DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1961 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Nadcvezujući na iznesene momente i s obzirom na perspektivne potrebe šumarstva smatramo da bi u pogledu intenziteta bila neusporedivo bolja i povoljnija detaljn a obrada , premda i gruba obradba ima svojih velikih prednosti. Kod detaljne obrade smatramo najpovoljnijim intenzitet 1 :25.000, jer .se osim drugih velikih prednosti prilikom takovog rada mogu tipološki istražiti i kartirati gotovo svi vegetacijskc-gcspodarski tipovi. S ovim intenzitetom rada i mjerilom karte praktički se gotovo* ništa ne zanemaruje, te se istražuju i oni tipovi koji imaju uže (lokalno) ekonomsko* značenje. Za grubu obradu smatramo najpovoljnijim intenzitet 1 : 200.000, jer se u tom rasponu pokraj ostalih prednosti mogu još obuhvatiti svi glavni vegetacijski i šumsko-gospcdarski tipovi, a automatski su iz istraživanja eliminirani oni tipovi koji su površinski maleni, a ne mogu se prikazati na karti i nemaju šire ekonomsko značenje. Usvajanjem, grubog načina obrade zadovoljilo bi se principu: »iz velikog u malo«. To ipak ne znači da se i površinski maleni naučno* interesantni lokaliteti ne bi posebno istražili. b) Program radova ´ Koristeći već postojeća iskustva i rezultate pojedinačnih ekolcško-bioloških i šumskc-gospodarskih istraživanja — već započeti ili sistematski nastavljeni rad na tipološkom istraživanju i kartiranju šuma i šumskih staništa vršio bi se prema slijedećem načelno (okvirno) zacrtanom programu radova: Pedološka istraživanja. U okviru dosadašnjih tipoloških istraživanja šuma što* ih provodi Šumarski institut; izvršene su sve uredske pripreme i rekognosciranje terena, sabrani su pedološki uzorci i u toku su laboratorijske analize šumskih tala sa područja Papuk—Psunj. U skladu sa event, usvojenom organizacijom i intenzitetom budućih tipoloških radova trebat će nakon solidnih priprema izvršiti detaljna ili gruba (orijentacijska), pedološka istraživanja i kartiranja područja specijalno izabranih -s gledišta rješavanja kompleksne tipološke odn. privredne problematike. Makro- i mikfoklimatska istraživanja. U šumama područja Papuka i Psunja izabrane su lokacije za meteorološke stanice i uz potporu Šumskih gospodarstava Našice, Daruvar, Virovitica, Kutina i SI. Požega postavit će se ovog ljeta 5 stalnih dopunskih meteoroloških stanica. Uz konzultaciju sa Geofizičkim, institutom i Hiđrometeorološkim Zavodom NRH izvršen je izbor i u toku je nabava instrumenata i opreme za povremena poredbena mikroklimatska istraživanja. U rasponu predviđenih tipoloških istraživanja osnivat će se daljnje stalne dopunske meteorološke stanice u određenim šumsko-vegetacijskim zonama, vršit će se povremena poredbena mikroklimatska istraživanja u pojedinim tipovima šuma i staništa i organizirat će se sistematska fenološka opažanja u šumarstvu. Ostala ekološka istraživanja. U okviru ove komponente tipoloških radova nisu zasad predviđena nikakova istraživanja jer nema stručnjaka za rješavanje ove problematike. Fitocenološka istraživanja tvore osnovicu predviđenih tipoloških radova. Pokraj neposrednih rezultata ona treba da pruže onaj najširi, najpristupačnijinajsigurniji osnov za provedbu pedoloških, mikroklimatskih i drugih ekoloških istraživanja; a u vezi s time bazu za specijalna šumarska istraživanja, tipološku klasifikaciju, pa davanje određenih^ smjernica praksi u pogledu radova i rješavanja postavljenih privrednih problema na terenu. |