DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 64 <-- 64 --> PDF |
tehničara šumarstva i drvne industrije aktivno se borio ili pomagao narodnooslobodilački pokret. Ogromne materijalne šitete nanijeli su okupatori privredi naše zemlje. Hiljade porušenih naselja, uništenih tvornica i kuća, razvaljene željezničke pruge i ceste Žalosna su bilanca njihove rušilačke djelatnosti. Nije bez interesa da spomenemo ovdje i samo neke štete nanesene našem šumarstvu i drvnoj industriji. Iz zemlje je posječeno i odvučeno 0% cjelokupne drvne mase naših šuma. Najveće štete počinjene su u blizini komunikacija i naselja. Za vrijeme toga pustošenja posječeno je 300.000 ha mladih šuma. Istovremeno je uslijed čiste sječe nastalo 176.000 ha goleti. Samo 20% odi svih šumarskih zgrada ostalo je neoštećeno, sve ostalo je popaljeno i uništeno. Uništeno je 45% a oštećeno 36% od ukupnog broja šumskih lokomotiva. Broj divljači u šumama spao je na 1/3. Spaljen je i uništen Polj. šumarski fakultet u Zemunu a inventar šumarske škole iz Maribora prenesen je u Austriju. 80% šumskih pruga i 60% Šumskih cesta je uništeno ili oštećeno. U drvnoj industriji stradalo je 76% objekata. Istaknuo sam iako nepotpune podatke koji govore o teškim razaranjima u oblasti šumarstva i drvne industrije, jer vam je ova grana najbliža, iako ona predstavlja tek neznatni dio ogromnih šteta ko^ je su okupatori i njihove sluge učinili u našoj zemlji. Spomenuo sam ovo s razloga da se bolje shvati stanje u kome se našla ionako zaostala i privredno nerazvijena zemlja kada su nakon teškog 4-godišnjeg ^perioda borbe došli dani pobjede i slobode. S pobjedom su došli i novi ne laki zadaci obnove porušene zemlje i izgradnje socijalističkog društva d socijalističkih društvenih odnosa. Zahvaljujući širokoj aktivnosti i inicijativi naših ljudi, koji su se svjesno latili posla, zahvaljujući upornosti i elanu naše »omladine, posao obnove izvršen je u najkraće moguće vrijeme. Obnova je predstavljala drugu etapu na putu koji nas je sve više približivao cilju. Stvoreni su pređuslovi za daljnji privredni i društveni razvoj s kojim su se sve jače afirmirali politički i ekonomski elementi socijalizma i socijalistički društveni odnosi. Obnova zemlje ostat će zabilježena u povijesti naših naroda kao velika radna pobjeda ne manje značajna od pobjede izvojevane u ratu. U obnovi zemlje uloženi su ogromni radni napori, u vatri obnove rađali su se novi socijalistički junaci. Omladina je i ovdje bila prva i pokazala se dostojnom svojih drugova iz vremena borbe. Rad na obnovi značio je za njih školu socijalizma na kojoj su oni s uspjehom položili ispit. Ogroman prilog u ovoj akciji dali su stručnjaci inženjeri i tehničari svih struka. Oni su se priključili redovima naših radnih ljudi koji su u najširim razmjerima uzeli učešća u ovoj akciji. Saimo tako masovna snaga, neiscrpnog izvora mogla je uz onako objektivno teške uslove poslije rata privesti s uspjehom ovaj posao do kraja. Pred nama je treća etapa puta. Izgradnja industrije naročito bazičnih grana predstavljao je prvi uslov za daljnju industrijalizaciju i još brži privredni i društveni razvoj. No niti ovaj put nije bio bez zapreka. Objektivne materijalne teškoće nastale su naročito dobro poznatom blokadom. No usprkos toga zamah stvaralaštva nije se mogao zaustaviti. Naš je narod u cjelini shvatio ciljeve ekonomske politike i puteve koje je označila KPJ-e i teškoće su bile savladane. Postignuti rezultati i ovoga puta najbolja su potvrda pravilnosti i realnosti postavljene ekonomske politike. Relativno povoljni ušlo vi koji su nastali savladavanjem zapreka pređene tri etape izgradnje i uspjesi, postignuti u tom periodu, otvorili su široke mogućnosti za još brži i intenzivniji razvoj i porast proizvodnje i dalje jačanje i razvijanje socijalističke demokracije i socijalističkih ´društvenih odnosa. Društveni proizvod koji je u periodu između 48 i 52 god. porastao po prosječnoj godišnjoj stopi 2,4%) imao je od 53 do 60 god. prosječni godišnji porast od 10,4%. Time je ostvarena stopa porasta društvenog proizvoda, koja se ubraja među najveće u svijetu. Pored toga uspostavljeni su skladniji odnosi u ukupnom društvenom proizvodu i nacionalnom dohotku, jer se porast nije odnosio samo na industriju već poljoprivredu i ostale grane privrede. Sve više sredstava ulaže se u stvaranje uslova za brzi napredak nedovoljno razvijenih krajeva. Proširuje se međunarodni privredni odnos, povećava izvoz i robna razmjena s inozemstvom i postiže povoljnija struktura izvoza. Broj zaposlenih sve više raste i takoreći preko noći se mjenja struktura stanovništva. Ostvaruje se porast lične potrošnje i životnog standarda. Broj škola svih vrsta i specijalnosti rapidno raste. Povećava se broj onih koji stiču znanje i osposobljavaju se za sve kompliciranije zadatke moderne proizvodnje. Rezultati proizvodnje dopuštaju veća odvajanja sredstava za izgradnju objekata društvenog standarda. Poboljšava se zdravstvena služba i veća pažnja |