DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1961 str. 44     <-- 44 -->        PDF

ISTRAŽIVANJE TIPOVA SUMA I ŠUMSKIH STANIŠTA


Obrazloženje i prijedlog za provedbu radova u Hrvatskoj*


Ing. STJEPAN BERTOVlC


1. Značenje i primjena vegetacijskih istraživanja i kartiranja u šumarstvu
Suvremena istraživanja šumske i ostale vegetacije u Jugoslaviji imaju
dugu tradiciju i početak tih radova pada u Hrvatskoj u isto vrijeme s
prvim počecima razvoja nauke o biljnim zajednicama i zajedno s osnivanjem
prvih evropskih centara za fitosociološka (fitocenološka) istraživanja i kartiranja
u Švicarskoj, "Poljskoj i Francuskoj. Zahvaljujući dugogodišnjim pionirskim
radovima botaničara Horvat a i H O´ r v a t i ć a, pa širokoj poratnoj aktivnosti
i rezultatima na području biljnosocioloških i drugih povezanih naučnih istraživanja,
koje je uz usporedna kartiranja inicirao god. 1948 Privredni savjet Vlade
FNRJ — naša je zemlja na ovom području naučne djelatnosti zauzela jedno od
vodećih mjesta u svijetu.


Na najviše razumijevanja i interesa naišla su spomenuta vegetacijska istraživanja
i kartiranja već od samog početka u šumarskoj struci. Šumarski stručnjaci
najbrojnije su sudjelovali u dosadašnjim radovima i (šumari su u stvari
danas najjači pobornici a većinom i nosioci ovog naučno-istraživalačkog rada, ne
samo u našim pojedinim republikama negO´ i u inozemstvu. To< je i razumljivo
svakome tko ima pred očima veliko naučno´ i praktično značenje vegetacijskih
istraživanja i kartiranja, pa široki osnov i elemente koje takvi radovi pružaju
neposredno šumarstvu i općenito privredi.


*


Poznato je da je sveukupni sastav biljnog pokrova najbolji i najsigurniji
odraz postojećih ekoloških prilika i uzajamnog djelovanja svih prošlih i sadašnjih
prirodnih i antropogenih faktora u određenom širem ili užem području.
Drugim riječima: historija vegetacije, geografski smještaj, makro- i mikroklima,
makro- i mikroreljef, geološka podloga, tip tla, utjecaj čovjeka i ostali ekološki
faktori očituju se najjače u sastavu, raširenju i dinamici raznih a naročito šumskih
zajednica. Polazeći s tog gledišta, temeljni predmet (objekt) modernih vegetacijskih
istraživanja i kartiranja predstavlja asocijacija, tj. biljna zajednica
određenog florističkog sastava i jednolikih prilika staništa.


* Opširnije obrazloženje i prijedlog za istraživanje tipova šuma i šumskih staništa
u Hrvatskoj, podnesen je u mjesecu ožujku o. g. Sekretarijatu za šumarstvo
Izvršnog Vijeća NRH, Savjetu za naučni rad NRH, Šumarskom fakultetu Sveučilišta
u Zagrebu, Poljoprivredno-šumarskoj komori NRH — sekciji za šumarstvo i Šumarskom
društvu NR Hrvatske.