DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1961 str. 21 <-- 21 --> PDF |
S troškovima uzgajanja šuma stoji stvar drugačije. Budući da paralelno postoje šume različitih starosti i dimenzija stabala (bez obzira dali su nastale uzgajanjem ili od prirede), to je moguće proizvoditi, npr. pilanske trupce, a da se cijeli niz godina ništa ne ulaže u uzgajanje šuma. Osim toga postoji mogućnost primjene i sasvim jednostavnog tehnološkog procesa uzgajanja šuma (preberne šume), u kojemu se troškovi uzgajanja šuma tako> reći i ne pojavljuju. Uzgajanje šuma može se obavljati na sasvim ekstenzivan i na vrlo- intenzivan način, od n:kakvih ili minimalnih troškova, pa preko- cijele skale troškova različite visine, do> veoma visokih. Koliko će se sredstava ulagati u uzgajanje šuma, to ovisi ci volji šumovlasnika, o njegovim materijalnim mogućnostima, o njegovu shvatanju, o cilju koji želi postići itd., dakle o< njegovoj konkretnoj privred no- j politic i u gospodarenju njegovim šumama (uz veću ili manju intervenciju države — društva). Troškovi proizvodnje cipela su ekonomski neizbježni (da ne kažemo: ekonomska zakonitost), dok su troškovi uzgajanja šuma izraz ekonomsk e po litike , nisu neizbježni, iako- su, što- dalje to- više ekonomska nužnost, zapravoekonomska potreba; oni nisu neposredno tržišno uvjetovani uz pojavu robe — drveta na tržištu. Troškovi uzgajanja šuma ne ulaze u strukturu cijene drveta na tržištu, niti je kubni metar drveta nosila c troškova uzgajanja šuma, kao što- je to slučaj kod žita, gdje se troškovi sjetve i žetve zbrajaju i sačinjavaju troškove proizvodnje žita. Proces, proizvodnje žita je kratak; troškovi sjetve neposredno utječu na stanje žitnog tržišta, oni reguliraj u tržište. Troškovi uzgajanja šuma nimalo ne reguliraju- drvno tržište zbog dugog procesa proizvodnje i zbog mogućnosti postojanja dviju neposredno- nevezanih, i međusobno- neizbježno neuvietovanih politika: politike sječe i politike uzgajanja šuma.3 Drvno- tržište reguliraju samo količine i troškovi eksploatacije šuma s jedne strane i platežna sposobnost (potražnja) s druge strane.6 PRIVREDNA FUNKCIJA RENTE Rentu (šumsku taksu, »cijenu drveta na panju«) ubiru šumovlasnici i troše je, općenito- uzevši, na tri strane: jednim dijelom rente plaćaju porez, drugim dijelom podmiruju svoje troškove života, a trećim dijelom unapređuju šumsku privredu ulaganjem u šumske komunikacije, uzgajanje i zaštitu šuma itd. Karakteristično- je, da šumovlasnik prethodno realizira šumsku taksu, pa tek tada ulaže sredstva u uzgajanje šuma, a ne postupa obratno-: da prethodno- ulaže sredstva (kao npr. obrtna sredstva u proizvodnju cipela), pa da iz realizirane robne proizvodnje vrati uložena sredstva. Isto- je tako- karakteristično, da se kod eksploatacije šuma prethodno- ulažu sredstva u proizvodnju, a vraćaju nakon realizacije, kao- što je to- redovan slučaj u svim privrednim granama. 5 Dr. Julius Speer (Kostenpreiskalkulation in der Forstwirtschaft, Miinchen, 1959), uočava, da troškovi proizvodnje (Herstellung) drveta niukol´iko ne utječu na cijenu drveta na tržištu. -Međutim, on tu pojavu tumači postojanjem slobodnog tržišta i »graničnom korisnošću« kupca i prodavača, što je teoretski pogrešno. 6 Vidi primjedbu br. 30 u: Potočić, cit. Zakon vrijednosti. Osobito su- poučni refe rati i diskusija sa zasjedanja Sekcije za šumarstvo njemačke akademije poljoprivred nih nauka u Berlinu 19-39-o temi: Zur Wiir!ku,~Risweise đes "vVer´tgf-s-etzes in der Fcrstvvirtschaft der Deutschen Demokratischen Republik, izdansje VEB Deutscher Landwi-rtischaftsverlag. Berlin N 4, Reinharđtstr. 14, 19´90; jasno se irazabiru lutanja rrdi nepoznavanja zakona vrijednosti u šumarstvu. |