DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1961 str. 46 <-- 46 --> PDF |
noj klimi i mikroklimi, pa su već dosadašnja opažanja dovela do rezultata zanimljivih za klimatologiju i šumarstvo (Maks i ć). Na osnovu određenih vegetacijskih tipova mogu se najbolje organizirati i provesti određena mikrobiološka (Lupret , 1955.), a naročito pedološka istraživanja; upoznati međusobni odnos vegetacije i tala, pa proučiti zakonitosti njihove uzajamne dinamike. Usporednim radom može se nadalje najbrže izvršiti klasifikacija tipova šumskih i ostalih tala, te njihovo, kartiranje (Gračanin M., 1948. i Gračanin Z., 1957.). Takva vegetacijska, ekološka i poredbeno provedena šumarska istraživanja, njihovi rezultati i izrađene vegetacijsko-gospcdarske karte tvore ujedno najsolidniji osnov za suvremeno uređivanje šuma i uređajne radove od najširih do najužih razmjera — počevši cd formiranja gospodarskih područja pa do izlučivanja šumskih odjela i odsjeka (Zla t ari ć, 1953. i Smilaj, 1955., 1957.). Pokraj već utvrđenih zakonitosti u odnosu ornitofaune i vegetacije (R u c- n e r, 1952.) pokazalo se, da postoje realne mogućnosti primjene rezultata istraživanja raznih biljnih zajednica, odnosno, širih vegetacijskih područja: pri studiju ekologije i ishrane divljači, bonitiranju i određivanju kapaciteta lovišta i drugim radovima u vezi s unapređenjem lovne privrede (C a r, 1959.). Na temelju vegetacijskih istraživanja i kartiranja pojedinih područja dobiva se najbolji pregled i najsolidniji osnov za izdvajanje zaštitnih šuma, šumskih i drugih prirodnih rezervata, koji imaju ne samo veliku naučnu i odgojnu, nego i praktičnu važnost (Bertović , 1961.). Imajući pred očima prirodne i druge stanišne faktore o. čijem poznavanju prvenstveno zavisi uspjeh ili neuspjeh mnogih zahvata u šumarstvu i poljoprivredi — može se zaključiti da ne manje značenje i primjenu mogu imati fitosocicloškc- ekO´loška istraživanja i kartiranja također i u poljoprivredi. Na temelju vegetacijskih i drugih povezanih specifičnih istraživanja i kartiranja mogu se najrealnije sistematizirati zemljišta, rajonirati područja, unositi strane sorte u poljoprivredu, voćarstvo i vinogradarstvo, održati ekonomski povoljni tipovi livada i pašnjaka ili pak meliorirati u svrhu povećanja kvaliteta i kvantiteta njihova prinosa, a može se lakše riješiti i niz drugih stručnih poljoprivrednih problema. * Iz nedovoljnog poznavanja metodike, značenja i mogućnosti primjene modernih vegetacijskih istraživanja i kartiranja zadržalo, se ponegdje još i danas mišljenje da spomenuti radovi imaju većinom teoretsko značenje, da im je glavni cilj opisivanje brojnih i često apstraktnih fitocenoza, te da su takvi radovi sami sebi svrha. Ako> imamo pred očima opće poznate, raznolike i široke mogućnosti praktične primjene i upotrebe suvremenih vegetacijskih istraživanja i kartiranja — tada se bez svake sumnje već sa čisto šumarskog gledišta mogu ovakva shvaćanja većinom smatrati kao neopravdana i pogrešna. Ve ć sam o flori stički opisane i okarakterizirane šumske zajednice, a osobito, izrađene vegetacijske karte — pružaju izobraT ženo. m šumarskom stručnjaku vrlo. dobar uvid u r a širenje, sastav, glavne ekološke i dru ge osobine pojedinih tipova šuma, a time i u šire šumsko-gospođarske i ekonomske značajke istraženog i slično, građenih područja. Razumljivo je da nakon fitocenološke obrade dobivamo mnogo, bolju, cjelovitiju i sadržajniju predodžbu o sastavu, ekologiji i .proizvodnim sposobnostima |