DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1961 str. 38 <-- 38 --> PDF |
ZNAČENJE AEROSNIMAKA ZA UREĐIVANJE BUJICA Dr ZDENKO TOMAŠEGOVIC USPJEŠNA BORBA protiv djelovanja bujica osniva se kako> na radovima u samom bujičnom koritu tako i u njegovom bližem i daljem okolišu. Jedan od preduvjeta za takav način rada jest detaljno poznavanje tih područja u topografskom, vegetacijskom i geološkom smislu. To poznavanje dovodi u vezu uzroke i posljedice. Postojeće topografske karte ne mogu uvijek dati dovoljno pojedinosti za te svrhe kao što ih daju aerosnimci. Aerosnimci pružaju mogućnost kako´ samo interpretacije sadržaja, sa eventualnim skiciranjem pojedinosti iz aerosnimka u postojeće topografske karte, tako i mogućnost kvantitativnog korištenja (u mjerne svrhe) za izradu situacije i konfiguracije cjelovitih područja odnosno i za izradu uzdužnih i poprečnih profila samog bujičnog korita. U novijoj stručnoj literaturi (Karl, Lerchenmuller, Stiefel: »Die Bedeutung des Luftbildes fiir die Wildbachverbauung«, Miinchen 1960.) imamo zabilježen jedan vrijedan primjer korištenja aerosnimaka za uređivanje bujica i to za razmjerno teško bavarsko´ alpsko područje za koje su, autori koristili aerosnimke uz pomoć jednostavnih sprava i instrumenata za koje se ne traži veća tehnička predsprema (tako na pr. za određivanje novih orijentacionih tačaka mehaničkom metodom Radialsecator RS II, za površinsko kartiranje, te za izradu uzdužnih i poprečnih profila Stereotop, a za samo čitanje aerosnimaka jednostavni stereoskop). Za potrebe uređivanja bujica uz aerosnimak svrsishodno se može koristiti i geološka karta čime se u uredu, kod stola, dolazi do odgovara na razna pitanja u kratkom vremenu. Izrada brojnih uzdužnih i poprečnih profila primjenom aerosnimka, pogotovo na terenima, koji su gotovo bez putova ili obzirom na često loše vrijeme u nekom području, znatno se olakšava: mjerenja se obavljaju u uredu i izvan terenske sezone. U mjernom procesu, kod izrade plana treba izlučiti i šumske površine i pašnjake, koji dolaze u pitanje. Za taj rad podesni su se pokazali aerosnimci kopirani ne pretvrdo (da se sačuvaju detalji), te na polumat fotopapiru (da se isključe refleksi površine papira, te da se omogući crtanje olovkom); mjerilo snimaka približno 1 : 10.000. Za svoj zadatak spomenuti autori imali su na raspoloženju snimke učinjene u VIII i IX mjesecu. Njihovo iskustvo govori da se za šumsko područje može dobro koristiti snimak kopiran nešto tvrđe. Dalnja mogućnost primjene aerosnimka u vezi sa uređivanjem bujica pokazuje se u ucrtavanju kontura pojedinih tipova- tala ili asocijacija u snimke (kontaktne kopije) i to onih, koje se same po´ sebi nisu dovoljno jasno pre |