DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1961 str. 33     <-- 33 -->        PDF

Oblični broj graba — uz prsni promjer 18 cm — manji je od obličnog broja
bukve sve do< nešto´ iznad 16 m visine. Kad visina stabla pređe 17 m, obličhi broj
graba raste mnogo brže od obličnog broja bukve i kod h = 20 m već ga zinatno
nadvisuje. S tim u vezi je i razlika u drvnim masama između graba i bukve. Uz
stalni prsni promjer kod porasta visine, razlika između drvne mase bukve i graba
postaje sve manja i kod visine između 16. i 17. metra jednaka je nuli. Nakon toga
drvna masa graba stalno raste prema drvnoj masi bukve. Ova je činjenica već
iznesena jednom prilikom (4.). pa se i ovdje naglašava, da upotreba drvno-gromadnih
tablica bukve na grab, makar i sa redukcijom, daje nepouzdane rezultate.
Kod većeg broja stabala, a naročito ako> grab ima dobre visine, može nastati osjetljivo
podbacivanje kubature.


VERIFIKACIJA OBLIČNOG BROJA GRABA IZRAČUNATOG IZ RAZNIH
FUNKCIJA


Za provjeru pouzdanosti pojedine od 4 izabrane funkcije primijenili smo
oblične brojeve na konkretna 83 stabla i usporedili sa stvarnim obličnim brojevima
pojedinih stabala. Rezultat pokonkretnih obličnih brojeva bila za pojedine funkcije ova:


(1) f = a hb SA ~ — 0,162
(2) f = a + b h . . . SA = + 0,060
(3) f = a + b log h . . SA = — 0,063
(4) f = a + b-h +c-h2 SA — + 0,044
Prema tomu bi izgledate, da je s funkcijom (4) ostvareno najbolje izjednačenje,
a najslabije s funkcijom (1). Iz pređašnjeg razmatranja o pojedinim funkcijama
došli smo´ baš do obratnog zaključka, jer se iz statističkih veličina, kao
i grafičkog prikaza obličnih brojeva po< pojedinim funkcijama može tako zaključiti.
Ako1 promotrimo maksimalna pozitivna i negativna odstupanja kod pojedinih
funkcija, dobivamo slijedeću sliku:


funkcija + A max. — A max. interval redoslijed
(1) 0,111 0,096 0,207 1.
(2) 0,113 0.100 0,213 4.
(3) 0,111 0,097 0,208 2.
(4) 0,112 0,097 0,209 3.


Iz ovoga se vidi, da je ipak interval, u kojem se nalaze odstupanja od konkretnih
obličnih brojeva, kod funkcije f = a hb najmanji, premda su ti intervali
praktične gotovo´ jednaki. Koeficijenti varijacije i njihove srednje grješke za pojedine
funkcije iznose:


redosljed ,,


(1) . . . . v = 9,1236% fv = 0,7081 1.
(2) . . . . v = 9,6133% fv = 0,7461 4.
(3) . . . . v = 9,2769% fv = 0,7200 2.
(4) . . . . v = 9,5887% fv = 0,7442 3.
.