DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 83     <-- 83 -->        PDF

Konačno se biljke sortiraju (naravno
pod krovom) i broje pa onda posve
običnim priborom vežu gumicom u svežnjiće
(po IO smotuljaka u minuti). Korijenje
se omota vlažnom mahovinom i još
zavije nepromočivim papirom. Po 10—20
takvih svežnjića stavi se u papir za pakovanje
sa unutrašnjim ovitkom od najlona.
Tako upakovane biljke ako se drže na
hlsđnu mjestu, mogu proležati bez štete i
do 3 mjeseca. Pri tom veoma paäljivom
sortiranju i pakovanju grupa od 10 prebirača
i brojača sa trojicom koji pakiuju,
mogu da predaju 120 do 170 tisuća biljaka
dnevno.


Allg. Forstztg. 7/8, april 1961.
Dr O. Eckmüllner, Graz O. K.


SUME FINSKE


Suma je veliko bogatstvo zemlje i glavni
izvor iz koga crpe .snagu za svoj ekonomski
razvitak. Suma pokriva 21,8 min.
ha ili 71,6°/o njezina teritorija. Drvni je
fond oko 1493 min. kub. m (bez kore). Na
glavu dolazi 5,3 ha šume. 358 kub. m drva,
11,2 kub. m godišnjeg prirasta i oko 7—8
kub. m prerađena drva godišnje.


Oko 80°/o čitave šumske površine ili
17,4 min. ha su ekonomske šume, a ostala


4.4 min. ha su slabo produktivne. Šu-movitost
se kreće od 50 do 8Ö%>.
Dominirajuće su vrste drva po površini:
bor (SS,^0/«). omorika obična C2.9´,ffVo) i
breza (13,5"/c). Sume su relativno mlade,
srednja im je starost 85 godina. U južnoj
su poli zemlje mlade (40 g.) i srednjođobne
(40´—80 g.) sastojine zastupane sa SO"/»,
a zrele (starije od 80 g.) sa 20Vt. Na sjeveru
je mladih i srednjođobnih sas.toj.ina
malo: 27°/o a zrelih i prezrelih pretežan
dio: 73»/o.


Tanke sastojine prevladavaju. Tako
npr. u debljinski razred 10—3o em prsnog
promjera spada SS^/o borovih sastojina,
87*/o obične omorike i 80°/» brezovih. Sre-d
nji je promjer 19 cm.


Godišnji prirast svih finskih šuma računa
se sa 46 min. kub. m ili 3,7"V». Po
vrstama drva prirast je ovaj: bor 17,9,
omorika obična 16,9, breza 9,4, jasika 0,6
i joha 1,2 min. kub. m.


Početkom pedesetih godina finski su
Šumari ustanovili postavke »dinamičnog«
razvoja šumarstva kojim se predviđa povećanje
šumskog fonda u odnosu spram
porasta državne ekonomike i povećanja
broja stanovništva. U vezi s tim, šumarima
je postavljen zadatak da putem racionalnog
gospodarenja postojećim šumama,
isušivanjem močvara i pošumljavanjem
pustoši kroz- period od jedne ophodnje tj.


80—100 g. udvostruče prirast (a to znači
da dosegne 85´—90 min. kub. m. godišnje).


Kalkulacija je ova. Izvrši li se plan
proreda, osuše močvare, provede čišćenje
mladika i pošume progaline, prirast će porasti
za 50°/o. Potpuno pošurnljenje svih
šumskih terena (osušenih močvara, pustoši
itd.) povećat će se prirast za još 50°/o.
Taj program već se provodi.


Posljednjih 40 g. isušeno je 1,2 mil. ha
šumskog zemljišta, a sada se isužuje do
100 tisuća ha godišnje. Na takvim je terenima
u južnoj poli države porastao prirast
po hektaru od 1—1,5 kub. m na 3—5,
a na najboljim bonitetima na 7—8 kub. m
godišnje. Tehnika se isušivanja usavršuje;
rabe se veliki plugovi, kopači kanala s
trafctornom vučom (150—175 KS).


Godišnje se siječe 36—46 min. kub. m,


* to odgovara godišnjem prirastu. U toj
drvnoj masi je 7C°/o tehničkog drva, a 30%
goriva. Celulozno-papirna industrija prerađuje
45´% ukupne drvne mase, što svjedoči
o visokom stepenu razvitka te industrije,
a i o tom, da se sitno drvo racionalnije
iskorišćuje. Samo tanka stabalca
daju godišnje 12—15 min. kub. m materijala
za preradu u vrijedne artikle.
Tek 15´—20´/o siječe se čistom sječom,
ostalo oplodnom i prebornom. Smatra se
da na jugu, gdje su glavne vrste drva:
bor, omorika obična i breza, treba sjeći u
ophodnji od 80 g., ne više^ a na sjeveru
u starosti od 100—120 g. Šume se obnavljaju
u 75°/o prirodnim putom. Obaranje
stabala obavlja se uglavnom benzomotornim
pilama. Prošle godine bilo ih je 40 tisuća
i to raznih inostranih maraka. U pravilu
jedan radnik sam obara stablo bez
pomoćnika i dobro pazi na podrast i okolna
stabla da ih ne oštećuje.


Klaštrenje krupnih grana vrši se tim
istim pilama, a sitne odsijeca se sjekirom.
Kora se guli ručno, a istom zadnje vrijeme
i to se mehaniziralo. Trulo drvo ne
smije ostati na sječini.


Izvlačenje svodi se na najmanju mjeru.
Mreža putova omogućuje izvoz neposredno
sa sječine (na daljinu 100 do najviše
300 m) i to većinom konjima, naročito zimi.
Traktori se dopuštaju samo na sjeveru
kod čistih sječa. Izvozi se u 75 do 80ra/o
kamionima. ´ Uslijed mehanizacije za posljednjih
10 g. udvostručena je produktivnost
rada.


Konačno valja spomenuti da je u Finskoj
uzgajanje šuma i eksploatacija sjedinjeno
i da tu može svaki strani šumar
mnogo naučiti.


Iz
Les. promyslenost 6/1961.
Ing. V. Solomko ö. K.