DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1961 str. 44 <-- 44 --> PDF |
ISTRAŽIVANJE TIPOVA SUMA I ŠUMSKIH STANIŠTA Obrazloženje i prijedlog za provedbu radova u Hrvatskoj* Ing. STJEPAN BERTOVlC 1. Značenje i primjena vegetacijskih istraživanja i kartiranja u šumarstvu Suvremena istraživanja šumske i ostale vegetacije u Jugoslaviji imaju dugu tradiciju i početak tih radova pada u Hrvatskoj u isto vrijeme s prvim počecima razvoja nauke o biljnim zajednicama i zajedno s osnivanjem prvih evropskih centara za fitosociološka (fitocenološka) istraživanja i kartiranja u Švicarskoj, "Poljskoj i Francuskoj. Zahvaljujući dugogodišnjim pionirskim radovima botaničara Horvat a i H O´ r v a t i ć a, pa širokoj poratnoj aktivnosti i rezultatima na području biljnosocioloških i drugih povezanih naučnih istraživanja, koje je uz usporedna kartiranja inicirao god. 1948 Privredni savjet Vlade FNRJ — naša je zemlja na ovom području naučne djelatnosti zauzela jedno od vodećih mjesta u svijetu. Na najviše razumijevanja i interesa naišla su spomenuta vegetacijska istraživanja i kartiranja već od samog početka u šumarskoj struci. Šumarski stručnjaci najbrojnije su sudjelovali u dosadašnjim radovima i (šumari su u stvari danas najjači pobornici a većinom i nosioci ovog naučno-istraživalačkog rada, ne samo u našim pojedinim republikama negO´ i u inozemstvu. To< je i razumljivo svakome tko ima pred očima veliko naučno´ i praktično značenje vegetacijskih istraživanja i kartiranja, pa široki osnov i elemente koje takvi radovi pružaju neposredno šumarstvu i općenito privredi. * Poznato je da je sveukupni sastav biljnog pokrova najbolji i najsigurniji odraz postojećih ekoloških prilika i uzajamnog djelovanja svih prošlih i sadašnjih prirodnih i antropogenih faktora u određenom širem ili užem području. Drugim riječima: historija vegetacije, geografski smještaj, makro- i mikroklima, makro- i mikroreljef, geološka podloga, tip tla, utjecaj čovjeka i ostali ekološki faktori očituju se najjače u sastavu, raširenju i dinamici raznih a naročito šumskih zajednica. Polazeći s tog gledišta, temeljni predmet (objekt) modernih vegetacijskih istraživanja i kartiranja predstavlja asocijacija, tj. biljna zajednica određenog florističkog sastava i jednolikih prilika staništa. * Opširnije obrazloženje i prijedlog za istraživanje tipova šuma i šumskih staništa u Hrvatskoj, podnesen je u mjesecu ožujku o. g. Sekretarijatu za šumarstvo Izvršnog Vijeća NRH, Savjetu za naučni rad NRH, Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Poljoprivredno-šumarskoj komori NRH — sekciji za šumarstvo i Šumarskom društvu NR Hrvatske. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1961 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Prednosti koje pružaju takva suvremena vegetacijska istraživanja i karte biljnih zajednica,, bilo za direktno isko-rišćavanje ili pak posredno za ostala istraživanja, vrlo su brojne i raznolike, a ovdje ćemo iznijeti tek najznatnije iz užeg područja šumarstva. Pokraj odlične topografske slike, prikaza horizontalne i vertikalne raščlanjencsti tipova šuma i ostale vegetacije — daju fitocenološke karte najbolji prostorni pregled cjelokupnog inventara, odnosno uvid u međusobni odnos produktivnih i neproduktivnih šumskih, poljoprivrednih i ostalih površina nekog užeg ili šireg područja. S obzirom na uobičajenu metodiku rada opisane fitocenoze nisu samo floristički jasno izražene i C´medene cjeline, već one implicite sadržavaju i vrlo određene elemente kao primjerice: fizionomiju, rasprostranjen j e, geološku podlogu i tip tla. uvjete makro-i m i k r o klime, te druge brojne specifične edafs´ke ili slične os o b i n e. U definiciji i florističkom sastavu istraženog vegetacijskog tipa redovito je opisano sudjelovanje svih biljnih vrsta, pa se iz opisa i karata šumske i ostale vegetacije može najbolje upoznati raširenost (areal) i množina sudjelovanja pridclazećih vrsta drveća, grmlja i bilja (npr. ljekovito", medonosno-, krmno i si.), značajnih sa naučnog, privrednog ili bilo- kojeg drugog gledišta. Polazeći cd određenog vegetacijskog tipa, njegova florističkog sastava, spomenutih i drugih ekoloških karakteristika, pa svojstava glavnih vrsta drveća — može se odabrati najbolji oblik i način uzgoja i konverzije u šumama, izabrati i postaviti najsigurniji osnov za rajc-niran-je područja s obzirom na introdukciju (proširenje areala) određenih vrsta ili za očetinjavanje sastojina u raznim vegetacijskim područjima. Na takvim kartama većinom se posebno- označuju razni gospodarski oblici i degradacijski stadiji šume (visoke, srednje i niske šume, sklopljene i otvorene šikare, juniperetumi, vrištine, paljike, kamenjare, različito- erodirane površine itd.). Za veliku većinu takvih degradiranih tipova moguće je odrediti biljnu zajednicu od koje su oni regresijom nastali, a na osnovu toga i postojećeg razvojnog stadija dati smjernice za izbor biljnih vrsta kao- pretkultura, za tehniku rada i ostale mjere kako- bi se ubrzala progresivna sukcesija i provela biološka i tehnička melioracija takvih površina (Z i a n i, 1957.. 1959.). »Biljna sociologija je od velikog značenja i koristi za oplemenjivanje šum skog drveća, -pa poznavanje pojedinih asocijacija kao i nižih jedinica pomaže detaljnom upoznavanju biologije drveća, što- je od velike važnosti za oplemenji vača«. (Vidako-vić , 1956.). Na osnovu fitocenoloških radova i provedenih odgovarajućih opažanja mogu se najbolje izlučiti elitna stabla i sastojine za sje menske baze, pa najrealnije formirati sjemenarski rajo-ni i organizirati solidna sjemenarska služba (5 a f a r, 1958., 1961.). Polazeći od jasno- omeđenih šumskih zajednica, koje većinom predstavljaju i markantne šumskc-gospodarske tipove, moguće je najsigurnije provesti razno lika šumarska istraživanja i dobiti široko primjenljive rezultate o uzgojnim osobinama, veličini raznih vrsta prirasta (Klepac , 1954., 1956.), pa tehnolo škim, svojstvima ekonomski važnih vrsta drveća (TJgreno-vić i H c r v a t, 1955.). Detaljno- istražen i kartiran biljni pokrov može poslužiti kao najbolji osnov Za proučavanje međusobnog odnosa i zavisnosti vegetacijskih tipova d regional 375 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1961 str. 46 <-- 46 --> PDF |
