DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1961 str. 45     <-- 45 -->        PDF

Prednosti koje pružaju takva suvremena vegetacijska istraživanja i karte
biljnih zajednica,, bilo za direktno isko-rišćavanje ili pak posredno za ostala
istraživanja, vrlo su brojne i raznolike, a ovdje ćemo iznijeti tek najznatnije iz
užeg područja šumarstva.


Pokraj odlične topografske slike, prikaza horizontalne i vertikalne raščlanjencsti
tipova šuma i ostale vegetacije — daju fitocenološke karte najbolji
prostorni pregled cjelokupnog inventara, odnosno uvid u međusobni odnos produktivnih
i neproduktivnih šumskih, poljoprivrednih i ostalih površina nekog
užeg ili šireg područja. S obzirom na uobičajenu metodiku rada
opisane fitocenoze nisu samo floristički jasno izražene
i C´medene cjeline, već one implicite sadržavaju i vrlo
određene elemente kao primjerice: fizionomiju, rasprostranjen
j e, geološku podlogu i tip tla. uvjete makro-i
m i k r o klime, te druge brojne specifične edafs´ke ili slične
os o b i n e.


U definiciji i florističkom sastavu istraženog vegetacijskog tipa redovito je
opisano sudjelovanje svih biljnih vrsta, pa se iz opisa i karata šumske i ostale
vegetacije može najbolje upoznati raširenost (areal) i množina sudjelovanja
pridclazećih vrsta drveća, grmlja i bilja (npr. ljekovito", medonosno-, krmno i si.),
značajnih sa naučnog, privrednog ili bilo- kojeg drugog gledišta.


Polazeći cd određenog vegetacijskog tipa, njegova florističkog sastava, spomenutih
i drugih ekoloških karakteristika, pa svojstava glavnih vrsta drveća —
može se odabrati najbolji oblik i način uzgoja i konverzije u šumama, izabrati
i postaviti najsigurniji osnov za rajc-niran-je područja s obzirom na introdukciju
(proširenje areala) određenih vrsta ili za očetinjavanje sastojina u raznim vegetacijskim
područjima.


Na takvim kartama većinom se posebno- označuju razni gospodarski oblici
i degradacijski stadiji šume (visoke, srednje i niske šume, sklopljene i otvorene
šikare, juniperetumi, vrištine, paljike, kamenjare, različito- erodirane površine
itd.). Za veliku većinu takvih degradiranih tipova moguće je odrediti biljnu
zajednicu od koje su oni regresijom nastali, a na osnovu toga i postojećeg razvojnog
stadija dati smjernice za izbor biljnih vrsta kao- pretkultura, za tehniku
rada i ostale mjere kako- bi se ubrzala progresivna sukcesija i provela biološka
i tehnička melioracija takvih površina (Z i a n i, 1957.. 1959.).


»Biljna sociologija je od velikog značenja i koristi za oplemenjivanje šum


skog drveća, -pa poznavanje pojedinih asocijacija kao i nižih jedinica pomaže


detaljnom upoznavanju biologije drveća, što- je od velike važnosti za oplemenji


vača«. (Vidako-vić , 1956.). Na osnovu fitocenoloških radova i provedenih


odgovarajućih opažanja mogu se najbolje izlučiti elitna stabla i sastojine za sje


menske baze, pa najrealnije formirati sjemenarski rajo-ni i organizirati solidna


sjemenarska služba (5 a f a r, 1958., 1961.).


Polazeći od jasno- omeđenih šumskih zajednica, koje većinom predstavljaju


i markantne šumskc-gospodarske tipove, moguće je najsigurnije provesti razno


lika šumarska istraživanja i dobiti široko primjenljive rezultate o uzgojnim


osobinama, veličini raznih vrsta prirasta (Klepac , 1954., 1956.), pa tehnolo


škim, svojstvima ekonomski važnih vrsta drveća (TJgreno-vić i H c r v a t,


1955.).


Detaljno- istražen i kartiran biljni pokrov može poslužiti kao najbolji osnov


Za proučavanje međusobnog odnosa i zavisnosti vegetacijskih tipova d regional


375