DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1961 str. 46     <-- 46 -->        PDF

noj klimi i mikroklimi, pa su već dosadašnja opažanja dovela do rezultata
zanimljivih za klimatologiju i šumarstvo (Maks i ć). Na osnovu određenih vegetacijskih
tipova mogu se najbolje organizirati i provesti određena mikrobiološka
(Lupret , 1955.), a naročito pedološka istraživanja; upoznati međusobni odnos
vegetacije i tala, pa proučiti zakonitosti njihove uzajamne dinamike. Usporednim
radom može se nadalje najbrže izvršiti klasifikacija tipova šumskih i ostalih
tala, te njihovo, kartiranje (Gračanin M., 1948. i Gračanin Z., 1957.).


Takva vegetacijska, ekološka i poredbeno provedena šumarska istraživanja,
njihovi rezultati i izrađene vegetacijsko-gospcdarske karte tvore ujedno
najsolidniji osnov za suvremeno uređivanje šuma i uređajne radove od najširih
do najužih razmjera — počevši cd formiranja gospodarskih područja pa do izlučivanja
šumskih odjela i odsjeka (Zla t ari ć, 1953. i Smilaj, 1955., 1957.).


Pokraj već utvrđenih zakonitosti u odnosu ornitofaune i vegetacije (R u c-
n e r, 1952.) pokazalo se, da postoje realne mogućnosti primjene rezultata istraživanja
raznih biljnih zajednica, odnosno, širih vegetacijskih područja: pri studiju
ekologije i ishrane divljači, bonitiranju i određivanju kapaciteta lovišta i
drugim radovima u vezi s unapređenjem lovne privrede (C a r, 1959.).


Na temelju vegetacijskih istraživanja i kartiranja pojedinih područja dobiva
se najbolji pregled i najsolidniji osnov za izdvajanje zaštitnih šuma, šumskih
i drugih prirodnih rezervata, koji imaju ne samo veliku naučnu i odgojnu, nego
i praktičnu važnost (Bertović , 1961.).


Imajući pred očima prirodne i druge stanišne faktore o. čijem poznavanju
prvenstveno zavisi uspjeh ili neuspjeh mnogih zahvata u šumarstvu i poljoprivredi
— može se zaključiti da ne manje značenje i primjenu mogu imati fitosocicloškc-
ekO´loška istraživanja i kartiranja također i u poljoprivredi. Na temelju
vegetacijskih i drugih povezanih specifičnih istraživanja i kartiranja mogu
se najrealnije sistematizirati zemljišta, rajonirati područja, unositi strane sorte
u poljoprivredu, voćarstvo i vinogradarstvo, održati ekonomski povoljni tipovi
livada i pašnjaka ili pak meliorirati u svrhu povećanja kvaliteta i kvantiteta
njihova prinosa, a može se lakše riješiti i niz drugih stručnih poljoprivrednih
problema.


*


Iz nedovoljnog poznavanja metodike, značenja i mogućnosti primjene modernih
vegetacijskih istraživanja i kartiranja zadržalo, se ponegdje još i danas
mišljenje da spomenuti radovi imaju većinom teoretsko značenje, da im je glavni
cilj opisivanje brojnih i često apstraktnih fitocenoza, te da su takvi radovi sami
sebi svrha.


Ako> imamo pred očima opće poznate, raznolike i široke mogućnosti praktične
primjene i upotrebe suvremenih vegetacijskih istraživanja i kartiranja —
tada se bez svake sumnje već sa čisto šumarskog gledišta mogu ovakva shvaćanja
većinom smatrati kao neopravdana i pogrešna. Ve ć sam o flori stički
opisane i okarakterizirane šumske zajednice, a
osobito, izrađene vegetacijske karte — pružaju izobraT
ženo. m šumarskom stručnjaku vrlo. dobar uvid u r a širenje,
sastav, glavne ekološke i dru ge osobine pojedinih
tipova šuma, a time i u šire šumsko-gospođarske i ekonomske
značajke istraženog i slično, građenih područja.


Razumljivo je da nakon fitocenološke obrade dobivamo mnogo, bolju, cjelovitiju
i sadržajniju predodžbu o sastavu, ekologiji i .proizvodnim sposobnostima