DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 80 <-- 80 --> PDF |
rena i još mnogo raznih ekoloških faktora, eventualnu prethodnu obradu zemljišta itd. Pod uticajem navedenih faktora, ti rokovi moraoe često otstupati ili biti skraćeni. No, time se princip srednje dnevne temperature ne mesija. Sa takvim anomalijama — kako sam autor na to i upozorava — moramo da računamo pa treba uspešno da im i doskočimo. Često npr. izostaju u jesenje odn. prolecno vreme u kritično doba padavine ili se trajanje zime odn. leta znatno produžuje. U takvim slučajevima rok sadnje može da se znatno skraćuje, čak i na samih 8—10 dana. U takvim slučajevima ogromnu pomoć pruža nam prethodna obrada zemljišta, bilo kompleksna bilo u rupe, a iza toga ubrzana sadnja pomoću mača-sađilja, posle prvih jačih kiša. (Vanredni uspesi postignuti su 1990—1D92 kod Titograda. Vidi Obradović »Pošumjavanje u aridnim oblastima «, šumarstvo 3—4/1955, Beograd). Rezultati naučnih istraživanja Ivko va i tehnička dostignuća naših terenskih šumara kod veštačtkih pošuniljavanja pod najtežim objektivnim (prirodnim) usloviam treba da postave odlučnu prekretnicu u budućem radu. Stoga treba ovaj rad Ivkova da temeljito prouči i koristi svaki stručnjak, makar imao i najmanje zadatke oko veštačkog podizanja šuma. U ovom radu naćiće sve potrebne osnove za pravilno shvaćanje i izvođenje svojih zadataka. O tome je i autor vodio računa te je svoja izlaganja uspeo da učini pristupačnim čitaocu. Inž. Vladislav Beltram Rad Je objavljen u Glasniku Šumarskog fakulteta u Beogradu, u vidu posebnog Izdanj» br. 19/1960, u opsegu 91 strana. ZAŠTITA PRIRODE U HRVATSKOJ U ladanju Zavoda za zaštitu prirode u Zagrebu nedavno je izašla iz štampe publikacija »Zaštita prirode u Hrvatskoj«. STRANO ŠUMARSTVO ŠUMARSTVO MAROKA Maroko je po veličini otprilike jednak Francuskoj. Ta je zemlja bila od 1912 do 1966 pod francuskim i španskim protektoratom, od 1956 je samostalna država s demokratskom vladom sa kraljem na čelu. Još prijašnja uprava protektorata nastojala je da uvede potrajno gospodarenje šu ti ovoj su publikaciji, opsega 190 stranica sa 70 fotografija obrađeni nacionalni parkovi i ostali prirodni rezervati u Hrvatskoj, te opisani spomenici prirode (geograJOako- geološki, botaničko-hortikultiurnimemorijalni) i izneseni problemi i neposredni zadaci zaštite tih objekata. Posebno poglavlje posvećeno je kategoriji specijalnih rezervata šumske vegetacije s opisom njihovih osnovnih karakteristika. Na kraju publikacije otisnut je Zakon o zaštiti prirode NHH i priložena karta zaštićenih i evidentiranih rezervata i ostalih brojnih kategorija zaštite prirode. Također je štampan opsežan sadržaj publikacije na engleskom jeziku. Zainteresiranost šumarstva za zaštitu prirode razumljiva je ako se ima u vidu da se najveći dio zaštićenih ili evidentiranih prirodnih objekata nalazi na područjima kojima upravljaju ili koja kontroliraju šumarske organizacije i institucije na terenu. Nadalje i ostala problematika iz oblasti zaštite prirode u najužoj je povezanosti s redovitim zadacima šumarske operative i brojnih šumarskih institucija nastavnog i istraživalačkog karaktera. Ova zainteresiranost za prirodne objekte koje je potrebno zaštiti iz naučnih ili historijskih motiva ili kao rekreatdvna područja, došla je do punog izražaja i u propisima novog Osnovnog zakona o šumama. Radi toga je publikacija »Zaštita prirode u Hrvatskoj« neophodan priručnik ea šire upoznavanje šumarskog osoblja sa zaštićenim i "evidentiranim prirodnim objektima, te sa zadacima i problemima zaštite prirode u cilju poduzimanja potrebnih mjera oko udvajanja odgovarajućih lokaliteta i provedbe zaštitnih mjera na terenu. Cijena knjizi inosi dinara 700, a naručuje se preko Zavoda za zaštđtu prirode u Zagrebu, Opatička ul. 10. Ins;. Ratko Kevo mama, pa je tako i danas, samo treba imati u vidu činjenicu da je šumarstvo u toj zemlji tek 50 godina staro, pa da je trebalo najprije voditi brigu o tom kako da se očuva postojeće, a onda tek da se pređe mjerama za povišavanje proizvodnje ili unošenje novih vrsta drveća. To je prvenstveno agrarna zemlja, jer joj je tlo plodno. Te plodne ravnice pro |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 81 <-- 81 --> PDF |