noj klimi i mikroklimi, pa su već dosadašnja opažanja dovela do rezultata zanimljivih za klimatologiju i šumarstvo (Maks i ć). Na osnovu određenih vegetacijskih tipova mogu se najbolje organizirati i provesti određena mikrobiološka (Lupret , 1955.), a naročito pedološka istraživanja; upoznati međusobni odnos vegetacije i tala, pa proučiti zakonitosti njihove uzajamne dinamike. Usporednim radom može se nadalje najbrže izvršiti klasifikacija tipova šumskih i ostalih tala, te njihovo, kartiranje (Gračanin M., 1948. i Gračanin Z., 1957.). Takva vegetacijska, ekološka i poredbeno provedena šumarska istraživanja, njihovi rezultati i izrađene vegetacijsko-gospcdarske karte tvore ujedno najsolidniji osnov za suvremeno uređivanje šuma i uređajne radove od najširih do najužih razmjera — počevši cd formiranja gospodarskih područja pa do izlučivanja šumskih odjela i odsjeka (Zla t ari ć, 1953. i Smilaj, 1955., 1957.). Pokraj već utvrđenih zakonitosti u odnosu ornitofaune i vegetacije (R u c- n e r, 1952.) pokazalo se, da postoje realne mogućnosti primjene rezultata istraživanja raznih biljnih zajednica, odnosno, širih vegetacijskih područja: pri studiju ekologije i ishrane divljači, bonitiranju i određivanju kapaciteta lovišta i drugim radovima u vezi s unapređenjem lovne privrede (C a r, 1959.). Na temelju vegetacijskih istraživanja i kartiranja pojedinih područja dobiva se najbolji pregled i najsolidniji osnov za izdvajanje zaštitnih šuma, šumskih i drugih prirodnih rezervata, koji imaju ne samo veliku naučnu i odgojnu, nego i praktičnu važnost (Bertović , 1961.). Imajući pred očima prirodne i druge stanišne faktore o. čijem poznavanju prvenstveno zavisi uspjeh ili neuspjeh mnogih zahvata u šumarstvu i poljoprivredi — može se zaključiti da ne manje značenje i primjenu mogu imati fitosocicloškc- ekO´loška istraživanja i kartiranja također i u poljoprivredi. Na temelju vegetacijskih i drugih povezanih specifičnih istraživanja i kartiranja mogu se najrealnije sistematizirati zemljišta, rajonirati područja, unositi strane sorte u poljoprivredu, voćarstvo i vinogradarstvo, održati ekonomski povoljni tipovi livada i pašnjaka ili pak meliorirati u svrhu povećanja kvaliteta i kvantiteta njihova prinosa, a može se lakše riješiti i niz drugih stručnih poljoprivrednih problema. * Iz nedovoljnog poznavanja metodike, značenja i mogućnosti primjene modernih vegetacijskih istraživanja i kartiranja zadržalo, se ponegdje još i danas mišljenje da spomenuti radovi imaju većinom teoretsko značenje, da im je glavni cilj opisivanje brojnih i često apstraktnih fitocenoza, te da su takvi radovi sami sebi svrha. Ako> imamo pred očima opće poznate, raznolike i široke mogućnosti praktične primjene i upotrebe suvremenih vegetacijskih istraživanja i kartiranja — tada se bez svake sumnje već sa čisto šumarskog gledišta mogu ovakva shvaćanja većinom smatrati kao neopravdana i pogrešna. Ve ć sam o flori stički opisane i okarakterizirane šumske zajednice, a osobito, izrađene vegetacijske karte — pružaju izobraT ženo. m šumarskom stručnjaku vrlo. dobar uvid u r a širenje, sastav, glavne ekološke i dru ge osobine pojedinih tipova šuma, a time i u šire šumsko-gospođarske i ekonomske značajke istraženog i slično, građenih područja. Razumljivo je da nakon fitocenološke obrade dobivamo mnogo, bolju, cjelovitiju i sadržajniju predodžbu o sastavu, ekologiji i .proizvodnim sposobnostima |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1961 str. 47 <-- 47 --> PDF |
određene šumske zajednice ako< je istražimo detaljno pedološki, mikroklimatski i uže ekološki, pa šumisko-gospoadrski — kako je to jednim dijelom i urađeno prilikom istraživanja i kartiranja Gorskog Kotara i Hrvatskog Primorja (H o r- vat, 1955.). Sa takvom idejom i povezanom provedbom spomenutih radova u stvari su kod nas udareni prvi temelji suvremenih tipoloških istraživanja šumske i ostale vegetacije. 2. Plan istraživanja tipova šuma i šumskih staništa u Hrvatskoj Kako je poznato, u sadašnjem periodu namjerava Zajednica ostvarena materijalna sredstva u šumarstvu i drvar, industriji prepustili za daljnji razvoj tih privrednih grana, uz uvjet da one stvore što realnije perspektive za proizvodnju i povećanje dohotka (Koma r, 1958.). Povezano s time obraća se kod nas prvenstveno velika pažnja istraživanjima vezanim s .poboljšanjem stanja i povećanjem prinosa prirodnih šuma, a u drugu ruku s proučavanjima plantažne proizvodnje lišćara i četinara. Važan preduvjet za realizaciju obaju nastojanja predstavlja dobro poznavanje brojnih i zamršenih ekoloških uvjeta koji su u .svojim pojedinačnim elementima ili kompleksnom djelovanju kod nas nedovoljno poznati i istraženi! Postojeća ekološka saznanja stoje unatoč brojnim postignutim rezultatima istraživanja još svejednako u vrlo negativnoj disproporciji prema pitanjima kojih poznavanje iziskuje solidno rješavanje sadašnjih i perspektivnih zadataka u suvremenoj šumskoj privredi. S obzirom na veliku raznolikost prirodnih faktora i vegetacijskog pokrova Jugoslavije u poredbi s ostalim zemljama, često je teško ili nemoguće kod nas direktno primijeniti stanovite inozemne naučne i praktične tekovine. Cak i primjena rezultata nekih istraživanja provedenih ,u raznim dijelovima Jugoslavije bit će ograničena radi brojnih vegetacijskih područja i specifičnih ekoloških prilika u pojedinim dijelovima zemlje. Zato provedba sistematskih i permanentnih fitosocioloških, pedoloških i drugih ekološko-gcspodarskih istraživanja uz povezana kartiranja proizlazi kao prijeko potreban preduvjet za svaki rad čiji je uspjeh zavisan o dobrom poznavanju stanišnih (prilika, a to se gotovo redovito i dešava u šumarstvu i poljoprivredi. Pitanje