DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1961 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Ako se naime, pretpostavi jedno* centralno položeno tržište (»apstrahira« se postojanje više tržišta), a oko* tržišta pretpostavi šumska površina u obliku kruga, jedne vrste drveća, u ravnici, i ako se pretpostavi jednovrsno transportno sredstvo´, dobijemo ovu sliku:3 Npr. na 10 km bit će »cijena drveta u Šumi na panju« ili, uobičajenim terminom u praksi »šumska taksa« (S) onaj ostatak, koji se dobije ako´ se od stupca C (cijena drveta na tržištu) odbiju konkretni troškovi eksploatacije T (s priračunatim prosječnim profitom). Time se šumska taksa ili »cijena drveta u šumi na panju« ispoljava kao kristalno čista i jasna kategorija političke ekonomije, poznata pod terminom renta: i to kao apsolutna na rubnim položajima (specijalni slučajevi), odnosno kao apsolutna plus diferencijalna renta položaja na svim ostalim, bližim (povoljnijim) položajima. Drugim riječima: »cijena drveta u šumi na panju«, ili šumska taksa jest renta, tj. dio* viška vrijednosti iznad prosječnog profita, stvoren radom u eksploataciji šuma. Cjelokupni višak vrijednosti predstavlja stupac »V«, tj. zbroj šumske takse i prosječnog profita iz eksploatacije šuma.4 Budući da ova zakonitost vrijedi za sve vrste drveta i za sve šumske sortimente bez obzira da li su šume uzgajane ili su »prirodne šume« (neuzgajane), to jo pogrešno* shvaćati »cijenu drveta u šumi na panju« kao* cijenu proizvodnje uzgajanja šuma. Jednako* tako* je pogrešno* shvaćati, da se u bilo kojoj renti, pa ni u ovoj, može nalaziti uključen ikakav dio bilo´ kakvih troškova proizvodnje, pa se ni u šumskoj taksi, ili »cijeni drveta u šumi na panju« ne nalazi »sakriven« ni jedan jedini atom »troškova uzgajanja šuma«; to je nespojivo sa samim pojmom rente. KARAKTER TROŠKOVA UZGAJANJA ŠUMA Danas više ne postoji, čini se, nijedan ozbiljan privrednik, koji ne uviđa, da je ljudsko- društvo> prisiljeno* uzgajati šume, i pritom uvoditi sve intenzivnije metode. Ulaganje sredstava na uzgajanje šuma postalo je ekonomska nužnost u tolikoj mjeri, da se to* katkad opravdava postavkom: svaki posječeni kubni metar drveta zahtijeva troškove za njegovu reprodukciju. Potreb a ulaganja u uzgajanje šuma doprla je u svijest ljudi, no nužna veličina tih ulaganja ostala je maglovita i dalje. Zbog toga se ukazuje potrebnim rasvijetliti karakter tih ulaganja, karakter troškova uzgajanja šuma. Uporedimo troškove proizvodnje cipela s troškovima uzgajanja šuma; jedni i drugi su troškovi proizvodnje; kod jednih je roba: par cipela, kod drugih: drvo, npr. pilanski trupac u dubećem stanju. Premda su to* troškovi iste namjene (proizvodnja robe) i funkcije (pokretanje i odvijanje procesa), ipak je među njima bitna razlika. Troškovi proizvodnje cipela su ekonomski neizbježni , i bez njih nema cipela. Postoje točno* utvrđeni normativi sirovine, pomoćnih materijala, energije, radne snage itd., i ukoliko* se sve potrebno ne pribavi, neće biti niti robe — cipela. Istovremeno* je par cipela nosila c određenih troškova svoje proizvodnje. 3 Detaljnije o metodi apstrakcije: Ekonomika šumarstva, Zagreb, 1961, skripta prema predavanjima Z. Potočića na Ekonomskom fakultetu Zagreb. 4 Analizu zakonitosti formiranja cijene drveta na tržištu vidi: Z. Potočić, Zakon vrijednosti u šumarstvu. Ekonomski fakultet — Zbornik radova, knjiga IV, Zagreb, 195*8. |