DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1961 str. 52 <-- 52 --> PDF |
U okviru opsežnih višegodišnjih radova, koje su proveli prvenstveno* botaničari I. HoTvat i S. Horvatić, a zatim M. A n i ć i V. G 1 a v a č, opisane su brojne šumske zajednice i njihovi degradacijski stadiji. U poredbi s ostalim ekološkim disciplinama fitooenologija je postigla zamjerne rezultate, premda još ima riješiti niz problema u rasponu zadataka postavljenih pred šumarsku nauku i privredu. Uporedo- s biljnosociološkim istraživanjima započeta su odmah poslije rata i specijalna vegetacijska kartiranja. Medu detaljnim vegetacijskim kartama najpoznatije su: »Karta biljnih zajednica jugozapadne Hrvatske«, sekcije Sušak 2a, 2c, lb, ld (I. Ho*rvat i suradnici), sa površinom od cea 520 km2 — »Vegetacijska karta otoka Paga« (S. Horvati ć i suradnici), sa površinom od cea 300 km2 — »Vegetacijska karta središnjeg dijela Istre« (S. Bertovi ć i suradnici), sa cea 630 km2 površine i »Vegetacijska karta jugoistočnog dijela M. Kapele« (V. Glavač ) sa cea 60 km2 kartirane površine. Osim detaljnih ima. i veći broj preglednih vegetacijskih karata koje su izradili I. Horvat , S. H o r v a t i ć ili S. Bertović . Pokraj sve važnosti i po-trebe, većina vegetacijskih karata praktički nije na dohvat širem krugu stručnjaka, jer zbog nestašice financijskih sredstava nisu štampane ili se s obzirom na postojeće zakonske propise ne mogu raspačavati. Koliko je poznato1, genetička istraživanja, koja provodi M. Vidaković u okviru šumarstva, jedini su radovi sa područja ove mlade ekološko-biološke discipline u Hrvatskoj. Fenološka opažanja provede se dosad tek u okviru poljoprivrede, a u šumarstvu praktički su zanemarena premda bi bila cd velike vrijednosti za općenitu orijentaciju o mikroklimatskim prilikama pojedinih područja. Odmah poslije rata, a naročito* nakon sistematskih istraživanja i kartiranja šumske i ostale vegetacije u Gorskom Kotaru i Hrv. Primorju, počela je većina šumara sve više provoditi raznolika šumarska istraživanja polazeći cd određenog vegetacijskeg tipa (asocijacije, subasoeijacije i si.). Osim najpoznatijih radova navedenih u pregledu literature ima i velik broj novijih istraživanja koja su izvršili: Z. V a j d a, M. A n i ć, M. P1 a v š i ć, B. Emrović, I. D e k a n i ć, R. Benić, B. Milas, S. Tomaševsk i i drugi šumarski stručnjaci. Ova su istraživanja izvršena u većem ili manjem opsegu u raznim vegetacijskim tipovima odn. fitocenozama. Ipak ostaje još velik broj uzgojnih i drugih šumarskih problema, koji bi se mogli najbrže i najbolje riješiti povezano* ili u okviru sa sistematskim tipološkim istraživanjima šuma. 4. Prijedlozi za organizaciju, intenzitet i program radova, pa izbor ključnih objekata za tipološka istraživanja ´. a) Organizacija i intenzitet radova Ako uzmemo na um postojeće akutne potrebe, nedostatke izvršenih specijalnih tipoloških radova, izobraženi kadar stručnjaka i stečena iskustva, potrebne predradnje i nabavku opreme i napokon racionalni potrošak snaga i raspoloživih sredstava, smatramo da bi u Hrvatskoj trebalo* organizirati sistematsk i nači n tipoloških istraživanja i kartiranja. U tom slučaju vršile bi se odmah sve predradnje naučne, stručne i organizaciono-tehničke prirode sa konačnim ciljem usporedne obradbe svih pojedinih ekološko-bioloških i šumsko-gospodarskih komponenata, pa kartiranja cijelog područja Republike. |