DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1961 str. 44 <-- 44 --> PDF |
ISTRAŽIVANJE TIPOVA SUMA I ŠUMSKIH STANIŠTA Obrazloženje i prijedlog za provedbu radova u Hrvatskoj* Ing. STJEPAN BERTOVlC 1. Značenje i primjena vegetacijskih istraživanja i kartiranja u šumarstvu Suvremena istraživanja šumske i ostale vegetacije u Jugoslaviji imaju dugu tradiciju i početak tih radova pada u Hrvatskoj u isto vrijeme s prvim počecima razvoja nauke o biljnim zajednicama i zajedno s osnivanjem prvih evropskih centara za fitosociološka (fitocenološka) istraživanja i kartiranja u Švicarskoj, "Poljskoj i Francuskoj. Zahvaljujući dugogodišnjim pionirskim radovima botaničara Horvat a i H O´ r v a t i ć a, pa širokoj poratnoj aktivnosti i rezultatima na području biljnosocioloških i drugih povezanih naučnih istraživanja, koje je uz usporedna kartiranja inicirao god. 1948 Privredni savjet Vlade FNRJ — naša je zemlja na ovom području naučne djelatnosti zauzela jedno od vodećih mjesta u svijetu. Na najviše razumijevanja i interesa naišla su spomenuta vegetacijska istraživanja i kartiranja već od samog početka u šumarskoj struci. Šumarski stručnjaci najbrojnije su sudjelovali u dosadašnjim radovima i (šumari su u stvari danas najjači pobornici a većinom i nosioci ovog naučno-istraživalačkog rada, ne samo u našim pojedinim republikama negO´ i u inozemstvu. To< je i razumljivo svakome tko ima pred očima veliko naučno´ i praktično značenje vegetacijskih istraživanja i kartiranja, pa široki osnov i elemente koje takvi radovi pružaju neposredno šumarstvu i općenito privredi. * Poznato je da je sveukupni sastav biljnog pokrova najbolji i najsigurniji odraz postojećih ekoloških prilika i uzajamnog djelovanja svih prošlih i sadašnjih prirodnih i antropogenih faktora u određenom širem ili užem području. Drugim riječima: historija vegetacije, geografski smještaj, makro- i mikroklima, makro- i mikroreljef, geološka podloga, tip tla, utjecaj čovjeka i ostali ekološki faktori očituju se najjače u sastavu, raširenju i dinamici raznih a naročito šumskih zajednica. Polazeći s tog gledišta, temeljni predmet (objekt) modernih vegetacijskih istraživanja i kartiranja predstavlja asocijacija, tj. biljna zajednica određenog florističkog sastava i jednolikih prilika staništa. * Opširnije obrazloženje i prijedlog za istraživanje tipova šuma i šumskih staništa u Hrvatskoj, podnesen je u mjesecu ožujku o. g. Sekretarijatu za šumarstvo Izvršnog Vijeća NRH, Savjetu za naučni rad NRH, Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Poljoprivredno-šumarskoj komori NRH — sekciji za šumarstvo i Šumarskom društvu NR Hrvatske. |