koordinirane i sistematske provedbe tipoloških radova postavlja se kao jedna od najprečih i osnovnih ekonomskih potreba. Njihova je važnost i akutnost potencirana naročito time štoi će težište poslova u sadašnjoj a i daljnjoj perspektivi predstavljati kod nas sve više intenzivni uzgojni, meliorativni, protuerozioni i drugi slični biološko-tehnički radovi. Brzo i uspješno pak rješavanje ovih zadataka teško se može zahtijevati i izvršiti bez smišljenih tipoloških istraživanja i radova koji bi s gledišta i potreba suvremenog šumarstva između ostalog trebali direktno< ili indirektno obuhvatiti: 1. fitocenološko istraživanje i kartiranje šuma i njenih degradacijskih stadija, 2. pedološko istraživanje i kartiranje šuma i njenih degradacijskih stadija, 3. organizaciju stalnih klimatoloških opažanja u određenim vegetacijskim područjima, 4. povremena mikroklimatska i druga ekološka istraživanja u pojedinim tipovima šuma i staništa, 5. organizaciju stalnih fenoloških opažanja, |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1961 str. 48 <-- 48 --> PDF |
1 6. specijalna šumarska istraživanja (uzgojni tipovi, drvna masa i prirasti, omjer i oblik smjese, tehnološka svojstva drveta i dr.) i eksperimente u određenim vegetacijskim tipovima, 7. sintezu rezultata ekološko-gospodarskih istraživanja i klasifikaciju tipova šuma i staništa s obzirom na njihove postojeće i potencijalne proizvodne mogućnosti i 8. davanje prethodnih a zatim preciznih definitivnih direktiva za rješavanje niza aktuelnih problema šumske privrede. Suvremena tipološka istraživanja sastoje se od dvije glavne grupe komponenata, i to ekološko-bioloških i šumsko-gospcdarskih. Svaki pojedini problem (komponenta) može se rješavati i redovite se rješava samostalno´ i nezavisno o drugima. Ali ako se, p o 1 a z e ć i od određene f i t p c e n o z e, njihovo rješavanje koordinira i provodi povezano — dolazimo1 do goleme uštede snaga, vremena i financijskih sredstava, pa do mogućnosti usporedbe i generaliziranj a rezultata . Na osnovu dobivenih rezultata ekološko-bioloških i šumsko- gospcdarskih istraživanja, analiza i sheđnih eksperimenata možemo´ provesti realno fundiranu sintenzu i dobiti egzaktne osnove za izradu suvremene tipologije šuma i staništa, pa za njihovu kategorizaciju s obzirom na postojeće i potencijalne proizvede sposobnosti. Time smo pak dobili široki i siguran osnov za rješavanje brojnih naučnih i praktičnih problema ne samo našeg šumarstva već i srodnih privrednih grana. Smatramo´ da sistematska provedba povezanih istraživanja navedenog skupa ekološko-gospodarskih problema, koji čine komponente suvremenih tipoloških istraživanja, predstavlja prioritetni zadatak i potrebu. Normalno bi se ovi istraživalački radovi morali izvršiti prije nego što se pristupi rješavanju brojnih zadataka, koji su već danas postavljeni pred našu šumarsku nauku i praksu u okviru planske privrede (npr.: melioracije i konverzije, introdukcije i očetinjavanje, genetička istraživanja, organizacija sjemenarske službe, plantažni uzgoj, suvremeno uređivanje šuma, lovstvo- itd.). Rezultati takvih istraživanja dali bi rješavanju ovih zamršenih zadataka sigurniji temelj i veću garanciju uspjeha, te bi njihovu provedbu uvelike olakšali, pojeftinili i ubrzali. Mora se konstatirati da ,su poljoprivrednici u pogledu provedbe analognih ekološko-gospodarskih istraživanja u poljoprivedi odmakli ispred šumarstva, a to je i posve razumljivo´ s obzirom na potrebnu sigurnost i veću brzinu rješavanja njihovih praktičnih zadataka. Međutim, kako se danas s obzirom na postojeće potrebe traži sve više ista sigurnost i rezultati također u šumskoj privredi, prijeko´ je potrebno- šire i povezanije organizirati i provesti sva navedena a posebice ekološka istraživanja. Ovu istraživalačku fazu rada nemoguće je zaobići u svakom naprednom i intenzivnom šumarstvu, a u diskusiju bi mogao doći samo intenzitet, opseg i prioritet provedbe istraživanja u pojedinim dijelovima zemlje.* S obzirom na način organizacije radova, suvremeno tipološko istraživanje šuma i šumskih staništa može biti, u smislu i opsegu priložene shematske tabele: * Navedeno gledište izneseno je na »Savjetovanju o unapređenju proizvodnje prirodnih šuma«, koje je bilo održano u Saraievu dne 27. i 28. V 1960.. pa na savjetovanju o problemu »Mjesto i uloga fitocenologiie u šumskoj privredi«, u prosincu iste godine. 378 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1961 str. 49 <-- 49 --> PDF |
379 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1961 str. 50 <-- 50 --> PDF |
A. sistematsko , sa planom stalnih istraživanja cijelog područja republike, ili B. specijalno , sa planom povremenih istraživanja određenih, posebno odabranih užih područja republike. I za jednu i drugu vrstu radova može se u pogledu intenziteta obrade, a s obzirom na najaktuelnije postavljene zadatke planirati i izvršiti: a) detaljna obrada, intenziteta mjerila 1 : 75.000 ili veće, ili b) grub a obrada , intenziteta mjerila 1 :100.000 ili manje. Prilikom donošenja konačne odluke o načinu organizacije radova i intenzi teta obrade treba imati pred očima da svaka vrsta radova uvjetuje u cjelini ili u okviru svake komponente: drugačije predradnje, metodiku i način provedbe; različito brojan i osposobljen naučni, stručni i pomoćni kadar; terensku i laboratorijsku (uvoznu i domaću) opremu, vremensko trajanje radova, kvalitet i kvantitet rezultata, pa potrebna financijska sredstva. Svaka od naših republika odlikuje se određenom specifičnošću i vrlo zamršenim stanišnim prilikama, gdje se izmjenjuje i djeluje cio niz čimbenika klimatske, orografske, edafske, biotske i druge naravi. Zakonitosti i djelovanje tih faktora koji se očituju često´ u tvorbi tla, a redovito u sastavu i raširenosti vegetacijskog pokrova — mogu se, uz mnoge druge šumarske elemente, najlakše i najpreglednije reproducirati na fitocenološkoj karti. Zato izrada takvih karata predstavlja u jednu ruku prijeko potreban i usko povezan dio