DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 58 <-- 58 --> PDF |
tori svih kurseva i seminara kod privrednih organizacija i njihovih udruženja. — Uspešno obrazovanje stručnih kadrova za šumarstvo i dirvnu industriju zahteva puno angažovanje i pomoć privrednih organizacija, kako u pogledu organizacije škola, izrade nastavnih planova i programa, tako i u pogledu stvaranja mogućnosti za praktičnu nastavu i proizvodnu praksu učenika i studenata, a što do sada nije bilo u dovoljnoj meri, pa se negativno odražavalo kako na broj, tako i na kvalitet školovanih stručnjaka. U cilju stalnog praćenja savremenih dostignuća koja se ne mogu uvek i u svim slučajevima preneti na stručnjake iz prakse kroz seminare i kurseve, potrebno je razmotriti pitanje stručne štampe koja bi bila pristupačna svima, a obrađivala bi savremeua dostignuća u tehničkim rešenjima i pružila mogućnost upoznavanja sa savremnim zbivanjima socijalističkog društva, razvoja privrede i društvenog upravljanja. Potrebno je da se stručna javnost uporna kako je došlo do ovih »Preporuka«. Centralni odbor- SITŠIDJ uviđajući značaj obrazovanja stručnih kadrova u šumarstvu i drvnoj industriji i potrebu da se ciljevi i zadaci Rezolucije SNS o obrazovanju stručnih kadrova što bolje sagledaju i što pravilnije rese u okviru ove dve privredne oblasti, organizovao je savetovanje na kome su razmatrani problemi obrazovanja stručnih kadrova. Savetovanje je istaklo veliki broj problema, koji su nisu mogli u relativno kratkom vremenu, koliko je savetovanje trajalo, dovoljno da analiziraju, niti da se nađu jedinstveni stavovi. Radi toga zaključci sa savetoavnja, i pored velikog truda Komisije za kadrove i školstvo C. O. SITŠIDJ nisu mogli da budu prihvaćeni i da se kao takvi predaju stručnoj javnosti. Za Savez, kao organizatora Savetovanja važno je da je uspeo da u rešavanju pitanja obrazovanja stručnih kadrova mobilise struku i da pokrene brojne i značanje probleme koje treba u duhu intencija Rezolucije SNS i potreba šumarstva i drvne industrije rešavati u narednom periodu. U ovakvoj situaciji bilo je potrebno da Centralni odbor zauzme stav o osnovnim pitanjima što ie i učinjeno donošenjem ovih »Preporuka«. Kao što se iz samih »Preporuka« vidi potrebno je da se nastavi proučavanje svih problema u vezi sa obrazovanjem stručnih kadrova u šumarstvu i drvnoj industriji i da se na tome angažuju sve naše društvene i privredne organizacije, kao i zainteresovane ustanove. Objavljivanjem ovog materijala želelo se da se naša celokupna stručna javnost mobilise za rešavanje najvažnijih problema obrazovanja stručnih kadrova kako bi se pomoglo našim školskim ustanovama u njihovim nastojanjima i naporima da obrazuju stručne kadrove koji će moći da unapređuju i razvijaju šumsku privredu i drvnu industriju. Savez će i dalje biti nosilac ove akcije i na narednom XX Plenumu Centralnog odbora razmotriće se najaktuelniji problemi i organizovaće se njihovo dalje proučavanje. Ovom prilikom treba istaći i to da je naš Savez jedini stručni Savez koji je organizovao savetovanje o obrazovanju stručnih kadrova, što predstavlja uspeh. Savez inženjera i tehničara Jugoslavije u maju organizovao je takođe Savetovanje o obrazovanju stručnih kadrova za koje su bila od velikog značaja naša iskustva. Sekretar Saveza ITŠIDJ Dr. Ljubomir Petrović, ZAPISNIK I plenuma Saveza ŠDH, održanom u Zagrebu 25. IV 1961. Prisutni: Članovi upravnog odbora Saveza: Dr Androić, dr Potočić, ing. Peternel, ing. Lacković, ing. Čop, dr