DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1961 str. 47 <-- 47 --> PDF |
određene šumske zajednice ako< je istražimo detaljno pedološki, mikroklimatski i uže ekološki, pa šumisko-gospoadrski — kako je to jednim dijelom i urađeno prilikom istraživanja i kartiranja Gorskog Kotara i Hrvatskog Primorja (H o r- vat, 1955.). Sa takvom idejom i povezanom provedbom spomenutih radova u stvari su kod nas udareni prvi temelji suvremenih tipoloških istraživanja šumske i ostale vegetacije. 2. Plan istraživanja tipova šuma i šumskih staništa u Hrvatskoj Kako je poznato, u sadašnjem periodu namjerava Zajednica ostvarena materijalna sredstva u šumarstvu i drvar, industriji prepustili za daljnji razvoj tih privrednih grana, uz uvjet da one stvore što realnije perspektive za proizvodnju i povećanje dohotka (Koma r, 1958.). Povezano s time obraća se kod nas prvenstveno velika pažnja istraživanjima vezanim s .poboljšanjem stanja i povećanjem prinosa prirodnih šuma, a u drugu ruku s proučavanjima plantažne proizvodnje lišćara i četinara. Važan preduvjet za realizaciju obaju nastojanja predstavlja dobro poznavanje brojnih i zamršenih ekoloških uvjeta koji su u .svojim pojedinačnim elementima ili kompleksnom djelovanju kod nas nedovoljno poznati i istraženi! Postojeća ekološka saznanja stoje unatoč brojnim postignutim rezultatima istraživanja još svejednako u vrlo negativnoj disproporciji prema pitanjima kojih poznavanje iziskuje solidno rješavanje sadašnjih i perspektivnih zadataka u suvremenoj šumskoj privredi. S obzirom na veliku raznolikost prirodnih faktora i vegetacijskog pokrova Jugoslavije u poredbi s ostalim zemljama, često je teško ili nemoguće kod nas direktno primijeniti stanovite inozemne naučne i praktične tekovine. Cak i primjena rezultata nekih istraživanja provedenih ,u raznim dijelovima Jugoslavije bit će ograničena radi brojnih vegetacijskih područja i specifičnih ekoloških prilika u pojedinim dijelovima zemlje. Zato provedba sistematskih i permanentnih fitosocioloških, pedoloških i drugih ekološko-gcspodarskih istraživanja uz povezana kartiranja proizlazi kao prijeko potreban preduvjet za svaki rad čiji je uspjeh zavisan o dobrom poznavanju stanišnih (prilika, a to se gotovo redovito i dešava u šumarstvu i poljoprivredi. Pitanje koordinirane i sistematske provedbe tipoloških radova postavlja se kao jedna od najprečih i osnovnih ekonomskih potreba. Njihova je važnost i akutnost potencirana naročito time štoi će težište poslova u sadašnjoj a i daljnjoj perspektivi predstavljati kod nas sve više intenzivni uzgojni, meliorativni, protuerozioni i drugi slični biološko-tehnički radovi. Brzo i uspješno pak rješavanje ovih zadataka teško se može zahtijevati i izvršiti bez smišljenih tipoloških istraživanja i radova koji bi s gledišta i potreba suvremenog šumarstva između ostalog trebali direktno< ili indirektno obuhvatiti: 1. fitocenološko istraživanje i kartiranje šuma i njenih degradacijskih stadija, 2. pedološko istraživanje i kartiranje šuma i njenih degradacijskih stadija, 3. organizaciju stalnih klimatoloških opažanja u određenim vegetacijskim područjima, 4. povremena mikroklimatska i druga ekološka istraživanja u pojedinim tipovima šuma i staništa, 5. organizaciju stalnih fenoloških opažanja, |