DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 70     <-- 70 -->        PDF

nove poslove, posebno poslove oko reorganizacije
našeg društvenog rada, a koja
reorganizacija treba da znači i određenu
prekretnicu u društvenom radu. Na prošlogodišnjoj
skupštini prihvaćen je novi
Statut, a dotadašnje šumarsko društvo
preraslo je u Savez šumarskih društava,
dok su dotadašnji šumarski klubovi postali
osnovne stručne organ´zacije. Ova
reorganizacija je uslijedila nakon V kongresa
SITJ u Ljubljani a u smislu zaključka
V Kongresa. Temeljna je zamisao
ove reorganizacije u nastojanju, da se
osnovne stručne organizacije inženjera i
tehničara formiraju u okviru komune, i da
one budu stručni oslonac komunama i
narodnim odborima u rješavanju privrdnih,
a i društvenih problema bilo na užim
ili širim teritorijama, bilo u rješavanju
tehnoloških i ekonomskih problema u pojedinim
poduzećima. Prva faza reorganizacije
bila bi: osnivanje kotarskih šumarskih
društava i njihovo organizaciono
učvršćivanje. Daljnja faza bila bi: osnivanje
podružnica u pojedinim komunama
svagdje gdje ima za to kadrovskih mogućnosti,
odnosno osnivanje aktiva u pojedinim
poduzećima.


Prema svemu ovome, treba da se izmijeni
i dosadašnji način rada naše stručne
organizacije. Pravo težište rada ne leži
više na centralnoj organizaciji kao do sada,
nego treba da se spusti onamo, gdje
se obavlja proizvodnja: u poduzeća, u komune.
Ovakav način rada angažirat će
mnogo više stručnih kadrova u društvenoj
aktivnosti, a sadržaj će biti aktualiziran
rješavanjem neposrednih, konkretnih problema
i zadataka, pa prema tome i korisniji
za društvo kao cjelinu i korisniji za
unapređenje šumarstva i drvne industrije.


Po novom Statutu, osnovne smjernice
rada Saveza donosi, naravno, u prvom redu
skupština. No radom između dvije
skupštine rukovodi Plenum, a Upravni
odbor izvršava odluke Plenuma i skupštine.
Prema tome, na Savez će pasti opći
zadaci i problemi koji se ispolje kao problemi
šumarstva i drvne industrije naše
republike, dakle problemi načelne prirode
opće šumarske i drvnoindustrijske politike
u republici. Ovaj rad Saveza treba da se
odvija putem stalnih i povremenih komisija,
zatim akci´om Upravnog odbora i
putem zaključaka Plenuma i skupštine.


Ova 82 godišnja skupština je prva
skupština nakon izvršene reorganizacije,
koja se odvija prema novom statutu. Mi
očekujemo od ove naše prve skupštine, da
donese svoje zaključke o pravcu djelovanja,
s jedne strane kotarskih šumarskih


društava, a s druge strane Saveza šumar


skih društava.


Oslonac za donošenje takvih zaključaka
neka nam bude materija izložena na
ovom stručnom savjetovanju, i materija,
koju je prodiskutirao prvi Plenum ovog
Saveza, održan 25 travnja a na osnovu referata
druga ing. Copa o »ulozi i aktivnosti
inženjera i tehničara šumarstva i drvne
industrije u izvršenju petogodišnjeg plana
i sprovođenju novih privrednih m´era«. U
tim materijalima, sadržajno bogatim, date
su sugestije kako za sam stil budućeg rada
naših stručnih organizacija tako i za
probleme kojima treba da se pozabave
naše osnovne organizacije na terenu s jedne,
a naš Savez s druge strane.


No da se uzmogne pristupiti onom najvažnijem
radu, radu na organizaciji i unapređenju
proizvodnje koja se obavlja na
širokim prostranstvima naše republike,
nužno je, da se konsolidiraju naše osnovne
organizacije. Upravni odbor je uložio
mnogo i vremena i truda, da se osnuju kotarska
šumarska društva, i u tu svrhu su
mnogi drugovi odlazili na teren i stupali
u lični kontakt s drugovima iz naših privrednih
organizacija i institucija. Samo
osnivanje kotarskih stručnih organizacija
oteflo se na 8 mjeseci: prvo je osnovano
kotar. šum. društvo Bjelovar 1. X I960, g.,
a posl-´ednje Ogulin, dne 6. V o. g. Moram
napomenuti, da nam još nije usp´elo osnovati
društvo u Gospiću unatoč našeg izaslanika
i unatoč našim pismenim upi´ima


o razlozima i našoj ponudi da pružimo
potrebnu pomoć oko otklanjanja poteškoća.
Prema tome imamo do sada 19 kotarskih
šumarskih društava: Bjelovar -
Križevci zajedno, Rijeka, SI. Požega, Zagreb,
N. Gradiška, Koprivnica, Virovit´ca,
Split, Našice, Karlovac, Kutina, Daruvar,
Osijek, Vinkovci, Varaždin, Sisak, SI.
Brod, Pula i Ogulin. Društva su navedena
redosljedom prema datumu osnivanja:
Točan broj naših članova nije nam poznat,
jer nismo od mnogih naših društava
primili izvještaj o broju i strukutri članstva.
Računajući prema primljenim izvještajima,
broj članstva je porastao, te ih
danas imade preko 1.200, a u tom broju
učestvuju, prema dosadašnjim podacima
tehničari sa oko 50°/i>.


Prema prispjelim izvještajim sa osnivačkih
skupština pojedinih društava, može
se razabrati, da je na po´edinim područjima
bilo i do sada određene aktivnosti,
u čemu je ipak prednjačio Varaždin.
Međutim, nakon osnutka društva, osjeća
se prilično povećana aktivnost i u drugim
mjestima. Ovdje dolazi u prvom redu Zagreb,
zatim SI. Požega, Koprivnica, SI.