Dekanić, ing. Maćešić ing. Sekalec, ing. Špiranec, i ing. Žunko; Članovi nadzornog odbora: ing. Šerbetić, ing. Dragišić i ing. A. Horvat. Predsjednici i tajnici Š. D. Kotara: Bjelovar, Kutina, Nova Gradiška, Osijek, Rijeka, SI. Požega Varaždin, Vinkovci i Zagreb. Od Š. D. Kotara Karolvac, Koprivnica učestvovali su plenumu predsjednici društva dok od Š. D. Kotara: Daruvar, Našice, SI. Brod i Split tajnici, od Splita i blagajnik ing. N. Vučetić (namjesto predsjednika, odsutnog u inostransivu). Od Šumarskog kluba Ogulin, učestvovao je tajnik kluba ing. P. Nežić. Plenumu nisu prisustvovali delegati S. D. Kotara: Sisak i Virovitica, i delegat Š. K. Gospić, niti su do početka plenuma opravdali odsustvo. Od gostiju prisustvovao je plenumu izaslanik Šum. fakulteta Zagreb prof, dr ing. Zdenko Tomašegović, a od Tvornice papira — Zagreb, ing. Ivo Ođtrić. Od Radio — Zagreba drug Mihovilović Šime. Predsjednik Saveza ŠDH otvara plenum i pozdravlja prisutne goste i članove plenuma. Naglašuje da je to I plenum |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 59 <-- 59 --> PDF |
nakon reorganizacije stručnih organizacija inženjera i tehničara. Time u _vezi obrazlaže propise Statuta Saveza ŠDH. Ističe da plenum treba riješiti mnoga pitanja u vezi sa održavanjem 82. redovne godišnje skupštine, i predlaže dnevni red: Dnevni red I plenuma Saveza ŠDH Prijedlog dnevnog reda: 1. Izvještaj o radu Saveza (daje tajnik) 2. Ing. Bogomil Čop: iznosi referat »Uloga i aktivizacija inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije u izvršenju petogodišnjeg plana i spro vođenju novih privrednih mjera«. 3. Diskusija o radu Saveza i o smjernicama za daljnji rad. 4. Poslovni dio: a) Saziv 82. god. redovne skupštine b) Prijedlog za izbor počasnih i zaslužnih članova Saveza ŠDH c) Osnivanje komisija d) Završni račun IŠSO i proračun za 1961 e) Izvještaj nadzornog odbora 5. Razno Nakon prihvaćenog dnevnog reda upoznaje tajnik prisutne s propisima čl. 33 i 34 statuta Saveza ŠDH, koji se odnose na sastav i nadležnost plenuma, te upoznaje članove Plenuma sa dosadašnjim radom Upravnog odbora Saveza. Predsjednik napominje da će osnivanjem radnih komisija i rad Saveza biti efikasniji i plodniji. Napose ističe važnost Komisije za produktivnost rada i za obrazovanje kadrova. Time u vezi naglašuje reformu studija na fakultetu. (3 stepena). Plenum će možda biti pozvan da o tome da svoje mišljenje. Sugestije naročito za 1. etapu studija dobro će doći. Komisija za štampu poboljšat će izdavačku djelatnost Saveza; nadalje ističe koliko se Savez zalagao napose za povoljno rješenje o denacionalizaciji društvenog doma. U drugoj točki dnevnog reda ing. Čop iznosi svoj referat. Nakon odmora prelazi se na diskusiju ö radu Saveza i o smjernicama za daljnji rad, kao i o referatu ;n.R. Čepa. Ing. Lulić, u poduljoj diskusiji između ostalog konstatira, da se sve naše privredne organizacije nisu uklopile u nove mjere i da je vrijeme, da se založimo za izvršenje 5-god. plana. Smatra, da su uslovi šumarstva i drvne industrije za daljnji njihov razvoj dosta nepovoljni, i da će u cjelini biti manje sredstava za ulaganje u šumarstvo nego do sada unatoč preuzetoj eksploataciji šuma. Predlaže pođsticanje industrije, da i ona učestvuje svojim sredstvima na podizaneju sirovinske baze. Ing. Fašaić žali što nije sazvan Plenum s ovakvim referatom prije nego što su donašani 5-god. planovi. Slaba povezanost stručnjaka sa stručnim i društvenim organizacijama nije omogućila, da oni