DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 80 <-- 80 --> PDF |
rena i još mnogo raznih ekoloških faktora, eventualnu prethodnu obradu zemljišta itd. Pod uticajem navedenih faktora, ti rokovi moraoe često otstupati ili biti skraćeni. No, time se princip srednje dnevne temperature ne mesija. Sa takvim anomalijama — kako sam autor na to i upozorava — moramo da računamo pa treba uspešno da im i doskočimo. Često npr. izostaju u jesenje odn. prolecno vreme u kritično doba padavine ili se trajanje zime odn. leta znatno produžuje. U takvim slučajevima rok sadnje može da se znatno skraćuje, čak i na samih 8—10 dana. U takvim slučajevima ogromnu pomoć pruža nam prethodna obrada zemljišta, bilo kompleksna bilo u rupe, a iza toga ubrzana sadnja pomoću mača-sađilja, posle prvih jačih kiša. (Vanredni uspesi postignuti su 1990—1D92 kod Titograda. Vidi Obradović »Pošumjavanje u aridnim oblastima «, šumarstvo 3—4/1955, Beograd). Rezultati naučnih istraživanja Ivko va i tehnička dostignuća naših terenskih šumara kod veštačtkih pošuniljavanja pod najtežim objektivnim (prirodnim) usloviam treba da postave odlučnu prekretnicu u budućem radu. Stoga treba ovaj rad Ivkova da temeljito prouči i koristi svaki stručnjak, makar imao i najmanje zadatke oko veštačkog podizanja šuma. U ovom radu naćiće sve potrebne osnove za pravilno shvaćanje i izvođenje svojih zadataka. O tome je i autor vodio računa te je svoja izlaganja uspeo da učini pristupačnim čitaocu. Inž. Vladislav Beltram Rad Je objavljen u Glasniku Šumarskog fakulteta u Beogradu, u vidu posebnog Izdanj» br. 19/1960, u opsegu 91 strana. ZAŠTITA PRIRODE U HRVATSKOJ U ladanju Zavoda za zaštitu prirode u Zagrebu nedavno je izašla iz štampe publikacija »Zaštita prirode u Hrvatskoj«. STRANO ŠUMARSTVO ŠUMARSTVO MAROKA Maroko je po veličini otprilike jednak Francuskoj. Ta je zemlja bila od 1912 do 1966 pod francuskim i španskim protektoratom, od 1956 je samostalna država s demokratskom vladom sa kraljem na čelu. Još prijašnja uprava protektorata nastojala je da uvede potrajno gospodarenje šu ti ovoj su publikaciji, opsega 190 stranica sa 70 fotografija obrađeni nacionalni parkovi i ostali prirodni rezervati u Hrvatskoj, te opisani spomenici prirode (geograJOako- geološki, botaničko-hortikultiurnimemorijalni) i izneseni problemi i neposredni zadaci zaštite tih objekata. Posebno poglavlje posvećeno je kategoriji specijalnih rezervata šumske vegetacije s opisom njihovih osnovnih karakteristika. Na kraju publikacije otisnut je Zakon o zaštiti prirode NHH i priložena karta zaštićenih i evidentiranih rezervata i ostalih brojnih kategorija zaštite prirode. Također je štampan opsežan sadržaj publikacije na engleskom jeziku. Zainteresiranost šumarstva za zaštitu prirode razumljiva je ako se ima u vidu da se najveći dio zaštićenih ili evidentiranih prirodnih objekata nalazi na područjima kojima upravljaju ili koja kontroliraju šumarske organizacije i institucije na terenu. Nadalje i ostala problematika iz oblasti zaštite prirode u najužoj je povezanosti s redovitim zadacima šumarske operative i brojnih šumarskih institucija nastavnog i istraživalačkog karaktera. Ova zainteresiranost za prirodne objekte koje je potrebno zaštiti iz naučnih ili historijskih motiva ili kao rekreatdvna područja, došla je do punog izražaja i u propisima novog Osnovnog zakona o šumama. Radi toga je publikacija »Zaštita prirode u Hrvatskoj« neophodan priručnik ea šire upoznavanje šumarskog osoblja sa zaštićenim i "evidentiranim prirodnim objektima, te sa zadacima i problemima zaštite prirode u cilju poduzimanja potrebnih mjera oko udvajanja odgovarajućih lokaliteta i provedbe zaštitnih mjera na terenu. Cijena knjizi inosi dinara 700, a naručuje se preko Zavoda za zaštđtu prirode u Zagrebu, Opatička ul. 10. Ins;. Ratko Kevo mama, pa je tako i danas, samo treba imati u vidu činjenicu da je šumarstvo u toj zemlji tek 50 godina staro, pa da je trebalo najprije voditi brigu o tom kako da se očuva postojeće, a onda tek da se pređe mjerama za povišavanje proizvodnje ili unošenje novih vrsta drveća. To je prvenstveno agrarna zemlja, jer joj je tlo plodno. Te plodne ravnice pro |