DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1961 str. 41 <-- 41 --> PDF |
ZARAŽENOST BOROVIH STABALA NA MARJANU SA TRAMETES PINI (BROH) FR, Ing. BRANIMIR MARINKOVIČ, Split UVOD MARJAN JE POZNATA park-šuma grada Splita. To je, kako se općenito smatralo, monokultura alep. bora sa primjesom običnog čempresa. Šuma je podignuta vještačkim putem i to sukcesivno, tako da je raznodobna. Prva pošumljavanja datiraju pred nešto više od 70 godina. Popunjavanja se vrše i dandanas. Ukupna površina Marjana iznosi 342,50 ha. Šumom alep. bora obraslo je oko 178,13 ha. Ostalio dio površine od 164,37 ha zauzimaju razne kulture i nasadi na južnim padinama Marjana. Trametes pini (Broh) Fr.* je poznata gljiva koja napada isključivo četinjače, i to prvenstveno borove (a zatim duglaziju, smrču i ariš). Gna uzrokuje na napadnutim stablima crvenu prstenastu trulež, zbog čega nastaje okružljivost drveta. Na Marjanu sam često primjećivao na deblima borova plodišta (karpofore) te gljive, pa sam se posebno zaintesirao za nju. Zato sam ove godine zadao trojici đaka Šumarske škole za krš u Splitu maturalnu temu, da utvrde i opišu bolesti i štetnike park-šume Marjan, kojim sam načinom želio doći do nekih konkretnih podataka. Navedenim đacima preporučio sam da utvrde postotak zaraženih stabala putem polaganja primjernih pruga širine 10 m, a to su oni i izvršili. METODA RADA I DOBIVENI REZULTATI Koncem maja 1961. polagane su pruge širine 10 m u međusobnom razmaku od 200 m. Položeno´ je ukupno 14 pruga, čija ukupna dužina iznosi 7.400 t. m., odnosno 7,4 ha površine. Pruge su bile položene samo kroz sastojine alep. bora. Smjer prugama đaci su dali: sjever-jug (što je bilo pogrješno!, jer je trebalo okomito na izohipse). Međutim, ta griješka za ove svrhe nema nikakvog utjecaja. Pošto šumska površina Marjana obrasla alep. borom iznosi 178,13 ha, to je primjernim prugama bilo obuhvaćeno 4,1% površine, koju zauzima alep. bor. Na primjernim prugama bilo je isklupirano ukupno 4.860 komada stabala, od kojih na alep. bor otpada 4.281 stablo (ili 88,08%), dok su ostalih 579 stabala (ili 11,92%) — čempresi. Iz ovoga bi slijedilo (ako su pruge savjesno polagane i stabla savjesno klupirana i izbrojena!) da je Marjan mješovita šuma alep. bora i čempresa, a ne monokultura kako se to do> danas općenito smatralo. Prilikom klupiranja utvrđeno je da je od 4.281 izmjerenog stabla alep. bora njih 795 zaraženo sa Trametes pini, što čini 18,5%. To je prilično visok postotak zaraženosti za svaku šumu, a posebno za park-šumu, jer je skoro svaki peti bor zaražen ovom gljivom. U pitanju nije tehnička vrijednost drveta, već zdravstveno stanje šume i daljnji opstanak tih stabala. Ako< se u obzir uzmu sva stabla (4.860 kom.) tj. uračunaju i čempresi, onda je taj postotak nešto manji i iznosi 16,3%. Iz slijedeće tablice vidi se broj zaraženih stabala po^ debljinskim stepenima: * Zahvaljujem se Zavodu za fitopatologiju. Poljoprivrednog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu na provjeri determinacije. |