kao cjelina doprinesu onoliko, koliko su ođ njih tražili općine i kotarevi. Naglašava, da su se u manjim privrednim centrima istakli klubovi kao pokretači nekih privrednih akcija. Potrebno je osnivati opća društva inženjera i tehničara, a u tom okviru trebaju šumarska društva da budu inicijator za perspektivni razvoj nesamo šumske nego i ostale privrede. Dr Androić napominje, da se povezivanje pojedinaca s narodnim vlastima i društvenim i političkim organizacijama ne bi trebalo toliko vršiti po individualnoj inicijativi nego u vidu članova i predstavnika stručnih organizacija. Za afirmaciju stručnih organizacija potrebna je masovnost nastupanja, odnosno nastupanja u ime masovnosti. Ing. Zukina navodi, da ima klubova koji su zadovoljili svojim radom, te je klub dobivao i priznanja, premda se u početku nailazilo na poteškoće. Ipak, postoje problemi uključivanja u društvenu aktivnost članova iz drvne industrije. Čini se da je premalo razumjevanja jedne strane za probleme koji postoje na drugoj strani. Š. D. Varaždin je formiralo 4 komisije: — za uzgojne radove i poljoprivredu; — za kadrove (obrazovanje kvalificiranih šumskih i drvnoind. radnika; — za unapređenje drvne industrije i — za unapređenje eksploatacije šuma. Postoji nada, da će se time aktivirati više članova u društvenom radu. Ing. Dragišić ukaziujje na propuštene mogućnosti suradnje stručnih organizacija prilikom pretresa perspektivnih planova, no možda da ima smetnji i na drugim instituciama, kao što je na pr. način poslovanja komore, koja se veže na pojedince umjesto da se oslanja na organizaciju kao cjelinu. Ukazuje na potrebu suradnje šumarstva i drvne industrije u cilju sto racionalnije prerade sirovina. Smatra potrebnim, da Savez prati i pomaže rad stručnih organizacija na terenu. Ing. Čop obrazlaže svoj stav u referatu i smatra, da se jedino aktivizacijom organizacija na terenu može afirmiarti stručna organizacija, a one svojom aktivnošću će djelovati i na centar. U Savezu može nekolicina dobro da radi, ali time neće biti izvršen zadatak, ako se ne aktiviraju lokalne organizacije. Dr Potočić podvlači, da referat ing. Čopa, ima svrhu, da ovaj prvi Plenum Saveza zacrta smjernice rada svih naših stručnih organizacija u NRH. Težište na 305 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 60 <-- 60 --> PDF |
šeg djelovanja je svakako u povećanju proizvodnje i produktivnosti rađa. U tom pogledu naše organizacije svojim smišljenim radom mogu mnogo doprinijeti. Postoji, međutim, problema, koje naše organizacije same ne mogu riješiti, kao što su to na pr. nedostatna sredstva za zacrtani plan razvoja i šumarstva i drvne industrije, no moraju se zalagati i u tom pravcu i djelovati na one institucije i forume, koji vode politiku ovih oblasti. Na terenu treba nastojati srediti ekonomske odnose šumarstva i drvne industrije i u okviru postojećih privrednih instrumenata i mjera, makar one bile i nepovoljne po obje grane. Smatra, da se komora ne može uvijek obraćati na Savez, jer su to često puta zadaci vezani na kratak rok, a Savez, kao dobrovoljna organizacija ne može tako brzo i poslovno reagirati. No najvažniji društveni rad treba da bude na terenu, u lokalnim okvirima, u povezivanju naših organizacija s ostalim stručnim organizacijama i s komunama. Između ostalog, nužno se nameće pitanje, kako da se organizaciono postavi u kotarskim društvima aktivizacija članova iz drvne industrije (u vidu sekcije, komisije, aktiva itd.), a to trebaju da riješe kotarska društva u