DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1961 str. 21     <-- 21 -->        PDF

S troškovima uzgajanja šuma stoji stvar drugačije. Budući da paralelno
postoje šume različitih starosti i dimenzija stabala (bez obzira dali su nastale
uzgajanjem ili od prirede), to je moguće proizvoditi, npr. pilanske trupce, a da
se cijeli niz godina ništa ne ulaže u uzgajanje šuma. Osim toga postoji mogućnost
primjene i sasvim jednostavnog tehnološkog procesa uzgajanja šuma (preberne
šume), u kojemu se troškovi uzgajanja šuma tako> reći i ne pojavljuju.
Uzgajanje šuma može se obavljati na sasvim ekstenzivan i na vrlo- intenzivan
način, od n:kakvih ili minimalnih troškova, pa preko- cijele skale troškova različite
visine, do> veoma visokih. Koliko će se sredstava ulagati u uzgajanje šuma,
to ovisi ci volji šumovlasnika, o njegovim materijalnim mogućnostima, o njegovu
shvatanju, o cilju koji želi postići itd., dakle o< njegovoj konkretnoj privred no-
j politic i u gospodarenju njegovim šumama (uz veću ili manju intervenciju
države — društva).


Troškovi proizvodnje cipela su ekonomski neizbježni (da ne kažemo: ekonomska
zakonitost), dok su troškovi uzgajanja šuma izraz ekonomsk e po litike
, nisu neizbježni, iako- su, što- dalje to- više ekonomska nužnost, zapravoekonomska
potreba; oni nisu neposredno tržišno uvjetovani
uz pojavu robe — drveta na tržištu.


Troškovi uzgajanja šuma ne ulaze u strukturu cijene drveta na tržištu, niti
je kubni metar drveta nosila c troškova uzgajanja šuma, kao što- je to slučaj
kod žita, gdje se troškovi sjetve i žetve zbrajaju i sačinjavaju troškove proizvodnje
žita. Proces, proizvodnje žita je kratak; troškovi sjetve neposredno utječu
na stanje žitnog tržišta, oni reguliraj u tržište. Troškovi uzgajanja šuma
nimalo ne reguliraju- drvno tržište zbog dugog procesa proizvodnje i
zbog mogućnosti postojanja dviju neposredno- nevezanih, i međusobno- neizbježno
neuvietovanih politika: politike sječe i politike uzgajanja šuma.3 Drvno- tržište
reguliraju samo količine i troškovi eksploatacije šuma s jedne strane i platežna
sposobnost (potražnja) s druge strane.6


PRIVREDNA FUNKCIJA RENTE
Rentu (šumsku taksu, »cijenu drveta na panju«) ubiru šumovlasnici i troše
je, općenito- uzevši, na tri strane: jednim dijelom rente plaćaju porez, drugim
dijelom podmiruju svoje troškove života, a trećim dijelom unapređuju šumsku
privredu ulaganjem u šumske komunikacije, uzgajanje i zaštitu šuma itd. Karakteristično-
je, da šumovlasnik prethodno realizira šumsku taksu, pa tek tada
ulaže sredstva u uzgajanje šuma, a ne postupa obratno-: da prethodno- ulaže sredstva
(kao npr. obrtna sredstva u proizvodnju cipela), pa da iz realizirane robne
proizvodnje vrati uložena sredstva. Isto- je tako- karakteristično, da se kod eksploatacije
šuma prethodno- ulažu sredstva u proizvodnju, a vraćaju nakon realizacije,
kao- što je to- redovan slučaj u svim privrednim granama.


5 Dr. Julius Speer (Kostenpreiskalkulation in der Forstwirtschaft, Miinchen, 1959),


uočava, da troškovi proizvodnje (Herstellung) drveta niukol´iko ne utječu na cijenu


drveta na tržištu. -Međutim, on tu pojavu tumači postojanjem slobodnog tržišta i


»graničnom korisnošću« kupca i prodavača, što je teoretski pogrešno.


6 Vidi primjedbu br. 30 u: Potočić, cit. Zakon vrijednosti. Osobito su- poučni refe


rati i diskusija sa zasjedanja Sekcije za šumarstvo njemačke akademije poljoprivred


nih nauka u Berlinu 19-39-o temi: Zur Wiir!ku,~Risweise đes "vVer´tgf-s-etzes in der


Fcrstvvirtschaft der Deutschen Demokratischen Republik, izdansje VEB Deutscher


Landwi-rtischaftsverlag. Berlin N 4, Reinharđtstr. 14, 19´90; jasno se irazabiru lutanja


rrdi nepoznavanja zakona vrijednosti u šumarstvu.