DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Sto se pošumljeno i vodom snabdjeveno visočje kroz čitavu godinu svojom uvijek mnogo nižom temperaturom u velike razlikuje od ugrijanih krških stepenica nastaje bura koja nije po svom postanku drugo nego nastojanje da se hladni zrak visočja izjednači s toplim zrakom stepenica. Što je veća razlika u temperaturi to je veća bura koja tjerana kroz gudure i klance postaje sve jača. Često se čuje i tvrdi da nestajanje šume na Kršu u velike jača buru, jer sa šumom nestaje zapreke i braniča. Za ovu mehaničku zaštitu šume misli Lorenz da je razmjerno malena i na malenim prostorima, budući da bura ne puše izravno nego se kao vodopad upravo ruši preko krških stepenica. Bura se jača pustošenjem šume samo zato, jer se time izlaže sve više golo tlo sunčanoj žezi i zato razlika između uvijek jednake klime visočja i neprestano sve toplije klime golih stepenica postaje veća. Po tom biva jasno da bi bura znatno popustila kad se i ne bi Krš pošumio nego kad bi se stepenice pokrile gustim zelenilom. Lorenz zaključuje da je ovo pravi odnošaj između bure i kulture na Kršu. Jakost bure da je razmjerno na malo mjesta tako velika da bi priječila svafifo pošumljenje. Ima mnogobrojnih obronaka koji su posve izloženi buri pa ima na njemu- ostataka šume i panjeva, ako ih nisu veći neprijatelji od bure — stoka i sjekira — uništili. Bura nam dakle ne smije biti zapreka da pošumljavanje i uzgoj drugih kultura na Kršu ne provodimo. Vodoopskrbne prilike na svim krškim stepenicama su veoma nepovoljne. Pojedine nakapnice i lokve u razmaku od skoro jednog kilometra ne zadovoljavaju nimalo. Samo na mjestima gdje se nalaze pješčenjaci ispod vapnenca imade trajnih i svježih izvora, jer propusni pješčenjaci priječe da voda dalje otiče. Tako ima znatan izvor kod Kamenjaka (iza Grobnika) te izvori u dolovima Rečine, Drage i Vinodola. Neposredno uz morsku obalu izvire obilna voda kod Kantride kraj Rijeke, u Rijeci, u Bakru i Bakarcu. Ovim krškim stepenicama odgovaraju i tri vegetaciona područja. Najniže područje, što ga Lorenz zove i područjem uljike, pruža se od morske obale do 120—170 m apsolutne visine. Flora ovog područja našeg Krša različna je i od susjedne istarske i dalmatinske, ali začudo jednaka s onom do 600 m visine na našem Kršu, a to je posljedica prilično jednake klime. Prevlađuju ove biljne vrste: kadulja, smilje i vrisak. Dalje se nalaze brmfoeč, mekinjak, gompava, bodalj, gladež i t. d. Gdje imade ponešto zemlje između kamenja tu se javlja glog, crni trn, trn, smrč, drača. U za štićenim mjestima kao i u krajevima s jačom naslagom zemlje dolazi: cer, medunac, crni jasen, grab, crni grab, paklen, svib rašeljka ruj, crni trn, glog, lijeska, brekinja i smrdljika. Kulturni su nasadi u ovoj zoni obzidani da se zaštite od vjetra i ođ stoke. Ovih bi zidanih ograda (gromača) trebalo mnogo više, opaža se naime da je vegetacija bujnija gdje one postoje. Nekoji su nasadi u ovoj zoni okruženi također i živicom te se i tu vidi uspjeh. Stave li se posječeni krajevi — koji sada leže pusti i goli — u zabranu, već se nakon kratkog vremena vidi izbojna snaga panjeva, a za koju godinu pokazuje taj kraj sliku niske šume. — U kraju vapnenca poljodjelstvo je vrlo rijetko te su za poljodjelstvo obrađene površine obzidane suhozidom i gromačom i to s razloga da se umanji jakost bure i da ona ne odnese i ono malo kulturne zemlje. Drukčije su prilike na pješčenjacima dolina Rečine, Drage i Vinodola. Tamo vidimo mnogo izvora, bujnu vegetaciju i znatne površine hrastovih šumica. Izgled drugog vegetacionog područja koje siže do visine od 5S0—700 m isti je kao onaj prvog područja, a Lorenz nazivlje ovo područje — područje hrasta i jasena. Uz hrast i jasen nalaze se još u manjoj mjeri i kadulja, smilje i prije navedene vrste još u obilnoj mjeri. Osim toga dolazi smrč i borovica. Nešto livada imade i ovdje pa što su u većoj visini i približuju se hladnijoj klimi postaju sve sočnije. Kultura imade u ovom području najmanje, nešto žita, krumpira i kupusa doista uspijeva, — ali kraj toga ovo je područje na svim krškim stepenicama najpustije i najnepovoljnije. Zemlju je voda odnijela a šume je odavno nestalo. Tek na gornjem najvišem dijelu ovog područja imade nešto grmlja i šikare što siromašni seljaci radi oomanjkanja drva uništavaju. Jakost bure je u ovom području najveća, — i ovaj je kraj upravo tipičan za kršku golijet i pustoš. Povoljnije su prilike u trećem vegetacijskom području. Već plastika tla nije tako rasklimana i strma nego je u većim cjelinama i imade blaže oblike. Ovo područje leži već u opsegu starijeg krškog vapnenca te ima zemlje. Poradi blizine šume ima vlažniju klimu, hrasta ponestaje a bukva i jela prevlađuju. Lorenz tvrdi da je ovdje najniža granica jele i bukve, no da bi se svakako s uzgojem bukve moglo već u nižim nadmorskim visinama započeti. Uz bukvu i jelu nalazimo i različite vrste javora, zatim svib, mukinju, pasdrijen itđ. Sada prelazi Lorenz na glavni dio svoga izvješća i to na svoje prijedloge o kultiviranju Krša uopće; a najprije raspravlja o |