DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 78 <-- 78 --> PDF |
DOMAĆA STRUČNA LITERATURA Ing. Mihovil Markić, ing. Mirko Splranec i dr. Borivoj Emrović: Tablice drvnih masa za hrast lužnjak u NR Hrvatskoj. Strana 20, džepna format, cijena Din 10O. Izdavač Savez šumarskih društava Hrvatske — 1961. Jedinstvene su dvoulazne tablice drv nih masa hrasta lužnjaka očekivani i po zdravljeni vrlo vrijedan i potreban pri ručnik među stru&nim izdanjima. Osebine tablica su, među ostalim, što specifično obrađuju našu najvredniju vrst šumskog drveća svjetskog glasa — hrast lužnjak, i što su jedinstvene za cijelo područje NR Hrvatske. Izrađene su unutar Instituta za šumarska i lovna istraživanja NR Hrvatske, prema podacima mjerenja 3241 modelnih stabala hrasta lužnjaka, izabranih u 25 šumskih predjela u NR Hrvatskoj. Okruglo 46P/o modelnih stabala izabrano je u 11 predjela Spačvanskog bazena od kojih je najistočnije bio predjel Topolovac. Ostala mođelna stabla (54%) izabrana su u 14 drugih predjela od kojih je najzapadnije bila Motovunska šuma u Istri. Prema toime obuhvaćeno .je područje hrasta lužnjaka sa podunavskim klimatskim tipom, zatim ono is blažom kontinentalnom klimom, a u dolini rijeke Mirne (Motovunska šuma) i sa utjecajem maritimne klime. Sastojine hrasta lužnjaka u Hrvatskoj pripadaju zadruzi hrasta sa žutilovkom (Querceto-Genistetum elatae — Horv.). Za Motovunsku šumu u kojoj nedostaje najtipičniji predstavnik navedene zadruge, tj. žutilovka, a pojavljuju se neki termofilni submediteranski elementi (kao Ruscus i si.), smatra Fukarek da je to posebna zajednica Querceto-Fraxineturn angustifoliae. Modelna stabla uzimana su iz sastojina visokog uzgoja. Stabla jačih debljinskih stepena (od 50 cm naviše) uzimana su uglavnom iz čistih hrastika. Tanja stabla uzimana su i iz mješovitih sastojina, ali uvijek iz takvih, gdje je hrast lužnjak iznosio bar 5C% u smjesi. Po strukturi tanji debljinski razredi zastupani su brojnije (do 29 cm promjera u 1.30 m — 62»/», do 39 cm — 70%), jer je bilo i lakše doći do takvog materijala. Ovakva struktura debljinskih razreda ujedno odrazuje prosječnu strukturu sastojina hrasta lužnjaka u Hrvatskoj. Rad na terenu obavljao se po metodici koju je izradio ing. M. Markić. Izbor modeinibi stabala vršio se u stojećem sta 324 nju iz svih razreda klasifikacije po Kraftu. Za modelna stabla birana su: — normalno uzrasla, — koja su imala potpuni vrh, — koja nisu bila toliko defektna i oštećena da bi radi toga njihova kubatura bila znatno ispod prosjeka. Uzimana su i pojedina rubna stabla, koja su inače bila zdrava i čitava, jer je trebalo i takvih reprezentanata. Drvna masa ustanovljena je sekcioniranjem na porušenim stablima mjerenjem najmanjeg i najvećeg promjera milimetarskom promjerkom a dužina na 1 dem točnosti. Osim totalne dužine (visine) do zadnjeg pupa, izmjerena je dužina debla do prve grane, dužina tehnički sposobnog di´ela deblovine i dužina stabla do 7 cm debljine. Aritmetska sredina promjera izračunata je s naizmjeničnim zaokružavanjem na više i na niže. Kod nepravilnosti debla ili grana skraćivane su sekcije tako, da je nepravilnost činila posebnu sekciju, bez obzira na dužinu sekcije. Dio stabla od tla do 1.30 ta visine podijelio se u 3 sekcije, i to prva i druga po 30 cm, a treća 70 cm. Najmanja dužina sekcije iznosila je 20 cm, dok je mjerenje vršeno sve do 3 cm promjera na tanjem kraju sekcije. U drvnu masu uračunata je i kubatura panja, koja je sadržana a prvoj sekciji dužine 30 cm. Izjednačenje drvnih masa obavljeno je po Schumacher-Hallovoj formuli za svaki predjel posebno time, da je metoda najmanjih kvadrata primijenjena na logaritamski oblik ove formule (jednadžbe). Radi korekture sistematske gr ješke, koja nastaje zbog logaritamskog izjednačenja, upotrebljen je Meyerov korekcijom faktor. Debljinski stepeni u tablicama uzeti su po centimetar počevši od uklj. 10 do 69 cm promjera u 1.30 m, dok su visinski stepeni razvrstani za svaki metar i to od uklj. 6 do 45 m totalne visine. Drvna masa izračunata je na 2 decimale s korekturom, kao što to traži praksa kod nas. Tisak u tablicama je vrlo pregledan, lako se i brzo očitava a time ušteđuje radno vrijeme i sprečavaju zabune. Tablice su izašle upravo u vrijeme, kad se sve više intenzivira gospodarenje u našim šumama, a što traži produktivnijikvalitetniji rad, čemu će i one pridonijeti. Ovim je tablicama obogaćena i upotpunjena domaća stručna Štampa. One su neophodan i vrlo koristan priručnik za šumarske i drvarske stručnjake, kao i za sve |