sjemenarsku rajonizaciju, uređivanje i iskorišćivanje šuma i za rješavanje drugih zadataka iz područja šumarstva. Drugim riječima: težište istraživanja pojedinih uzgojnih i ostalih specifičnih šumarskih značajka treba da diktiraju postojeći najaktuelniji problemi, koje treba izvršiti šumska privreda. Već su dosadašnja specijalna šumsko-gospodarska istraživanja u šumama Gorskog Kotara pokazala put kojim treba da pođu takova istraživanja, te su na osnovu samo fitocenoloških interpretiranih tipova šuma ustanovljene npr. velike razlike između uzgojnih i drugih osobina tamošnjih jelovih šuma, koje će se vjerojatno razlikovati i u usporedbi sa upravo istraživanim šumama jele u sjevernoj Hrvatskoj. Novija istraživanja raznih tipova smrekcvih šuma upczoruju također na vrlo markantne i šumsko-gospodarski važne rezultate. U okviru predviđenih sistematskih tipoloških istraživanja trebalo bi šumsko- gospodarski istražiti klimatogene i lokalno uvjetovane šumske zajednice te njihove raznolike degradacijske stadije u središnjem i sjevernom dijelu Hrvatske, kako- je to´ dijelom predviđeno cdn. započeto´ na području Papuka i Psunja. Tu se prvenstveno´ misli na gospodarski različite bazifilno-neutrofilne i acido1 ilne šume hrasta kitnjaka ili bukve, pa na neke tipove šuma poplavnog područja. Ovim hrastovim i bukovim šumama kontinentalnog područja trebalo- bi obratiti naročitu pažnju sa više aspekata, jer su to naše šumarski razmjerno najslabije istražene, a ujedno- najraširenije i ekonomski najvažnije sastojine. S obzirom na vrlo široku amplitudu njihova rasprostranjenja i često vrlo- markantne razlike u strukturi i sastavu, načinu gospodarenja, pomlađivanju i dr. — trebat će bez sumnje mnoge od ovih šuma raščlaniti sa šumsko-gospodarskog gledišta na više tipova. Osim proučavanja ekologije i šumsko-gospodarskih karakteristika pojedinih najvažnijih šumskih zajednica (fitocenoza) kao cjeline — trebat će prilikom tipoloških istraživanja obratiti esobitu pažnju proučavanju uzgojnih i tehničkih osobina pojedinih ekonomski važnih vrsta drveća. Za neke vrijedne vrste drveća trebat će istražiti npr. njihov prirast i kvalitet habitusa (punodrvno&t, čistoću od grana, vitkost, visinu, obujam krošnje i si.), u pojedinim vegetacijskim tipovima cdn. na raznim mjestima njihova proširenog ili prirodnog areala. U vezi s time, s potražnjom i vrijednošću pa s forsiranjem uzgoja bilo primjesom u postojeće šume ili pak s osnivanjem kultura trebat će istražiti rentabilitet, kvalitet i kvantitet uzgoja pojedinih vrsta. Na ovome mjestu i u okviru ovog okvirnog (načelnog) programa radova ne možemo se upuštati u izlaganje detaljnih planova ekoloških i šumsko-gospodarskih istraživanja, jer ako se usvoji prijedlog za provedbu sistematskog tipološkog istraživanja i kartiranja, bit će to zadatak posebne koordinirane razrade. |