suvremenih tipoloških istraživanja, a u drugu ruku one služe stručnjaku kao najsadržajnija i najpristupačnija podloga pri rješavanju niza zadataka u šumarstvu i općenito u privredi. Povezano s načinom organizacije radova i intenzitetom obrade ima i više vrsta fitocenoloških karata, kako je to radi bolje preglednosti prikazano u shemi klasiranja karata. SHEMA KLASIRANJA FITOCENOLOŠKIH KARATA Suvremena fitosociološka karta može biti s obzirom na: idrganizaeiju način prikaz mjerilo kartiranja kartiranja stanja karte vegetacije A sistematska univerzalna E faktična G detaljna izrađena na o-kartirani svi obuhvaća priizrađena u mjesnovu kartiravegetacijski tikaz sadašnjeg rilima 1 : 75.000 nja cjelovitih povi šuma, ru( faktično postodo 1 : 12.500 ili vojnih sekcija dina, livada, pojećeg) vegeta-većim Zemlje ljoprivrednih cijskog pokrova kultura i si. specijalna D parcijalna potencijalna H pregledna izrađena na o-kartirani samo obuhvaća priizrađena u mjesnovu kartiraneki vegetacijkaz rekonstruirilima 1:100.000 nja određenih ski tipovi. Npr. ranog (prvobitdo 1:3,000.000 ili vegetacijskih ili samo šume, sanog) vegetaeij-manjim ekonomski vamo livade ili si. skog pokrova žnih područja Zemlje |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1961 str. 51 <-- 51 --> PDF |
3. Stanje pojedinih problema s gledišta tipološkog istraživanja šuma Unatoč višegodišnjim radovima M. i Z. Gračanina i novijih istraživanja šumskih tala, koje je provela M. K a 1 i n i ć, pa poljoprivrednici B. P u š i ć, M. Kurtagić, M. Kovačević, J. Anić, A. Škorić i drugi istraživači, stanje u kojem se nalazi šumarska pedologija ipak još ne zadovoljava. Tome u prilog govori i činjenica da u Hrvatskoj imamo samo jednog šumarskog stručnjaka koji se bavi isključivo istraživanjem šumskih tala. Pedološke karte za šumske površine tek su sporadične i izradili su ih agronomi. One imaju velikim dijelom karakter preglednih karata i s obzirom na način iterpretacije šumskih tala većinom ne podmiruju današnje potrebe u šumarstvu. Mikrobiološka istraživanja šumskih tala poznata su jedino iz jelovih šuma masiva Risnjaka (M. Lupret) . Nakon prvih istraživanja B. Maksića i B. Metzgera sa područja risnjačkih šuma, nisu do danas direktno vršena nikakova mikrokliraatska istraživanja. Isto tako započeta proučavanja B. Vrtar a na području Risnjaka i netom izvršeni radovi L. Steubin g u području naših submediteranskih šuma ubrajaju se među rijetka specijalna ekološka istraživanja izvršena za potrebe šumarstva. Vegetacijski detaljno kartirana područja u zapadnoj Hrvatskoj |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1961 str. 52 <-- 52 --> PDF |
U okviru opsežnih višegodišnjih radova, koje su proveli prvenstveno* botaničari I. HoTvat i S. Horvatić, a zatim M. A n i ć i V. G 1 a v a č, opisane su brojne šumske zajednice i njihovi degradacijski stadiji. U poredbi s ostalim ekološkim disciplinama fitooenologija je postigla zamjerne rezultate, premda još ima riješiti niz problema u rasponu zadataka postavljenih pred šumarsku nauku i privredu. Uporedo- s biljnosociološkim istraživanjima započeta su odmah poslije rata i specijalna vegetacijska kartiranja. Medu detaljnim vegetacijskim kartama najpoznatije su: »Karta biljnih zajednica jugozapadne Hrvatske«, sekcije Sušak 2a, 2c, lb, ld (I. Ho*rvat i suradnici), sa površinom od cea 520 km2 — »Vegetacijska karta otoka Paga« (S. Horvati ć i suradnici), sa površinom od cea 300 km2 — »Vegetacijska karta središnjeg dijela Istre« (S. Bertovi ć i suradnici), sa cea 630 km2 površine i »Vegetacijska karta jugoistočnog dijela M. Kapele« (V. Glavač ) sa cea 60 km2 kartirane površine. Osim detaljnih ima. i veći broj preglednih vegetacijskih karata koje su izradili I. Horvat , S. H o r v a t i ć ili S. Bertović . Pokraj sve važnosti i po-trebe, većina vegetacijskih karata praktički nije na dohvat širem krugu stručnjaka, jer zbog nestašice financijskih sredstava nisu štampane ili se s obzirom na postojeće zakonske propise ne mogu raspačavati. Koliko je poznato1, genetička istraživanja, koja provodi M. Vidaković u okviru šumarstva, jedini su radovi sa područja ove mlade ekološko-biološke discipline u Hrvatskoj. Fenološka opažanja provede se dosad tek u okviru poljoprivrede, a u šumarstvu praktički su zanemarena premda bi bila cd velike vrijednosti za općenitu orijentaciju o mikroklimatskim prilikama pojedinih područja. Odmah poslije rata, a naročito* nakon sistematskih istraživanja i kartiranja šumske i ostale vegetacije u Gorskom Kotaru i Hrv. Primorju, počela je većina šumara sve više provoditi raznolika šumarska istraživanja polazeći cd određenog vegetacijskeg tipa (asocijacije, subasoeijacije i si.). Osim najpoznatijih radova navedenih u pregledu literature ima i velik broj novijih istraživanja koja su izvršili: Z. V a j d a, M. A n i ć, M. P1 a v š i ć, B. Emrović, I. D e k a n i ć, R. Benić, B. Milas, S. Tomaševsk i i drugi šumarski stručnjaci. Ova su istraživanja izvršena u većem ili manjem opsegu u raznim vegetacijskim tipovima odn. fitocenozama. Ipak ostaje još velik broj uzgojnih i drugih šumarskih problema, koji bi se mogli najbrže i najbolje riješiti povezano* ili u okviru sa sistematskim tipološkim istraživanjima šuma. 4. Prijedlozi za organizaciju, intenzitet i program radova, pa izbor ključnih objekata za tipološka istraživanja ´. a) Organizacija i intenzitet radova Ako uzmemo na um postojeće akutne potrebe, nedostatke izvršenih specijalnih tipoloških radova, izobraženi kadar stručnjaka i stečena iskustva, potrebne predradnje i nabavku opreme i napokon racionalni potrošak snaga i raspoloživih sredstava, smatramo da bi u Hrvatskoj trebalo* organizirati sistematsk i nači n tipoloških istraživanja i kartiranja. U tom slučaju vršile bi se odmah sve predradnje naučne, stručne i organizaciono-tehničke prirode sa konačnim ciljem usporedne obradbe svih pojedinih ekološko-bioloških i šumsko-gospodarskih komponenata, pa kartiranja cijelog područja Republike. