DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1961 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Iz ranije iznesene sheme, pa iz programa i obrazloženja jasno se vidi da fitosociološka istraživanja i kartiranja tvore samo jednu premda najvažniju komponentu tipoloških istraživanja. Zato su posve kriva mišljenja nekih šumara koji identificiraju ovako zamišljena tipološka istraživanja s botaničkima. Imajući pred očima dosadašnji rad i zadatke Institutskog sektora za tipologiju šuma i šumskih staništa predviđa se dalje u okviru ovog problema (komponente) tipoloških istraživanja nastavak odn. dovršenje fitocenoloških istraživanja i kartiranja na području Papuka, Psunja i Istre, pa detaljna razrada pro- grama i metodike rješavanja pojedinih problema (komponenata) u okviru sistematskog grubog ili detaljnog tipološkog istraživanja šuma i šumskih staništa Hrvatske. Ovo posljednje dolazi dakako- u obzir ako mjerodavni forumi usvoje koju cd predloženih alternativa sistematskih tipoloških radova. Kartiranje šumske vegetacije. U okviru tipoloških istraživanja bilo bi vrlo potrebno i korisno- provesti i odgovarajuće vegetacijsko-gospodarsko kartiranje šuma i njenih degradacijskih stadija. U skladu sa shemom Masiranja fitocenoloških karata i odabranim načinom i intenzitetom tipoloških, istraživanja predviđaju se između ostalih kao najpovoljnije slijedeće alternative: Detaljna vegetacijsko-gospodarska karta, odn. karta vrste ADEG. Ova karta u mjerilu 1 : 25.000 sadržavala bi -detaljni prikaz vegetacijsko-ekclcških i šumskc- gospcdarskih tipova šuma i raznih degradacijskih stadija (asocijacije, subasocijacije, varijante odn. visoke, srednje, niske šume, sklopljene i otvorene šikare, juniperetume, šumske kulture, kamenjare, erodirane po-vršine i si). Proizvodne poljoprivredne površine (livade i kulture) bile bi na o-vim kartama prostorno ograničene, ali se ne.bi ulazilo u njihovu interpretaciju. Držimo da bi ovakova vrsta karte idealno- poslužila prilikom rješavanja svakidašnjih naučnih i praktičnih problema, ne samo- šumarskih nego i širih privrednih. Njihovoj izradi pristupilo bi se ako se usvoji detaljni intenzitet tipološkog istraživanja, i to uz primjenu aerofc-togrametrije, ili ako- se to ne bi moglo izvršiti, bez ove primjene, što bi bez sumnje iziskivalo- manje precizan a mnogo teži, skuplji i dugotrajniji rad. Pregledno vegetacijsko-gospodarska karta, odn. karta vrste ADEH. Ova karta u mjerilu 1 :200.000 sadržavala bi pregled vegetacijsko-ekoloških i šumsko- gcspodarskih tipova šuma i degradacijskih stadija. Interpretacija livada i poljoprivrednih kultura bila bi i kod ovih radova zanemarena. Izradbi ovakove vrste karata pristupilo- bi se ako se usvoji grubi intenzitet sistematskog tipološkog istraživanja. Polazeći s gledišta postojećih širih naučnih i praktičnih zahtjeva, potrebnu brzinu i financijska sredstva — zadovoljio- bi za rješavanje najhitnijih problema izbor sistematske grube obrade s intenzitetom 1 : 200.000. Ako se pak problem tipoloških istraživanja i kartiranja promatra s gledišta daljnje perspektive i nastajnih sve složenijih naučnih i praktičnih potreba našeg šumarstva i privrede, ekonomičnosti i upotrebe kadrova, istraživalačke opreme, financijskih sredstava i postojećih uvjeta u pogledu realizacije radova — tada bi izbor sistematske detaljne obrade s intenzitetom 1 : 25.000 bio znatno bolji, ekonomičniji i ko-mpatibilniji. Genetička istraživanja. U okviru ove komponente tipoloških radova nisu zasad predviđena nikakova istraživanja, ali bi se ona mogla bolje uklopiti naknadno- kad poodmakn-u radovi na ekološko-vegetacijskim istraživanjima i kartiraniima. |