vlastitoj nadležnosti prilagođavajući se konkretnim uvjetima i mogućnostima. Ing. Špoljarić naglašava, da je podvojenost članova šumarstva i drvne industrije možda najveća u centru, a na terenu je ona sve manja. Kod njih se zajednički rad osjeća u sve jačoj mjeri, pa se to odrazilo i u prilivu članstva. Putem društva uspostavili su kontakt i s ostalim poduzećima (impregnacija), a povezani su i sa susjednim kotarskim društvima radi saradnje i izmjene iskustava. Ing. Skorjanec naglašava, da je kod njih međusobna saradnja obih struka dobra; održavaju predavanja privredno neposredno važna, i diskusije o aktuelnim pitanjima. Društvo teško dolazi do sredstava, ali se ne bi trebalo pretvoriti u biro za izradu elaborata, kako neki predlažu, radi sticanja sredstava. Nužno će biti osnivanje općeg DIT-a, kako bi se. moglo svesti na pravilniji kolosjek neke probleme šum. privredne politike, koje neki žele nametnuti. Ing. Oštrić predlaže, da se Copov referat odštampa u Šum. listu. U tom pravcu rad Saveza nije bio dovoljno sistematski, jer su se stručni referati sa prošlogodišnje skupštine trebali na terenu razrađivati i diskutirati. Šumarska društva su i tribine za osposobljavanje, jer se tamo mogu slobodno tretirati privredni problemi u širokoi diskusiji, bez obzira na ovakve ili onakve stavove pojedinaca. Nakon završene diskusije i odmora, prešlo se na četvrtu točku dnevnog reda. a) Plenum je zaključio, da se god. skupština održi u Zagrebu u periodu od 1—15. VI. Definitivan datum će utvrditi Upravni odbor Saveza. Ujedno se prihvaća, da se utvrdi količnik delegata sa 1 delegatom na svakih 10 članova kotarskih društava. Dnevni red skupštine utvrdit će Upravni odbor. b) Ing. Zunko obrazlaže potrebu, da se na god. skupštini Saveza dade priznanje pojedinim stručnim i društvenim radnicima naših struka time, što će se predložiti skupštini njihovo izabiranje za počasne odnosno zaslužne članove po uvjetima iz Pravilnika o izboru. Nažalost, našem pozivu nisu udovoljila mnoga naša kot. društva, pa Upravni odbor nije imao mogućnosti da napravi izbor koji bi bio uravnotežen i bez prigovora. U daljnjoj diskusiji i objašnjavanju, da i kot. društva imadu istu mogućnost izbora onih koji su se istaknuli na nivou kotara, a da za nivo republike treba da budu i zasluge na tom nivou. Zaključeno je, da ponovno društva razmotre svoje prijedloge, i da ih dostave do 15. V. o. g. Upravnom odboru Saveza. Izbor ne bi trebao da bude već na prvoj skupštini odviše masovan c) Formiranje komisija unutar Saveza Nakon kratke diskusije predlodženi su i prihvaćeni — Komisija za kadrove: Dr ing. Roko Benić, dr ing. Ivo Dekanić, ing. Jure Lipovščak, ing. Mladen Novakovic, ing. Ivo Savor i ing. Oto Zunko. — Komisija za naučno istraživački rad: Dr ing. Stjepan FrančiškovićJs ing. Žarko Hajdin, ing. Popp, ing. Ivo Podhorski, ing. Boris Regent. — Komisija za produktivnost rada: Ing. Stevo Bojanin, ing. Brkanović Mitar, ing. Golubović, ing. Marko Gregić, ing. Ivo Oštrić, ing. Aleksandar Sobat. — Komisija za štampu: Dr ing. Milan Androić, dr ing. Roko Benić, ing. Slavko Cvitovac, ing. Zvonimir Ettinger, ing. Josip Šafar i ing. Vlado Štetić. d) Ing. Josip Peternel iznosi završni račun za I960 i proračun za 1961 u sumarnim iznosima prihoda i izdataka, time da se u proračunu prihoda za 1961 godinu predviđa povišenje, i to: a) Pretplata za tuzemstvo: — ŠUMAR SKI LIST za poduzeća na ... . Din. 5.000.pojeđince na . . studente (ostaje) Oglasi Vi strana V« „ 1.000200. 50.000. 30.000. |