DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1961 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Prednosti koje pružaju takva suvremena vegetacijska istraživanja i karte biljnih zajednica,, bilo za direktno isko-rišćavanje ili pak posredno za ostala istraživanja, vrlo su brojne i raznolike, a ovdje ćemo iznijeti tek najznatnije iz užeg područja šumarstva. Pokraj odlične topografske slike, prikaza horizontalne i vertikalne raščlanjencsti tipova šuma i ostale vegetacije — daju fitocenološke karte najbolji prostorni pregled cjelokupnog inventara, odnosno uvid u međusobni odnos produktivnih i neproduktivnih šumskih, poljoprivrednih i ostalih površina nekog užeg ili šireg područja. S obzirom na uobičajenu metodiku rada opisane fitocenoze nisu samo floristički jasno izražene i C´medene cjeline, već one implicite sadržavaju i vrlo određene elemente kao primjerice: fizionomiju, rasprostranjen j e, geološku podlogu i tip tla. uvjete makro-i m i k r o klime, te druge brojne specifične edafs´ke ili slične os o b i n e. U definiciji i florističkom sastavu istraženog vegetacijskog tipa redovito je opisano sudjelovanje svih biljnih vrsta, pa se iz opisa i karata šumske i ostale vegetacije može najbolje upoznati raširenost (areal) i množina sudjelovanja pridclazećih vrsta drveća, grmlja i bilja (npr. ljekovito", medonosno-, krmno i si.), značajnih sa naučnog, privrednog ili bilo- kojeg drugog gledišta. Polazeći cd određenog vegetacijskog tipa, njegova florističkog sastava, spomenutih i drugih ekoloških karakteristika, pa svojstava glavnih vrsta drveća — može se odabrati najbolji oblik i način uzgoja i konverzije u šumama, izabrati i postaviti najsigurniji osnov za rajc-niran-je područja s obzirom na introdukciju (proširenje areala) određenih vrsta ili za očetinjavanje sastojina u raznim vegetacijskim područjima. Na takvim kartama većinom se posebno- označuju razni gospodarski oblici i degradacijski stadiji šume (visoke, srednje i niske šume, sklopljene i otvorene šikare, juniperetumi, vrištine, paljike, kamenjare, različito- erodirane površine itd.). Za veliku većinu takvih degradiranih tipova moguće je odrediti biljnu zajednicu od koje su oni regresijom nastali, a na osnovu toga i postojećeg razvojnog stadija dati smjernice za izbor biljnih vrsta kao- pretkultura, za tehniku rada i ostale mjere kako- bi se ubrzala progresivna sukcesija i provela biološka i tehnička melioracija takvih površina (Z i a n i, 1957.. 1959.). »Biljna sociologija je od velikog značenja i koristi za oplemenjivanje šum skog drveća, -pa poznavanje pojedinih asocijacija kao i nižih jedinica pomaže detaljnom upoznavanju biologije drveća, što- je od velike važnosti za oplemenji vača«. (Vidako-vić , 1956.). Na osnovu fitocenoloških radova i provedenih odgovarajućih opažanja mogu se najbolje izlučiti elitna stabla i sastojine za sje menske baze, pa najrealnije formirati sjemenarski rajo-ni i organizirati solidna sjemenarska služba (5 a f a r, 1958., 1961.). Polazeći od jasno- omeđenih šumskih zajednica, koje većinom predstavljaju i markantne šumskc-gospodarske tipove, moguće je najsigurnije provesti razno lika šumarska istraživanja i dobiti široko primjenljive rezultate o uzgojnim osobinama, veličini raznih vrsta prirasta (Klepac , 1954., 1956.), pa tehnolo škim, svojstvima ekonomski važnih vrsta drveća (TJgreno-vić i H c r v a t, 1955.). Detaljno- istražen i kartiran biljni pokrov može poslužiti kao najbolji osnov Za proučavanje međusobnog odnosa i zavisnosti vegetacijskih tipova d regional 375 |