DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 72 <-- 72 --> PDF |
već angažiram´ pojedini članovi, i to u komisiji za štampu, kojom je prilikom kod nas organiziran sastanak na nivou FNRJ, i u komisiji za kadrove i školstvo, čija arhiva je već prilično bogata, ne samo zbog novih akcija ako reorganizacije visokoškolske nastave, nego i već otprije. Iako je rad Upravnog odbora ovog Saveza bio i dosta sadržajan i dosta raznovrstan, ipak smatramo da je imao svojih slabosti. One su bile djelomice i rezultat općih prilika oko reorganizacije u privredi, a zatim i oko reorganizacije u sistemu društvenog rada. Sada su već prebrođene glavne brige organizacione prirode, zacrtan je daljnji sistem rada, te će novi Upravni odbor imati stanovito olakšanje u pogledu uvođenja sistematskog i organiziranog djelovanja Saveza, a i naših osnovnih društava, kotarskih stručnih društava. Upravni odbor Vam zahvaljuje na odazivu na ovu 82 godišnju skupštinu i predaje Vam ovaj izvještaj na diskusiju. Drug tajnik je ujedno napomenuo da 6e završni račun sa bilansom za godinu I960., zatim stanje imovine aveza na dan 31. XII. 1960. i prijedlog proračuna prihoda i rashoda za 1961. biti odštampan uŠumarskom listu br 5—6/1961. sa potanjim brojčanim pregledom, a tako i izvještaj nadzornog odbora. Prema čl. 34 Statuta Saveza SDH izvještaj o radu Saveza koji sastavlja upravni odbor za skupštinu, zatim završni račun, odobrava plenum Saveza, koji donosi i godišnji proračun prihoda i rashoda. Za diskusiju o izvještaju o radu Saveza javili su se drugovi Stj. Lulić i M. Androić. Drug Lulić smatra da o materijalima, iznijetim u referatima i o preoblemima koje je iznio tajnik Saveza trebaju prvenstveno govoriti delegati sa terena. Mišljenja je, da u zaključke koje će donijeti skupština uđu i okolnosti kako se je šumarstvo kao cjelina uklopilo u novi privredni sistem a napose: — da li nove privredne mjere djeluju na šumarstvo i drvnu industriju stimulativno ili đestimulativno; — kakovi su perspektivni izgledi radnih ljudi koji rade u ovim privrednim organizacijama; — što bi trebalo poduzeti ako se ustanovi da novi sistem djeluje na ove dvije privredne djelatnosti đestimulativno. Ove okolnosti odlučne su, da li će se Šumarstvo i drvna industrija moći uklopiti u veći start proizvodnje prema narednom petogodišnjem planu privrednog razvoja. U slučaju da to neće moći, što treba poduzeti da se zacrtanom kursu veće proizvodnje približimo. Činjenica je, da su proizvodne snage u šumarstvu i drvnoj industriji još uvijek nedovoljno razvijene. Unatoč toga na ove dvije privredne djelatnosti protegnute su jednake privredne mjere kao i za visoko akumulativna poduzeća. Tome je razlog možda i to što od mjerodavnih nije uslijedila pravodobna interpretacija stvarnog stanja šumarstva (opremljenost, mehanizacija itd.) i drvne industrije (zastarjelost sredstava za rad i dr.). Stoga je trebalo za šumarstvo i drvnu industriju tražiti izvjesne olakšice, koje bi inače učvrstile naše nastojanje da se postignu oni rezultati, koje društvo očekuje od nas. Drug Androić osvrće ss na rad novo osnovanih šumarskih društava kotara, čija uloga postaje u današnjem privrednom sistemu sve jača. SSRNJ pridaje stručnim organizacijama veliko značenje, ali očekuje od njih i konstruktivan rad. Stoga društva trebaju kod davanja mišljenja nastupati jedinstveno kao stručna organizacija a ne kao pojedinci. Za primjer navodi nastup Šumarskog društva Zagreb o pitanju organizacije uprave i gospodarenja sa šumom Medvednice. Za ovaj slučaj je stručno stanovište Šumarskog društva kao cjeline i te kako uvaženo. Sto više, stručne organizacije trebaju da se što bolje afirmiraju, formirati iza sebe još jaču organizaciju, a to je kotarsko društvo inženjera i tehničara. Razglabali se materijali sa V Kongresa SSRNJ ili bilo koji drugi, svugdje se upućuje na rad i aktivnost inženjera i tehničara kam© pripadamo i mi. Ne treba stoga stagnirati nego prionuti radu, jer ima još mnogo problema po kojima treba pružiti pomoć narodnoj vlasti, a što će ona i te kako prihvatiti i cijeniti. Razumljivo je, da ima 1 specifičnih problema, koji će se riješavati unutar društva i onda kolaborirati s narodnom vlašću. Potrebno je stoga da se šumarska društva prema prednjem odazovu ovom apelu i da požure rad na terenu. Drug Androić je dalje razglabao o stručnoj štampi i naglasio da je publicistička djelatnost u oba stručna Saveza porasla. Međutim je nedovoljan odaziv za raspačavanje stručnih knjiga tako, da one leže u skladištima, a trebalo bi se nalaziti i upotrebljavati u knjižnicama privrednih organizacija kao i pojedinaca stručnjaka. Time u vezi napomenuo je potrebu da stručnjaci jače prate obavijesti o stručnim izdanjima i da prema tome ista i nabavljaju. Zato, kad se stručna organizacija na terenu više učvrsti trebalo bi u njoj zadu |