težu se duž obala gdje je dosta vlage u zraku i tlu. Druga je regija planinsko područje Atlasa visoko i do 4.000 m, i konačno prostrana područja juga slična pustinjama u kojima ćemo naći samo po riječnim dolinama i oko izvora ponešto spomenute vrijedne vegetacije. Šuma je uglavnom na Atlasu i oko Rabata i zaprema 19°/o čitave površine. Sva je, bez iznimke, vlasništvo države. Veliki su napori bili uloženi da bi se počelo bar s nekom eksploatacijom. Tako se na pr. od 1912—195´G izgradilo 425 šumarskih kuća, 4.000 km šumskih putova i poduzelo obimne mjere protiv erozije vjetra. Tako isto trebalo je naći način kako da se izađe na kraj sa pašarenjem na šumskim kulturama i omogući donekle uzgajanje šuma. Naravno da je to bilo veoma mučan posao u zemlji u kojoj je govedarstvo pitanje opstanka, pa je proteklo dosta vremena da bi se pokazali prvi uspjesi. Slično je i s šumskim požarima, jer taj pastirski narod ne će lako da napusti svoje stare navike, da si paljenjem šume pribavlja nove oranice. U svrhu pravovremenog otkrivanja požara izgrađene su brojne osmatračnice. Nastojanju da se poveća površina šuma pomoći će novopostavljeni plan, koji ujedno ukazuje na brigu vlade koja nastoji da apelima na narod pobudi državljansku svijest i smanji rasne suprotnosti koje još uvijek postoje. Prošle su godine bili pozvani mladi ljudi da na dobrovoljnoj bazi sudjeluju u pošumljavanju ogoljenih područja prijašnjim devastacijama. Akcija uspješno traje i danas, jer ju je prihvatila omladina. Uza sve to financijsko fcuburenje (radi povlačenja francuskog kapitala iz zemlje) uspjelo je pošurniti 50.000 ha u rajonu oko Rabata. Privredno značenje za Maroko imaju slijedeće vrste: atlanski cedar, razne vrste hrastova, tuja, eukaliptusa i maslina. Naj veća se pažnja poklanja pošumljavanju eukaliptusima, jer su pogodni za proizvodnju celuloze. Godišnje se zasadi oko 5 tis. tom vrstom, pa budući da i brzo raste, to onda znači da će se već početkom 1962 moći preraditi 200 tis. tona eukalip tusovine u 50.000 tona celuloze. Drugi je po važnosti hrast plutn j a k koji daje godišnje 25 tisuća tona sirovog pluta, koga se izvozi preko luke Casablance u Englesku i Francusku, gdje se dalje prerađuje. Inače u zemlji nema druge spomena vrijedne drvarske industrije. (Jedino je u Casablanci tvornica pokućstva koja prerađuie cedrovinu). Razumije se da je teško razviti indus triju u toj primitivnoj zemlji gdje seljaci još uvijek oru drvenim plugovima svojih praotaca i gdje nema kapitala, a poslije odlaska Francuza, ni školovanih stručnjaka. Vlada se napreže da aktivira poljoprivredu i šumarstvo u svrhu pribavljanja deviza da bi uzmogla uravnotežiti bilancu, koja je još uvijek pasivna. Svi ti problemi povezani s narodnim običajima i načinom života (mentalitet, fatalistička religija, odraz klime itd.) iz čega rezultira pasivnost bez imalo samoinicijative, koja je potrebna da bi se izmijenili zastarjeli životni oblici. Kudgod je došao na svom krstarenju Marokom, pisac je svuda vidio tu sliku. Oko Rabata na pješčanom platou prostrano šumsko područje 60 km dugo i 50 km široko sve iz hrasta lužnjaka. Putom je sretao slikovito odjevene Arape, kako gone teško natovarene mule, koje pod brdom naslagane hrastovine ipak čilo koracaju. Trebalo je samo zaci u tu šumu da se odmah primijeti kako se ljudi drvare iz te šume bez ičije kontrole. Na plješinama nema traga o pomlatku. Stabla temeljito prorijeđena, ali je zato prizemna vegetacija bujna, naravno, radi visoke zračne vlage. U Atlaskim planinama slika je posve drukčija. Krševite provalije, rastočeni gTebeni, snijegom pokriveni rtovi i duboko usječene vlažne doline, to su elementi iz kojih se sastoji taj gorski lanac. Fantastični oblici erozije posljedica su klimatskih, ekstrema. Dnevne temperature kolebaju i po 40°C. Oborine padaju samo zimi. Ipak je tlo prilično vlažno, pa i na najvišim vrhovima na 4.000 m visine nalazi se vegetacija; pretežno su cedrovi sa bizarno oblikovanim krošnjama i trošnim stablima radi stalne borbe s prirodnim nepogodama. Regija atlaskog cedra, koji je zamlada sličan arišu, proteže se iznad 2.000 m; tu su njegove sastojine enormnih drvnih zaliha. Njihovo je iskorišćavanje bitno oteščano uslijed pomanjkanja izvoznih mogućnosti. Ispod 2.000 m dominira crnika , čije se lišće mnogo razlikuje od njegovog evropskog imenjaka. Taj vazdazeleni hrast dolazi samo kao niska šuma, jer Berberi sasijeku za par nedjelja velike površine, da bi ih sagorjeli u hladnim brđanskim noćima. I tu ima stada ovaca i koza koje se slade mladim hrastovim izbojcima. Autor ovog prikaza stekao je uverenje, da uvođenje nekih novih mjera u svrhu zaštićivanja šuma ne predstavlja lak zadatak, jer su ljudi nedisciplinirani i ravnodušni spram šume. Šumarska su nadleštva doduše već dosta načinila, ali do podizanja proizvodnosti šuma Maroka još je dalek put. Đ. K. |