DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 68     <-- 68 -->        PDF

nu čvrstu, jedinstvenu cjelinu i davala određenu
karakteristiku stručnoj organizaciji
u borbi za ovakve ciljeve.


No nakon oslobođenja i ostvarenja socijalističke
revolucije samim društvenim i
privrednim sistemom ostvareni su i spomenuti
osnovni ciljevi šumarske politike
u svojoj osnovi. Ne postoji više bojazan
da će sadašnja generacija voditi neplansku
politiku sa šumskim fondom, pa otpada
i potreba borbe za čuvanje šuma u
dotadašnjem smislu. Ostvareni su osnovni
uvjeti za daljnji razvoj i unapređenje šumarstva
i prerađivačke industrije drva.
Princip potrajnosti dobiva novi prizvuk,
proizvodno progresivniji, privredno pozitivniji,
lišen natruha pomalo metafizičkog
tretiranja organizma šume, prizvuk koji
zahtijeva aktivniji angažman ljudskog rada
u biološke procese sa ciljem nametanja
volje čovjeka prirodi proizvodeći neprekidno
sve više drvne materije bilo u
okviru klasične šume bilo van njenog
okvira.


Ovakvo zahvaćanje ljudskog faktora u
proizvodnju drvne materije znači istovremeno
i prelom u cijelom stilu dojučerašnjeg
načina odvijanja tehnološkog
procesa. Novi zadaci zahtijevaju nesamo
i nov odnos prema proizvodnji, nesamo
nov radni napor, nego i razvijanje vlastite
akcije, vlastitog aktivnog stvaralačkog zahvata
u proizvodnju i to u uvjetima novih
privrednih mjera, u kojima je glavna postavka:
nagrađivanje prema uloženom radu
i postignutim rezultatima. Dakako, ovo
rađa stanovite sumnje, stanovitu ličnu
nesigurnost, bojazan od onog što dolazi, a
što još nije sasvim sagledano, i što je nedovoljno
pregledano ili je čak djelomice
i nepoznato.


Činjenica je, da je cijela naša struka
sada postavljena u toliko nove uvjete,
uvjete toliko različite od prijašnjih, da
Ih slobodno možemo okategorizirati kao
prelomne, kao nešto kvalitetno sasvim novo,
kao nešto do sada nepoznato u historiji
šumarstva. No isto je tako činjenica,
da su i mnoge druge struke i profesije već
dospjele u isto takve uvjete, ili se nalaze
pred neposrednim uvođenjem istih takvih
novih mjera. Pred uvođenjem takvih mjera
se nalaze i takve profesije, kod kojih
to izgleda sasvim nemoguće ili se očekuju
rezultati s velikom dozom sumnje. Zbog
toga se valja pomiriti s tom činjeneicom
pogotovo, što su te nove mjere uopće, I
što one treba da budu primijenjene u svim
oblastima, u svim djelatnostima, privrednim
i neprivrednim.


Međutim, osim ove subjektivne nelagodnosti
izazvane novim mjerama, ispolja


va se u nas i nelagodnost objektivne prirode.
Nama svima je jasno, da postoje
mnogo veće poteškoće primijeniti nagrađivanje
po učinku u šumarstvu nego u
ostalim privrednim oblastima, posebno u
industriji, ali i u poljoprivredi. No upravo
to treba da bude razlog, da se svi mi, cijela
naša stručna organizacija posebno
pozabavimo tim problemima i da iznalazimo
postepeno sve bolje, potpunije i adekvatnije
metode mjerenja rezultata naših
radnih napora i odgovarajućih načina nagrađivanja.


Upravni odbor Saveza naših stručnih
društava, mislim da je pravilno shvatio
značenje novih privrednih mjera koje treba
da se primijene u šumskoj privredi, da.
je shvatio i probleme koji se tim u vezi
pojavljuju, a shvatio je i to, da te nove
mjere označuju i početak nečeg novog u
šumarstvu, u prvom redu novi stil rada,
stil koji izaziva potrebu razvijanja lične
akcije, aktivnog stava prema stvarima,
aktivnog zahvaćanja u proizvodnju, znači
i borbu za njeno realiziranje, borbu s tehnikom,
biologijom i ekonomikom. Zbog
toga je Upravni odbor odlučio, da upravo
to pitanje postane centralno pitanje 82
redovne godišnje skupštine, na kojoj treba
da se čuje sve ono, što je u tom pravcu
već postignuto, kao i svi oni problemi,
koji se još imaju riješiti. Pritom ovaj Savez
nije žalio utrošiti i stanovita sredstva
kako bi stručno savjetovanje ispalo što
potpunije.


No osim ovog aktuelnog problema koji
je zahvatio cjelokupnu šumsku privredu
u cijeloj zamlji, pojavljuje se još jedan
krupan problem, također problem šumske
privrede cijele zemlje, a to je problem
financiranja svih planiranih radova na
unapređenju šumarstva, u prvom redu radi
povećanja sirovinske baze za prerađivačku
industriju.


Ovaj problem financiranja ne postavljamo
ovdje U smislu momentanih poteškoća
na obrtnim sredstvima (ovaj naime
problem smatramo prolaznim), nego
u stalnom dosadašnjem raskoraku između
planiranih zadataka u naturalnim veličinama
i osiguranju potrebnih novčanih
sredstava. Ovo je djelomično problem i u
načelnom stavu prema izvorima i uvjetima
financiranja razvoja proizvodnih
snaga u šumarstvu.


Problem koji se ovdje postavlja, sastoji
se u slijedećem: sve dosadašnje analize
su pokazale, da je stupanj razvoja
proizvodnih snaga u šumarstvu FNRJ veoma
nizak; nepovoljna struktura fonda,
velike površine degradiranih šuma, opće
slab intenzitet njegovanja šuma; sasvim.