DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 72     <-- 72 -->        PDF

već angažiram´ pojedini članovi, i to u
komisiji za štampu, kojom je prilikom
kod nas organiziran sastanak na nivou
FNRJ, i u komisiji za kadrove i školstvo,
čija arhiva je već prilično bogata, ne samo
zbog novih akcija ako reorganizacije visokoškolske
nastave, nego i već otprije.


Iako je rad Upravnog odbora ovog Saveza
bio i dosta sadržajan i dosta raznovrstan,
ipak smatramo da je imao svojih
slabosti. One su bile djelomice i rezultat
općih prilika oko reorganizacije u privredi,
a zatim i oko reorganizacije u sistemu
društvenog rada. Sada su već prebrođene
glavne brige organizacione prirode, zacrtan
je daljnji sistem rada, te će novi
Upravni odbor imati stanovito olakšanje u
pogledu uvođenja sistematskog i organiziranog
djelovanja Saveza, a i naših osnovnih
društava, kotarskih stručnih društava.


Upravni odbor Vam zahvaljuje na odazivu
na ovu 82 godišnju skupštinu i predaje
Vam ovaj izvještaj na diskusiju.


Drug tajnik je ujedno napomenuo da
6e završni račun sa bilansom za godinu
I960., zatim stanje imovine aveza na dan


31. XII. 1960. i prijedlog proračuna prihoda
i rashoda za 1961. biti odštampan uŠumarskom listu br 5—6/1961. sa potanjim
brojčanim pregledom, a tako i izvještaj
nadzornog odbora.
Prema čl. 34 Statuta Saveza SDH izvještaj
o radu Saveza koji sastavlja
upravni odbor za skupštinu, zatim završni
račun, odobrava plenum Saveza, koji
donosi i godišnji proračun prihoda i rashoda.


Za diskusiju o izvještaju o radu Saveza
javili su se drugovi Stj. Lulić i M. Androić.


Drug Lulić smatra da o materijalima,
iznijetim u referatima i o preoblemima
koje je iznio tajnik Saveza trebaju prvenstveno
govoriti delegati sa terena. Mišljenja
je, da u zaključke koje će donijeti
skupština uđu i okolnosti kako se je šumarstvo
kao cjelina uklopilo u novi privredni
sistem a napose:


— da li nove privredne mjere djeluju
na šumarstvo i drvnu industriju stimulativno
ili đestimulativno;
— kakovi su perspektivni izgledi radnih
ljudi koji rade u ovim privrednim organizacijama;
— što bi trebalo poduzeti ako se ustanovi
da novi sistem djeluje na ove dvije
privredne djelatnosti đestimulativno.
Ove okolnosti odlučne su, da li će se
Šumarstvo i drvna industrija moći uklopiti
u veći start proizvodnje prema narednom
petogodišnjem planu privrednog razvoja.
U slučaju da to neće moći, što treba


poduzeti da se zacrtanom kursu veće proizvodnje
približimo.


Činjenica je, da su proizvodne snage u
šumarstvu i drvnoj industriji još uvijek
nedovoljno razvijene. Unatoč toga na ove
dvije privredne djelatnosti protegnute su
jednake privredne mjere kao i za visoko
akumulativna poduzeća. Tome je razlog
možda i to što od mjerodavnih nije uslijedila
pravodobna interpretacija stvarnog
stanja šumarstva (opremljenost, mehanizacija
itd.) i drvne industrije (zastarjelost
sredstava za rad i dr.). Stoga je trebalo za
šumarstvo i drvnu industriju tražiti izvjesne
olakšice, koje bi inače učvrstile naše
nastojanje da se postignu oni rezultati, koje
društvo očekuje od nas.


Drug Androić osvrće ss na rad novo
osnovanih šumarskih društava kotara, čija
uloga postaje u današnjem privrednom sistemu
sve jača. SSRNJ pridaje stručnim
organizacijama veliko značenje, ali očekuje
od njih i konstruktivan rad. Stoga društva
trebaju kod davanja mišljenja nastupati
jedinstveno kao stručna organizacija
a ne kao pojedinci. Za primjer navodi nastup
Šumarskog društva Zagreb o pitanju
organizacije uprave i gospodarenja sa
šumom Medvednice. Za ovaj slučaj je
stručno stanovište Šumarskog društva kao
cjeline i te kako uvaženo.


Sto više, stručne organizacije trebaju
da se što bolje afirmiraju, formirati iza
sebe još jaču organizaciju, a to je kotarsko
društvo inženjera i tehničara. Razglabali
se materijali sa V Kongresa SSRNJ
ili bilo koji drugi, svugdje se upućuje na
rad i aktivnost inženjera i tehničara kam©
pripadamo i mi. Ne treba stoga stagnirati
nego prionuti radu, jer ima još mnogo problema
po kojima treba pružiti pomoć narodnoj
vlasti, a što će ona i te kako prihvatiti
i cijeniti. Razumljivo je, da ima 1
specifičnih problema, koji će se riješavati
unutar društva i onda kolaborirati s narodnom
vlašću. Potrebno je stoga da se
šumarska društva prema prednjem odazovu
ovom apelu i da požure rad na terenu.


Drug Androić je dalje razglabao o stručnoj
štampi i naglasio da je publicistička
djelatnost u oba stručna Saveza porasla.
Međutim je nedovoljan odaziv za raspačavanje
stručnih knjiga tako, da one leže
u skladištima, a trebalo bi se nalaziti i
upotrebljavati u knjižnicama privrednih
organizacija kao i pojedinaca stručnjaka.
Time u vezi napomenuo je potrebu da
stručnjaci jače prate obavijesti o stručnim
izdanjima i da prema tome ista i nabavljaju.


Zato, kad se stručna organizacija na terenu
više učvrsti trebalo bi u njoj zadu