DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 45 <-- 45 --> PDF |
bivanje smole dolaze u obzir vrsta P. lei- o p h y_ 11 a, P. 1 a w s o n i, P. p r i n g 1 e i, P. t e o c o t e, P. m i c h oa c a n a, P. oocarpa. G. Naučno istraživački rad S obzirom na veliko prostranstvo zemlje, bogatstvo šuma i vrsta drveća u šumama, na veoma raznolike ekološke prilike, koje variraju čak i na malim udaljenostima, na neispitana biološko-ekološka i tehnološka svojstva pojedinih vrsta, naučne radnike u Meksiku čekaju ogromni zadaci. Problem se sastoji u organizaciji laboratorija i stvaranja naučnog kadra. Dosadanji naučno istraživački rad pokazao je izvjesne rezultate, ali taj rad nalazi se u svom početku. Prije svega treba riješiti .pitanje vrsta, rasa i njihovih biološko ekoloških te tehnoloških problema. Zatim treba utvrditi najbolji način gospodarenja tim šumama, jer će brzi razvoj drvne i kemijske industrije zahtijevati sve više sirovina, pa će se i produktivnost šuma postaviti kao važan problem. U nekim šumskim uredima (Oaxaca) započeli su radovima, koji će predstavljati značajan prilog u naučno istraživačkom radu. To su u prvom redu radovi inventarizacije, određivanja dominantnih vrsta, odnosa intenziteta sječe, regeneracije itd. U Nacionalnom Institutu za šumarska istraživanja u Meksiku isoituju kvalitet sjemena, priređuju uzorke pojedinih vrsta borova radi ispitivanja tehnoloških svojstava, ispituju ekološke zahtjeve pojedinih vrsta, bolesti i insekte koje ih napadaju itd. Sve to daje uvjerenje da će ovaj Institut odigrati važnu ulogu u daljnjem unapređenju šumarstva Meksika. IV. Prijedlozi Naša zemlja ima veliku potrebu upravo za mekim drvom kamo spadaju drva četinjača. Stoga je u našem perspektivnom planu .predviđeno da se u našim prirodnim šumama gdje je god to -moguće introduciraju četinjače, a osim toga da se osnivaju nove kulture. Potrebe na tom drvu su upravo obrnute sa njihovim fondom u našoj zemlji. Jer dok je omjer četinjača i listača u našim šumama 30:70, potrebe su upravo obrnute. U NR Hrvatskoj osnovan je Zavod za četinjače u Jaski (kod Karlovca )koji ima za svrhu da na naučnoj osnovi rješava pitanje osnivanja kul tura četinjača i njihove introdukcije u šume lišćara. Iako su prilike u našoj zemlji različite od onih u Meksiku ipak je vrijedno pokušati, da li bi se neke od vrsta bora iz šuma Meksika mogle s uspjehom uzgajati kod nas. Mi već imamo iskustvo da se neke strane vrste vrlo lako prilagođuju našim prilikama i imamo vrlo dobre rezultate sa tim vrstama (P. Strobus, Pseudotsuga). Stoga sam iz Meksika donio sjeme oko 10 vrsta borova i stavio ga na raspolaganje Zavodu za četinjače u Jaski radi ispitivanja mogućnosti uzgoja tih vrsta u našim uslovima. Donio sam također i uzorke oko 12 vrsta da hi se anatomski i tehnološki ispitali. Te uzorke dao sam Zavodu za anatomiju šumarskog fakulteta u Zagrebu. LITERATURA: Vila senior A. Les forets coniferes du Mexique (Za učesnike seminara). JEDAN OD PRVffl ISTRAŽIVAČA HRVATSKOG PRIMORSKOG KRŠA Josef Roman Lorenz (1825.—1911.) Bachovo doba u svojoj germanizatorskoj osnovi dovede na riječku gimnaziju dosta učitelja-germanizatora, ali među njima i vrsnih nastavnika. Među njima isticao se Josef R. Lorenz. Rođen u Linzu 1825. god., polazio u svom rodnom gradu gimnaziju, a prirodoslovne nauke u Beču gdje je promoviran na doktora. Iza službovanja u Salzburgu bude 1855: god. premješten na riječku gimnaziju gdje je službovao sve do god. I860, kad je riječka gimnazija pohrvaćena. Već je u Salzburgu naučno radio, a na Rijeci istraživao naš Kvarner, pa je god. 1863. izašla njegova rasprava: »Physikalische Verhältnisse und Vertheilung der Organismen im Quarnerischen Golfe«. Njegov znanstveni rad na Rijeci bio je namijenjen izučavanju primorskoga krša riječkoga »Comitata«, a plod tog izučavanja bilo je izvješće: »Bericht über die Bedingungen der Aufforstung und Cultivierung des kroatischen Karstgebirges«. Iza god. 1860. morao je Lorenz ostaviti Rijeku, a njegova osnova o pošumljenju krša riječke županije nije se provela i pada u zaborav. Kasnije bude pozvan u Beč u Ministarstvo trgovine i narodnog gospodarstva, a iza dvije godine premješten je u Ministarstvo za poljodjelstvo te osnuje poljodjelske škole i prvu Šumarsku pokusnu stanicu u Mariabrunnu. God. 1860. izdao je po drugi puta svoju radnju o kršu no donekle skraćenu i revidiranu pod naslovom: »Topografie von Fiume und Umgebung«. Neko je vrijeme službovao u Ministarstvu poljodjelstva s Wessely-em koji je napisao poznatu knjigu o našem krajiškom kršu — |