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1961 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Nadcvezujući na iznesene momente i s obzirom na perspektivne potrebe šumarstva smatramo da bi u pogledu intenziteta bila neusporedivo bolja i povoljnija detaljn a obrada , premda i gruba obradba ima svojih velikih prednosti. Kod detaljne obrade smatramo najpovoljnijim intenzitet 1 :25.000, jer .se osim drugih velikih prednosti prilikom takovog rada mogu tipološki istražiti i kartirati gotovo svi vegetacijskc-gcspodarski tipovi. S ovim intenzitetom rada i mjerilom karte praktički se gotovo* ništa ne zanemaruje, te se istražuju i oni tipovi koji imaju uže (lokalno) ekonomsko* značenje. Za grubu obradu smatramo najpovoljnijim intenzitet 1 : 200.000, jer se u tom rasponu pokraj ostalih prednosti mogu još obuhvatiti svi glavni vegetacijski i šumsko-gospcdarski tipovi, a automatski su iz istraživanja eliminirani oni tipovi koji su površinski maleni, a ne mogu se prikazati na karti i nemaju šire ekonomsko značenje. Usvajanjem, grubog načina obrade zadovoljilo bi se principu: »iz velikog u malo«. To ipak ne znači da se i površinski maleni naučno* interesantni lokaliteti ne bi posebno istražili. b) Program radova ´ Koristeći već postojeća iskustva i rezultate pojedinačnih ekolcško-bioloških i šumskc-gospodarskih istraživanja — već započeti ili sistematski nastavljeni rad na tipološkom istraživanju i kartiranju šuma i šumskih staništa vršio bi se prema slijedećem načelno (okvirno) zacrtanom programu radova: Pedološka istraživanja. U okviru dosadašnjih tipoloških istraživanja šuma što* ih provodi Šumarski institut; izvršene su sve uredske pripreme i rekognosciranje terena, sabrani su pedološki uzorci i u toku su laboratorijske analize šumskih tala sa područja Papuk—Psunj. U skladu sa event, usvojenom organizacijom i intenzitetom budućih tipoloških radova trebat će nakon solidnih priprema izvršiti detaljna ili gruba (orijentacijska), pedološka istraživanja i kartiranja područja specijalno izabranih -s gledišta rješavanja kompleksne tipološke odn. privredne problematike. Makro- i mikfoklimatska istraživanja. U šumama područja Papuka i Psunja izabrane su lokacije za meteorološke stanice i uz potporu Šumskih gospodarstava Našice, Daruvar, Virovitica, Kutina i SI. Požega postavit će se ovog ljeta 5 stalnih dopunskih meteoroloških stanica. Uz konzultaciju sa Geofizičkim, institutom i Hiđrometeorološkim Zavodom NRH izvršen je izbor i u toku je nabava instrumenata i opreme za povremena poredbena mikroklimatska istraživanja. U rasponu predviđenih tipoloških istraživanja osnivat će se daljnje stalne dopunske meteorološke stanice u određenim šumsko-vegetacijskim zonama, vršit će se povremena poredbena mikroklimatska istraživanja u pojedinim tipovima šuma i staništa i organizirat će se sistematska fenološka opažanja u šumarstvu. Ostala ekološka istraživanja. U okviru ove komponente tipoloških radova nisu zasad predviđena nikakova istraživanja jer nema stručnjaka za rješavanje ove problematike. Fitocenološka istraživanja tvore osnovicu predviđenih tipoloških radova. Pokraj neposrednih rezultata ona treba da pruže onaj najširi, najpristupačnijinajsigurniji osnov za provedbu pedoloških, mikroklimatskih i drugih ekoloških istraživanja; a u vezi s time bazu za specijalna šumarska istraživanja, tipološku klasifikaciju, pa davanje određenih^ smjernica praksi u pogledu radova i rješavanja postavljenih privrednih problema na terenu. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1961 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Iz ranije iznesene sheme, pa iz programa i obrazloženja jasno se vidi da fitosociološka istraživanja i kartiranja tvore samo jednu premda najvažniju komponentu tipoloških istraživanja. Zato su posve kriva mišljenja nekih šumara koji identificiraju ovako zamišljena tipološka istraživanja s botaničkima. Imajući pred očima dosadašnji rad i zadatke Institutskog sektora za tipologiju šuma i šumskih staništa predviđa se dalje u okviru ovog problema (komponente) tipoloških istraživanja nastavak odn. dovršenje fitocenoloških istraživanja i kartiranja na području Papuka, Psunja i Istre, pa detaljna razrada pro- grama i metodike rješavanja pojedinih problema (komponenata) u okviru sistematskog grubog ili detaljnog tipološkog istraživanja šuma i šumskih staništa Hrvatske. Ovo posljednje dolazi dakako- u obzir ako mjerodavni forumi usvoje koju cd predloženih alternativa sistematskih tipoloških radova. Kartiranje šumske vegetacije. U okviru tipoloških istraživanja bilo bi vrlo potrebno i korisno- provesti i odgovarajuće vegetacijsko-gospodarsko kartiranje šuma i njenih degradacijskih stadija. U skladu sa shemom Masiranja fitocenoloških karata i odabranim načinom i intenzitetom tipoloških, istraživanja predviđaju se između ostalih kao najpovoljnije slijedeće alternative: Detaljna vegetacijsko-gospodarska karta, odn. karta vrste ADEG. Ova karta u mjerilu 1 : 25.000 sadržavala bi -detaljni prikaz vegetacijsko-ekclcških i šumskc- gospcdarskih tipova šuma i raznih degradacijskih stadija (asocijacije, subasocijacije, varijante odn. visoke, srednje, niske šume, sklopljene i otvorene šikare, juniperetume, šumske kulture, kamenjare, erodirane po-vršine i si). Proizvodne poljoprivredne površine (livade i kulture) bile bi na o-vim kartama prostorno ograničene, ali se ne.bi ulazilo u njihovu interpretaciju. Držimo da bi ovakova vrsta karte idealno- poslužila prilikom rješavanja svakidašnjih naučnih i praktičnih problema, ne samo- šumarskih nego i širih privrednih. Njihovoj izradi pristupilo bi se ako se usvoji detaljni intenzitet tipološkog istraživanja, i to uz primjenu aerofc-togrametrije, ili ako- se to ne bi moglo izvršiti, bez ove primjene, što bi bez sumnje iziskivalo- manje precizan a mnogo teži, skuplji i dugotrajniji rad. Pregledno vegetacijsko-gospodarska karta, odn. karta vrste ADEH. Ova karta u mjerilu 1 :200.000 sadržavala bi pregled vegetacijsko-ekoloških