DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1961 str. 20     <-- 20 -->        PDF

Ako se naime, pretpostavi jedno* centralno položeno tržište (»apstrahira« se
postojanje više tržišta), a oko* tržišta pretpostavi šumska površina u obliku kruga,
jedne vrste drveća, u ravnici, i ako se pretpostavi jednovrsno transportno sredstvo´,
dobijemo ovu sliku:3


Npr. na 10 km bit će »cijena drveta u Šumi na panju« ili, uobičajenim terminom
u praksi »šumska taksa« (S) onaj ostatak, koji se dobije ako´ se od stupca
C (cijena drveta na tržištu) odbiju konkretni troškovi eksploatacije T (s priračunatim
prosječnim profitom).


Time se šumska taksa ili »cijena drveta u šumi na panju« ispoljava kao
kristalno čista i jasna kategorija političke ekonomije, poznata pod terminom
renta: i to kao apsolutna na rubnim položajima (specijalni slučajevi), odnosno
kao apsolutna plus diferencijalna renta položaja na svim ostalim, bližim (povoljnijim)
položajima. Drugim riječima: »cijena drveta u šumi na panju«, ili šumska
taksa jest renta, tj. dio* viška vrijednosti iznad prosječnog profita, stvoren radom
u eksploataciji šuma. Cjelokupni višak vrijednosti predstavlja stupac »V«, tj.
zbroj šumske takse i prosječnog profita iz eksploatacije šuma.4


Budući da ova zakonitost vrijedi za sve vrste drveta i za sve šumske sortimente
bez obzira da li su šume uzgajane ili su »prirodne šume« (neuzgajane), to
jo pogrešno* shvaćati »cijenu drveta u šumi na panju« kao* cijenu proizvodnje
uzgajanja šuma. Jednako* tako* je pogrešno* shvaćati, da se u bilo kojoj renti,
pa ni u ovoj, može nalaziti uključen ikakav dio bilo´ kakvih troškova proizvodnje,
pa se ni u šumskoj taksi, ili »cijeni drveta u šumi na panju« ne nalazi »sakriven«
ni jedan jedini atom »troškova uzgajanja šuma«; to je nespojivo sa samim pojmom
rente.


KARAKTER TROŠKOVA UZGAJANJA ŠUMA


Danas više ne postoji, čini se, nijedan ozbiljan privrednik, koji ne uviđa, da
je ljudsko- društvo> prisiljeno* uzgajati šume, i pritom uvoditi sve intenzivnije
metode. Ulaganje sredstava na uzgajanje šuma postalo je ekonomska nužnost u
tolikoj mjeri, da se to* katkad opravdava postavkom: svaki posječeni kubni
metar drveta zahtijeva troškove za njegovu reprodukciju. Potreb a ulaganja
u uzgajanje šuma doprla je u svijest ljudi, no nužna veličina tih ulaganja
ostala je maglovita i dalje. Zbog toga se ukazuje potrebnim rasvijetliti
karakter tih ulaganja, karakter troškova uzgajanja šuma.


Uporedimo troškove proizvodnje cipela s troškovima uzgajanja šuma; jedni
i drugi su troškovi proizvodnje; kod jednih je roba: par cipela, kod drugih: drvo,
npr. pilanski trupac u dubećem stanju. Premda su to* troškovi iste namjene (proizvodnja
robe) i funkcije (pokretanje i odvijanje procesa), ipak je među njima
bitna razlika. Troškovi proizvodnje cipela su ekonomski neizbježni , i bez
njih nema cipela. Postoje točno* utvrđeni normativi sirovine, pomoćnih materijala,
energije, radne snage itd., i ukoliko* se sve potrebno ne pribavi, neće biti
niti robe — cipela. Istovremeno* je par cipela nosila c određenih troškova
svoje proizvodnje.


3 Detaljnije o metodi apstrakcije: Ekonomika šumarstva, Zagreb, 1961, skripta
prema predavanjima Z. Potočića na Ekonomskom fakultetu Zagreb.


4 Analizu zakonitosti formiranja cijene drveta na tržištu vidi: Z. Potočić, Zakon
vrijednosti u šumarstvu. Ekonomski fakultet — Zbornik radova, knjiga IV, Zagreb,
195*8.