DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 70 <-- 70 --> PDF |
nove poslove, posebno poslove oko reorganizacije našeg društvenog rada, a koja reorganizacija treba da znači i određenu prekretnicu u društvenom radu. Na prošlogodišnjoj skupštini prihvaćen je novi Statut, a dotadašnje šumarsko društvo preraslo je u Savez šumarskih društava, dok su dotadašnji šumarski klubovi postali osnovne stručne organ´zacije. Ova reorganizacija je uslijedila nakon V kongresa SITJ u Ljubljani a u smislu zaključka V Kongresa. Temeljna je zamisao ove reorganizacije u nastojanju, da se osnovne stručne organizacije inženjera i tehničara formiraju u okviru komune, i da one budu stručni oslonac komunama i narodnim odborima u rješavanju privrdnih, a i društvenih problema bilo na užim ili širim teritorijama, bilo u rješavanju tehnoloških i ekonomskih problema u pojedinim poduzećima. Prva faza reorganizacije bila bi: osnivanje kotarskih šumarskih društava i njihovo organizaciono učvršćivanje. Daljnja faza bila bi: osnivanje podružnica u pojedinim komunama svagdje gdje ima za to kadrovskih mogućnosti, odnosno osnivanje aktiva u pojedinim poduzećima. Prema svemu ovome, treba da se izmijeni i dosadašnji način rada naše stručne organizacije. Pravo težište rada ne leži više na centralnoj organizaciji kao do sada, nego treba da se spusti onamo, gdje se obavlja proizvodnja: u poduzeća, u komune. Ovakav način rada angažirat će mnogo više stručnih kadrova u društvenoj aktivnosti, a sadržaj će biti aktualiziran rješavanjem neposrednih, konkretnih problema i zadataka, pa prema tome i korisniji za društvo kao cjelinu i korisniji za unapređenje šumarstva i drvne industrije. Po novom Statutu, osnovne smjernice rada Saveza donosi, naravno, u prvom redu skupština. No radom između dvije skupštine rukovodi Plenum, a Upravni odbor izvršava odluke Plenuma i skupštine. Prema tome, na Savez će pasti opći zadaci i problemi koji se ispolje kao problemi šumarstva i drvne industrije naše republike, dakle problemi načelne prirode opće šumarske i drvnoindustrijske politike u republici. Ovaj rad Saveza treba da se odvija putem stalnih i povremenih komisija, zatim akci´om Upravnog odbora i putem zaključaka Plenuma i skupštine. Ova 82 godišnja skupština je prva skupština nakon izvršene reorganizacije, koja se odvija prema novom statutu. Mi očekujemo od ove naše prve skupštine, da donese svoje zaključke o pravcu djelovanja, s jedne strane kotarskih šumarskih društava, a s druge strane Saveza šumar skih društava. Oslonac za donošenje takvih zaključaka neka nam bude materija izložena na ovom stručnom savjetovanju, i materija, koju je prodiskutirao prvi Plenum ovog Saveza, održan 25 travnja a na osnovu referata druga ing. Copa o »ulozi i aktivnosti inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije u izvršenju petogodišnjeg plana i sprovođenju novih privrednih m´era«. U tim materijalima, sadržajno bogatim, date su sugestije kako za sam stil budućeg rada naših stručnih organizacija tako i za probleme kojima treba da se pozabave naše osnovne organizacije na terenu s jedne, a naš Savez s druge strane. No da se uzmogne pristupiti onom najvažnijem radu, radu na organizaciji i unapređenju proizvodnje koja se obavlja na širokim prostranstvima naše republike, nužno je, da se konsolidiraju naše osnovne organizacije. Upravni odbor je uložio mnogo i vremena i truda, da se osnuju kotarska šumarska društva, i u tu svrhu su mnogi drugovi odlazili na teren i stupali u lični kontakt s drugovima iz naših privrednih organizacija i institucija. Samo osnivanje kotarskih stručnih organizacija oteflo se na 8 mjeseci: prvo je osnovano kotar. šum. društvo Bjelovar 1. X I960, g., a posl-´ednje Ogulin, dne 6. V o. g. Moram napomenuti, da nam još nije usp´elo osnovati društvo u Gospiću unatoč našeg izaslanika i unatoč našim pismenim upi´ima o razlozima i našoj ponudi da pružimo potrebnu pomoć oko otklanjanja poteškoća. Prema tome imamo do sada 19 kotarskih šumarskih društava: Bjelovar - Križevci zajedno, Rijeka, SI. Požega, Zagreb, N. Gradiška, Koprivnica, Virovit´ca, Split, Našice, Karlovac, Kutina, Daruvar, Osijek, Vinkovci, Varaždin, Sisak, SI. Brod, Pula i Ogulin. Društva su navedena redosljedom prema datumu osnivanja: Točan broj naših članova nije nam poznat, jer nismo od mnogih naših društava primili izvještaj o broju i strukutri članstva. Računajući prema primljenim izvještajima, broj članstva je porastao, te ih danas imade preko 1.200, a u tom broju učestvuju, prema dosadašnjim podacima tehničari sa oko 50°/i>. Prema prispjelim izvještajim sa osnivačkih skupština pojedinih društava, može se razabrati, da je na po´edinim područjima bilo i do sada određene aktivnosti, u čemu je ipak prednjačio Varaždin. Međutim, nakon osnutka društva, osjeća se prilično povećana aktivnost i u drugim mjestima. Ovdje dolazi u prvom redu Zagreb, zatim SI. Požega, Koprivnica, SI. |