i šumsko- gcspodarskih tipova šuma i degradacijskih stadija. Interpretacija livada i poljoprivrednih kultura bila bi i kod ovih radova zanemarena. Izradbi ovakove vrste karata pristupilo- bi se ako se usvoji grubi intenzitet sistematskog tipološkog istraživanja. Polazeći s gledišta postojećih širih naučnih i praktičnih zahtjeva, potrebnu brzinu i financijska sredstva — zadovoljio- bi za rješavanje najhitnijih problema izbor sistematske grube obrade s intenzitetom 1 : 200.000. Ako se pak problem tipoloških istraživanja i kartiranja promatra s gledišta daljnje perspektive i nastajnih sve složenijih naučnih i praktičnih potreba našeg šumarstva i privrede, ekonomičnosti i upotrebe kadrova, istraživalačke opreme, financijskih sredstava i postojećih uvjeta u pogledu realizacije radova — tada bi izbor sistematske detaljne obrade s intenzitetom 1 : 25.000 bio znatno bolji, ekonomičniji i ko-mpatibilniji. Genetička istraživanja. U okviru ove komponente tipoloških radova nisu zasad predviđena nikakova istraživanja, ali bi se ona mogla bolje uklopiti naknadno- kad poodmakn-u radovi na ekološko-vegetacijskim istraživanjima i kartiraniima. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1961 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Šumsko gospodarska istraživanja. Naprijed opisana ekološko-biološka istraživanja i kartiranja imala bi dva osnovna zadatka. Ona bi prvenstveno morala, gdje je to moguće, odmah direktn o poslužiti pri rješavanju važnih šumarskih problema. U drugom redu trebala bi se na njih kao na osnovicu primi jenit i daljnja specijalna šumarska istraživanja i eksperimenti da se dobiju konkretni i dokumentirani rezultati na kojima bi ubuduće trebalo- temeljiti radove u šumskoj privredi. U skladu s tim principom trebalo bi usporedna ekološko- biološka i šumsko-gospodarska {uzgojna, taksacijska, tehnološka i dr.) istraživanja na samom početku usmjeriti tako- da se u što´ kraćem vremenu mogu dati konkretne, naučno- fundirane smjernice za uzgojne i meliorativne zahvate, za introdukcije i konverzije, za detaljnu sjemenarsku rajonizaciju, uređivanje i iskorišćivanje šuma i za rješavanje drugih zadataka iz područja šumarstva. Drugim riječima: težište istraživanja pojedinih uzgojnih i ostalih specifičnih šumarskih značajka treba da diktiraju postojeći najaktuelniji problemi, koje treba izvršiti šumska privreda. Već su dosadašnja specijalna šumsko-gospodarska istraživanja u šumama Gorskog Kotara pokazala put kojim treba da pođu takova istraživanja, te su na osnovu samo fitocenoloških interpretiranih tipova šuma ustanovljene npr. velike razlike između uzgojnih i drugih osobina tamošnjih jelovih šuma, koje će se vjerojatno razlikovati i u usporedbi sa upravo istraživanim šumama jele u sjevernoj Hrvatskoj. Novija istraživanja raznih tipova smrekcvih šuma upczoruju također na vrlo markantne i šumsko-gospodarski važne rezultate. U okviru predviđenih sistematskih tipoloških istraživanja trebalo bi šumsko- gospodarski istražiti klimatogene i lokalno uvjetovane šumske zajednice te njihove raznolike degradacijske stadije u središnjem i sjevernom dijelu Hrvatske, kako- je to´ dijelom predviđeno cdn. započeto´ na području Papuka i Psunja. Tu se prvenstveno´ misli na gospodarski različite bazifilno-neutrofilne i acido1 ilne šume hrasta kitnjaka ili bukve, pa na neke tipove šuma poplavnog područja. Ovim hrastovim i bukovim šumama kontinentalnog područja trebalo- bi obratiti naročitu pažnju sa više aspekata, jer su to naše šumarski razmjerno najslabije istražene, a ujedno- najraširenije i ekonomski najvažnije sastojine. S obzirom na vrlo široku amplitudu njihova rasprostranjenja i često vrlo- markantne razlike u strukturi i sastavu, načinu gospodarenja, pomlađivanju i dr. — trebat će bez sumnje mnoge od ovih šuma raščlaniti sa šumsko-gospodarskog gledišta na više tipova. Osim proučavanja ekologije i šumsko-gospodarskih karakteristika pojedinih najvažnijih šumskih zajednica (fitocenoza) kao cjeline — trebat će prilikom tipoloških istraživanja obratiti esobitu pažnju proučavanju uzgojnih i tehničkih osobina pojedinih ekonomski važnih vrsta drveća. Za neke vrijedne vrste drveća trebat će istražiti npr. njihov prirast i kvalitet habitusa (punodrvno&t, čistoću od grana, vitkost, visinu, obujam krošnje i si.), u pojedinim vegetacijskim tipovima cdn. na raznim mjestima njihova proširenog ili prirodnog areala. U vezi s time, s potražnjom i vrijednošću pa s forsiranjem uzgoja bilo primjesom u postojeće šume ili pak s osnivanjem kultura trebat će istražiti rentabilitet, kvalitet i kvantitet uzgoja pojedinih vrsta. Na ovome mjestu i u okviru ovog okvirnog (načelnog) programa radova ne možemo se upuštati u izlaganje detaljnih planova ekoloških i šumsko-gospodarskih istraživanja, jer ako se usvoji prijedlog za provedbu sistematskog tipološkog istraživanja i kartiranja, bit će to zadatak posebne koordinirane razrade. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1961 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Kao i u dosadašnjem radu, istraživači pojedinih tipoloških problema konzultirali bi se i surađivali s pojedinim zavodima Šumarskog fakulteta, s Geološko- paleontološkim zavodom i Geofizičkim zavodom Prircdoslovno-matematičkcg fakulteta, s Botaničkim institutom Sveučilišta, Hidrometeorološkim Zavodom NRH, Agroekološkim zavodom, Drvnc-industrijskim Institutom i sa upravnim i operativnim organima šumarstva. c) Izbor ključnih objekata za istraživanja. Izbor objekata, opseg i istraživalačku metodiku mogu diktirati naučno-teoretski ili ekonomsko-privredni momenti i potrebe. Bez obzira na odabrani način organizacije radova treba s gledišta prioriteta radova za početak istraživanja odabrati one površinski najmanje lokalitete koji najbolje reprezentiraju što širu i zamršeniju naučnu i praktičnu problematiku (tzv. »ključni objekti«) i gdje njeno rješenje omogućuje da se na što većem području, najbrže i najpovoljnije praktični primijeni. U tom smislu, a u