DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 9     <-- 9 -->        PDF

Stabla jele i smreke na kojima su vršena mjerenja bila su pretežno deblja
od 20 cm različitih visina i uglavnom iz dominantnih etaža. Od 2.040 jelovih
stabala bilo je 92, koja potječu iz podstojne etaže, a od 1.273 smrekovih stabala
bilo je takovih 36. Unutar jelovih ili smrekovih sastojina obavljena su mjerenja
i na grupama slabo zastrtih mladika (uglavnom do 5 cm debljine) i to na
62 jelova i 216 smrekovih stabalaca.


S geološke tačke gledanja treba´naglasiti da se tretirane prirodne šume oko
Corkove uvale, te šume u V. Titri nalaze na dolomitnoj, a ostale na vapnenačkoj
podlozi.


Na svakom od spomenutih stabala izmjerena su dva (đi i d.2) uglavnom
unakrsna (međusobno okomita) di.s Flury-evom mm-promjerkom, a totalna
visina stabla i dužina krošnje visinomjerom Haga.


Dva promjera krošnje (jedan po mogućnosti reprezentant najveće širine
krošnje Đi, a drugi po mogućnosti najmanje širine D2) t. j . krajevi krošnje
projicirani su viskom, te obilježeni trasirkama. Promjeri krošnje tako projicirani
na tlo izmjereni su zatim čeličnom vrpcom. Za daljnju obradu rezultata
uzeta je u obzir aritmetička sredina D = V2 (Di + D2) baš kao i kod prsnovisinskog
promjera di.s.


Ispitivanja razlike A dvaju uglavnom međusobno okomitih di,s pokazala
su oblik temeljnice. Za stabla jele debljine do 30 cm razlika A u prosjeku
iznosi 6 mm (209 opažanja); za stabla od 0 do 80 cm A iznosi u prosjeku 13 mm
{451 opažanje).


Gdjegod su visine stabala izmjerene sa kosom vizurom na daljinomjernu
letvu korigirane su potrebnim iznosima [6].


Tačnost mjerenja visina hipsometrom Haga ispitana je na jednoj osamljenoj
smreki gdje se uspoređenjem mjerenja visine dvojice opažača hipsometrom
(oko 20 opažanja) i jednokratnim mjerenjem čeličnom vrpcom došlo do
srednje pogreške mjerenja visine stabla my = ±0,2 m.


Slika 1 — Predjel Pepelarnica u Velikoj Titri — Neposredni okoliš Čorkove uvale