DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 80     <-- 80 -->        PDF

rena i još mnogo raznih ekoloških faktora,
eventualnu prethodnu obradu zemljišta
itd.


Pod uticajem navedenih faktora, ti rokovi
moraoe često otstupati ili biti skraćeni.
No, time se princip srednje dnevne
temperature ne mesija. Sa takvim anomalijama
— kako sam autor na to i upozorava
— moramo da računamo pa treba
uspešno da im i doskočimo. Često npr.
izostaju u jesenje odn. prolecno vreme u
kritično doba padavine ili se trajanje zime
odn. leta znatno produžuje. U takvim
slučajevima rok sadnje može da se znatno
skraćuje, čak i na samih 8—10 dana.


U takvim slučajevima ogromnu pomoć
pruža nam prethodna obrada zemljišta,
bilo kompleksna bilo u rupe, a iza toga
ubrzana sadnja pomoću mača-sađilja, posle
prvih jačih kiša. (Vanredni uspesi postignuti
su 1990—1D92 kod Titograda. Vidi
Obradović »Pošumjavanje u aridnim oblastima
«, šumarstvo 3—4/1955, Beograd).


Rezultati naučnih istraživanja Ivko va
i tehnička dostignuća naših terenskih
šumara kod veštačtkih pošuniljavanja pod
najtežim objektivnim (prirodnim) usloviam
treba da postave odlučnu prekretnicu
u budućem radu.


Stoga treba ovaj rad Ivkova da temeljito
prouči i koristi svaki stručnjak,
makar imao i najmanje zadatke oko veštačkog
podizanja šuma. U ovom radu naćiće
sve potrebne osnove za pravilno shvaćanje
i izvođenje svojih zadataka. O tome
je i autor vodio računa te je svoja izlaganja
uspeo da učini pristupačnim čitaocu.


Inž. Vladislav Beltram


Rad Je objavljen u Glasniku Šumarskog fakulteta
u Beogradu, u vidu posebnog Izdanj»
br. 19/1960, u opsegu 91 strana.


ZAŠTITA PRIRODE U HRVATSKOJ


U ladanju Zavoda za zaštitu prirode u
Zagrebu nedavno je izašla iz štampe publikacija
»Zaštita prirode u Hrvatskoj«.


STRANO ŠUMARSTVO


ŠUMARSTVO MAROKA


Maroko je po veličini otprilike jednak
Francuskoj. Ta je zemlja bila od 1912 do
1966 pod francuskim i španskim protektoratom,
od 1956 je samostalna država s
demokratskom vladom sa kraljem na čelu.
Još prijašnja uprava protektorata nastojala
je da uvede potrajno gospodarenje šu


ti ovoj su publikaciji, opsega 190 stranica
sa 70 fotografija obrađeni nacionalni parkovi
i ostali prirodni rezervati u Hrvatskoj,
te opisani spomenici prirode (geograJOako-
geološki, botaničko-hortikultiurnimemorijalni) i izneseni problemi i neposredni
zadaci zaštite tih objekata. Posebno
poglavlje posvećeno je kategoriji specijalnih
rezervata šumske vegetacije s
opisom njihovih osnovnih karakteristika.
Na kraju publikacije otisnut je Zakon o
zaštiti prirode NHH i priložena karta zaštićenih
i evidentiranih rezervata i ostalih
brojnih kategorija zaštite prirode. Također
je štampan opsežan sadržaj publikacije
na engleskom jeziku.


Zainteresiranost šumarstva za zaštitu
prirode razumljiva je ako se ima u vidu
da se najveći dio zaštićenih ili evidentiranih
prirodnih objekata nalazi na područjima
kojima upravljaju ili koja kontroliraju
šumarske organizacije i institucije
na terenu. Nadalje i ostala problematika
iz oblasti zaštite prirode u najužoj je povezanosti
s redovitim zadacima šumarske
operative i brojnih šumarskih institucija
nastavnog i istraživalačkog karaktera. Ova
zainteresiranost za prirodne objekte koje
je potrebno zaštiti iz naučnih ili historijskih
motiva ili kao rekreatdvna područja,
došla je do punog izražaja i u propisima
novog Osnovnog zakona o šumama.


Radi toga je publikacija »Zaštita prirode
u Hrvatskoj« neophodan priručnik
ea šire upoznavanje šumarskog osoblja sa
zaštićenim i "evidentiranim prirodnim
objektima, te sa zadacima i problemima
zaštite prirode u cilju poduzimanja potrebnih
mjera oko udvajanja odgovarajućih
lokaliteta i provedbe zaštitnih mjera
na terenu.


Cijena knjizi inosi dinara 700, a naručuje
se preko Zavoda za zaštđtu prirode u
Zagrebu, Opatička ul. 10.


Ins;. Ratko Kevo


mama, pa je tako i danas, samo treba imati
u vidu činjenicu da je šumarstvo u toj
zemlji tek 50 godina staro, pa da je trebalo
najprije voditi brigu o tom kako da se
očuva postojeće, a onda tek da se pređe
mjerama za povišavanje proizvodnje ili
unošenje novih vrsta drveća.


To je prvenstveno agrarna zemlja, jer
joj je tlo plodno. Te plodne ravnice pro