okviru već izvršenih vegetacijskih ođn. započetih tipoloških istraživanja i kartiranja, u Hrvatskoj su uglavnom izabrani glavni reprezentanti naučne, šumarske i šire privredne problematike. Gorski Kotar (visoke šume gorskog i pretplaninskog područja povrh raznih petrografskih supstrata) Kvarnerska primorje (šikare, kamenjare i drugi degradacijski stadiji, submeđiteranskog područja povrh vapnenaca i dolomita) Otok Pag (ekstremno degradirane površine u prelaznom submediteranskom i eumediteranskom području, povrh vapnenaca, dolomita i fliša) Istra (šikare, kamenjare i drugi degradacijski stadiji u submeđiteranskom području, povrh eocenskih lapora i pješčenjaka) Papuk—Psunj (razni tipovi šuma sjevernog brdskog kontinentalnog područja, povrh raznih petrografskih supstrata) .. . Lika (razni tipovi degradiranih šuma graničnog kontinentalnog i submediteranskog područja, povrh raznih petrografskih supstrata). Sa vegetacijskog i šumsko-gospodarskog gledišta smatramo da bi JQŠ-trebalo izabrati jedan lokalitet u brdskim šumama Korduna i Banije (Zr´injska gora) i u izrazito´ eumediteranskom području (otok Mljet). U nizinskim (poplavnim) šumama slična istraživanja sprovodi već Šumarski fakultet u Zagrebu (Lipovljani). Definitivni´izbor ključnih objekata za predviđena tipološka istraživanja još bi se moglo uskladiti sa mišljenjem prirodoslovaca, pa s naučnim i drugim šumarskim ustanovama. 5. Konstatacije i prijedlozi U okviru tipoloških istraživanja i kartiranja, koja su na intenciju tadašnjeg Privrednog savjeta Vlade FNRJ započeta još god. 1948. u Hrvatskoj, istražena su i kartirana velika područja u jugozapadnom dijelu republike. Slična, specijalne´ za šumarske potrebe modificirana, istraživanja i kartiranja nastavio je Institut kasnije u Istri, na Papuku i Psunju i u Lici, pa se danas raspolaže s velikim iskustvima te naučno i stručno´ kvalificiranom ekipom stručnjaka za pojedine komponente tipoloških radova. Institut za šumarska i lovna istraživanja NRH rrtpgao bi organizirati i izvršiti tipološka istraživanja i kartiranja šuma i šumskih staništa prema iznesenom opsegu, programu i u bilo kojem intenzitetu |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1961 str. 57 <-- 57 --> PDF |
radova, a uz određene uvjete postoji mogućnost da Institut preuzme provedbu tipoloških istraživanja i kartiranja kao zadatka cdn. teme saveznog karaktera, kako je to svojedobno i bilo* predloženo. Savjet za naučni rad NRH usvojio- je još god. 1958. obrazloženje i prijedlog ovog Instituta da se nastave tipološka istraživanja i kartiranja šuma i šumskih staništa. S obzirom na šire značenje zadatka, izvršenje jednog dijela ovih institutskih radova financira sada već treću godinu Savezni savjet za naučni rad. U programu za financiranje naučno-istraživalačkog rada u god. 1961. i budućim godinama, koji je upravo* izdao* Savezni fond za naučni rad, obraća se prvenstvena pažnja proučavanjima kako da se poboljša stanje i poveća doprinos prirodnih šuma. U okviru ove problematike navodi se istraživanje tipova šuma i šumskih staništa kao* naročito´ važno*. Dosad izvršena tipološka istraživanja i kartiranja naišla su na razumijevanje i podršku, organa narodne vlasti i šumarskih operativnih ustanova. Tako* su u Hrvatskoj neki kotari sami potakli i financiraju radove oko* tipološkog istraživanja i kartiranja šumske vegetacije. (NO-i kotara: Pazin, Pula, Našice, Virovitica, Daruvar, SI. Požega i Nova Gradiška). Navedene konstatacije upozoruju u jednu ruku na neobično veliko* naučno i privredno značenje i potrebu tipoloških istraživanja, a u drugu ruku na vrlo povoljne mogućnosti i perspektivu za sistematski nastavak ovih radova. Zato bi u okviru republičkog perspektivnog plana razvitka privrede — slično sistematskom geološkom kartiranju republike i izradi pedoloških karata za poljoprivredne površine — trebalo* također odmah detaljno razmotriti uvjete i organizarati sistematska tipološka istraživanja i kartiranja šuma i šumskih staništa Hrvatske na široj osnovi i sa svrhom da se što* sveobuhvatnije, solidnije, tehnički dotjerani je i brže nastave i dovrše ovi radovi. Za ovu svrhu bilo* bi potrebno: — razmotriti uvjete i donijeti odluku za: provedbu sistematskih tipoloških istra živanja, detaljni ili grubi intenzitet radova, ključne objekte i prioritet radova u Hrvatskoj; — ishoditi uvid u postojeće fotograme, ispitati mogu li poslužiti za tipološke radove, pa osigurati odmah dio financijskih sredstava za usporedne aero fotogrametrijske i tipološke radove, u suradnji sa Šumarskim fakultetom i drugim zainteresiranim ustanovama; — formirati stalnu grupu naučnog, stručnog i pomoćnog tehničkog osoblja za tipološke radove, sa preciziranim zadacima, osiguranim financijskim sred stvima i kontinuitetom rada od najmanje 5 godina; — osigurati nabavu odgovarajućih kartografskih podloga, pa potrebne terenske i laboratorijske opreme za istraživanja; — proučiti mogućnost i raspon aktivne suradnje šumarske operative prilikom provedbe tipoloških istraživanja; — razraditi detaljni plan provedbe radova i metodiku za sistematska tipološka istraživanja u cjelini i za pojedine komponente, (probleme); — razmotriti mogućnost konstantnog osnovnog i dopunskog financiranja radova prema pojedinim godinama i u skladu sa odvijanjem tipoloških istraživanja. Imajući pred očima raspon, problematiku, pa naučno* i privredno značenje tipološkog istraživanja i kartiranja šuma i šumskih staništa, trebalo bi odmah i sa što* šireg aspekta pristupiti rješavanju niza načelnih, organizacionih i ostalih pitanja kako* bi se pronašao najbolji, najbrži i najefikasniji put k rješavanju 387 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1961 str. 58 <-- 58 --> PDF |
