DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Zapaženo je međutim, da je ovaj bor jako ugrožen od jedne parazitne gljive iz familije Polyporaceae, koja izaziva trulež u srži stabla. Prema karpoforama, zaraza je konstatirana u okolici Dubrovnika na potezu: Zaton—Orašac—Trsteno, zatim, Lopud—Koločep—Lokrum. Prema izgledu karpofora, ustanovljeno je da je to Tra meteš pini (Broh) Fr. (2), odnosno Xanthochrous pini (1). Evo o tome nekoliko podataka: Karpofore su bez drške, vrlo tvrde i ostaju dugo na stablu. Po površini su izbrazdane, ispucale i obično su predvojene, crne, a po obodu su otvorenije boje. Pore su žute, nepravilnog oblika, relativno krupne, tako da se lako vide i golim okom. Dimenzije karpofora kreću se od 5—15 cm, a često su na stablu dvije pa čak i više njih. Prema literaturi (1) ova se gljiva često susreće na primorskom boru, kao i na drugim četinarima, naročito na duglas-ieli. Smatra se da u S. Americi ima oko 803/o gubitka na duglaziji od ove gljive. To je parazit rana, pa zato se čes*o javlia na smolarenim borovima. Izaziva crvenu — korozionu trulež, koia se ograničava sMtto na srž stabla. Trulež se najviše širi longitudinalno i najzad dobije izgled krupnog oblika, u vidu izvjesnih koncentričnih krugova ili prstenova. Zato se ova trulež naziva »crvena prestenasta trulež« (2). Općenito uzevši, ova bolest, sama po sebi, ne bi pretstavljala izrazitiju opasnost za život i opstanak zaražen;h stabala. Ovakva stabla obično dosta dugo žive. Ali, zbog truleži i postepenog slabljenja, bolesna stabla jako su izložena štetama od vjetra kao i štetama od insekata, što može imati teških posliledica. Prema Androiću (4), »zakonitost lančane reakcije u šumskoj biocenozi dovela je do sekundarnih šteta DRUŠTVENE VIJESTI XIX PLENUM CENTRALNOG ODBORA SAVEZA INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE JUGOSLAVIJE U Kragujevcu 13. i 14. maja 1961. god. održan je XIX Plenum CO SITŠIDJ, koji je bio posvećen proslavi dvadesetogodišnjice narodne revolucije. . Plenumu su, pored članova, prisustvovali: ing. Đ. Jović, pomoćnik sekretara SIV-a za poljoprivredu i šumarstvo; T. od gljiva, insekata i elementarnih nepogoda « pa to treba imati u vidu i u ovom slučaju. Pored toga uslijed truleži drveta, iz godine u godinu nanose se sve veće štete drvnoj masi, a zaraza se neprekidno prenosi i širi i na zdrava stabla. Na navedenim lokalitetima u okolici Dubrovnika zapažen je jak intenzitet zaraze. Na osnovu okularne procjene smatra se da ima oko 30*Vo inficiranih stabala. Stoga bi bilo nužno da se ova pojava temeljitije ispita i da se poduzmu izvjesne mjere radi zaštite ove vrste. Zato se i iznosi ovo pitanje pred naše stručnjake. Zasada, na prvom mjestu trebalo bi sjeći zaražena stabla, naročito na onim miestSma gdje smetaju razvoju podmladka. Takva mjesta sa takvim primjercima stabala, lako se uočavaju, osobito kod Zatona i na Lopudu. Time bi se oslobodio podmladak, a s druge strane došlo bi do znatnije redukcije karpofora, kao potencijalnog legla zaraze. Trebalo bi težiti da se što više karpofora ukloni i spali. Ove akcije mogle bi povoljno djelovati u pravcu dalje zaštite zdravih stabala. Istodobno treba izbjegavati svako oštećivanie stabala, jer je naglašeno da je to parazit rana i da infekcija dolazi samo preko oštećenih dijelova stabla. To bi sada bile jedine praktične mjere da se bar donekle spriječi i suzbije ova bolest alepskog bora. Ing. Ferid Arnautović LITERATURA: 1. Heim Roger: Les champignons d´Europe, Tome 1, II — Paris, 1951. 3. Josifović M.: Šumska fitopatologija, Beograd, 1952. 3. Petračić A.: Uzgajanje šuma, ekološki osnovi, Zagreb, 1955. 4. Prvo jugoslavens´-o savjetovanje o zaštiti šuma, Zagreb, 1960. Stepić, predstavnik CO Sind;!kata radnika u šumskoj privredi i drvarskoj Industriji; ing. B. Sikić, sekretar SITJ; ing. S. Šurić i ing. P. Jović, predstavnici Zavoda za privredno planiranje FNR.J; Ing. S. Radić, sekretar Saveta za drvnu industriju; ing. M. Cirić i ing. A. Rosić, predstavnici Saveta za drvnu industriju. Također Plenumu IU prisustvovali predstavnic´ šumskih gazdinstava: Kragujevac, Cačak, Kraljevo, Kruševac i Ćuprija, zatim Drvarskog kombinata Kruševac, Reonske sekcije za zaštitu zemljišta od erozije i uređivanje bujica iz 297 |