ovog važnog i opsežnog zadatka. Pritom bila bi neobično korisna i potrebna suradnja Sekretarijata i Komore za šumarstvo NRH, Savjeta za naučni rad NRH, Šumarskog fakulteta u Zagrebu, Šumarskog društva NRH, Šumskih gospodarstava i drugih zainteresiranih naučnih i privrednih ustanova. LITERATURA: Ani ć M.: Sociologija bilja i njena važnost za hrvatsko šumarstvo — Šumarski list 1943. i Ani ć M.: Šumarska fitocenologija — skripta, Zagreb 1959, Ani ć M.: Mjesto i uloga fitocenologije u šumskoj privredi, Zagreb 1960. Bertovi ć S.: Pflanzensoziologische Kartierungen in Kroatiem und in anderen Teilen Jugoslawiens — Angewandte Pflanzensoziologie, Stolzenau 1959. (u štampi). Bertovi ć S.: Značenje i primjena vegetacijskih istraživanja i kartiranja — Naša poljoprivreda i šumarstvo, god. VI, br. 1, Titograd 1960. Bertovi ć S.: Specijalni rezervati šumske vegetacije — Zaštita prirode u Hrvatskoj, Zagreb 1961. (u štampi). Ca r Z.: Bonitiranje lovišta za jelena, srnu, đivokozu i velikog tetrijeba — elaborat Instituta za šumarska i lovna istraživanja, Zagreb 1959. Cesta r D.: Prirast i vrijeme prelaza s obzirom na način gospodarenja — Šumarski list, br. 5—6, 1960. Fukare k P.: Fitocenološka istraživanja — Razvoj šumarstva i drvne industrije Jugoslavije 1945—1956 godine, Beograd 1958. Gjuki ć D.: Primjena aerofotogrametrije kod uređivanja šuma — Šumarski list, br. 5^6, 1955, Gračami n M.: Tipovi šumskih tala Hrvatske — Glasnik za šumske pokuse, br. 9, Zagreb 1948. Gra čamim Z.: Tla biljnih zajednica Gorskog Kotara, Zagreb 1957. (rukopis). Horva t I.: Osam godina istraživanja i kartiranja vegetacije Gorskog Kotara i Hrvatskog Primorja — Šumarski list, br. 11—12, 1965. Horva t I.: Potreba i značenje pregledne vegetacijske karte Jugoslavije — Biološki Glasnik, br. 12, 1959. Horva t I. i suradnici: Karta biljnih zajednica jugozapadne Hrvatske (sekcije Sušak 2a, 2c, lb, ld) — Institut za šumarska i lovna Istraživanja NRH, Zagreb 1958, Horvati ć S.: Tipološke raščlanjenje primorske vegetacije gariga i borovih šuma, Zagreb 1958. Hre n V.: Ocjena stanja sastojina i jačine uzgojnog zahvata uz pomoć frekvencijske krivulje — Šumarski list, br. 1—2. 1958. Kalini ć M.: Prilog poznavanju šumskih tala Bosutskog područja — Šumarski list, br. 9^10, 1960. Kl ep ac D.: Komparativna istraživanja debljinskog, visinskog i volumnog prirasta u fitocenozi jele i rebrače — Šumarski list, br. 2—3, 1954. Klepa c D.: Istraživanje debl;jinsko,g rorirasta jele u najraširenijim fitocenozama Gorskog Kotara — Glasmik za šumske pokuse, br. 12, 1956. Lupre t M.: Prilog izučavanju aerobnih bakterija u biljnim asocijacijama Fagetum abietetosum i Blechno-Abietum Gorskog Kotara — Šumarski list, br. 9^10, 1955. Maksi ć B.: Mikroklimatska istraživanja u planinskom području Rismjaka i Snježnika (rukopis). Mark o vi ć Lj.: Karta biljnih zadruga kao pomoćno sredstvo u borbi za povećanje produktivne snage zemljišta — Šumarstvo, br. 2, 1948. Marko vić Lj.: Rad konferencije za fitocenološko istraživanje i kartiranje vegetacije — Šumarstvo, br. 3, 1948. Rucne r D.: Ptice doline Neretve — Larus, VI—VII, 1952—1953. Smilalj I.: Uređivanje šuma u NR Hrvatskoj — Šumarski list, br. 11—12, 1955. Smil a j I.: Prostorno uređenje šuma NR Hrvatske — Šumarski list, br. 6—rJ, 1957. Šaf ar J.: Osnovma razdioba područja Hrvatske ma sjemenarske jedinice — Šumarski list, br. 10., 1958. Šaf ar J. i suradnici: Razdioba teritorija Hrvatske na sjemenarske rajone — Obavijesti Instituta, br. 1, 1961. (u štampi). 388 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1961 str. 59 <-- 59 --> PDF |
Ugrenovi ć A. i Horva t I.: Istraživanja o tehničkim svojstvima smrekovine — Anali Instituta za eksperimentalno šumarstvo, Vol. I, 1955. Vidakovi ć M.: Genetika u šumarstvu — Šumarski list. br. 3—4, 1956. Zian i P.: Nauka o biljnim zajednicama — osnova suvremenog šumarstva — Šu marski list, br. 11—12, 1955. Zian i P.: Šumska melioracija jako podzoliranih degradiranih površina hrastovog kontinentalnog područja — Šumarski list, br. 5—6, 1957. Zian i P.: Die Vegetationskarte als Grundlage der Verbesserung der degradierten Bodenflachien in Ostmittelmeergebiete — Angewandte Pflanzensoziologie, Stolzenau, 1959. (u štampi). Zlatari ć B.: Neki taksacioni elementi jele i bukve u odnosu na ekologiju i razdiobu šuma u dvjema asocijacijama (Fagetum abietetosum i Abieto-Blechnetum) Gorskog Kotara — Glasnik za šumske pokuse, br. 11, 1953. UNTERSUCHUNGEN VON WALD- UND STANDORT-TYPEN ZUSAMMENFASSUNG Der Autor bringt einen kurzen Uberblick iiber die Bedetutung der Vegetations- Untersuchuingen und- Kartieruingen in der Forstwirtschaf t. Er fuhrt eine Anzahl von Autoren an die den bereilts beschrieibenen und kartierten Waldgesellschafiten in Kro_ atien verschiedenaritige neue Beitrage aus dem Gebiet der speziellen okologischem, und forstličhen Forschungem zugefiigt haben. Fernerhin erwahmt der Autor, dass idank der von I. Horvat und anderer Forscher entworfenen und durchgefuhrten Untersuchungsarfoeilten tatsachlich die Granđlagen der modernen typologischen Forschuingen von Walld- unid anderer — Vegetationen fesdgelegt vvurden. Der Autor bringt ein Schema als auch teinen Plan fiir die zeiltgemaisise typologfeche Untersuchung von Waldern, einen trbersicht iiber den gegenwartigein Zustand und iiber das Programm der Unitersuchunsarbeitan, als auch die Varianten in bezug auf die Organisation und den Umfang der vegetationst^pologischen Forschungen und Kartieruingen in Kroatiem. Er befiirwortet die Notwendigkeit einer ikoordinieriten Lei- tung und gleichzeitilgen Duirchfiihrung von okologisehen und forstličhen Fonsohungen. Hervorgehoben werden die machtigen Vorteile, die eine derart ausgefuhrte Arbeit in Htosiićhlt auif weiitigehenide Maglliichkeit eiiinler Vepallgeimeiineriung uirid Verweindu!n|g der auf diieise We*isfi gewanienetn Ergettaiss Bezuglich des bisherigen Verstandnisses und der Uniterstutzueg durch die wissenschaftlicnera, wirtschaftliehein und politisch-ađmdnistrativee Injstitutionen, deutet der Autor aucf die notwendigen Schritte an, die sofoald als moglich mit dem Ziele einer schnellen und vvirksamen Durchfiihrung der tvpologischen Untersuchungen und Kartierungen der Walder und Waldstandorte unternommen werden soMen. |