DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 44 <-- 44 --> PDF |
srednja godišnja 11°, visina 3220 m. Tlo duboko dobre .kvalitete (smeđe šumsko tlo). Pošumljenje je izvršeno 1920. godine sa Pinus patula i P. montesumae. Na tom zemljištu nalazimo sada 170 m3 jele i 260 m3 ibora (jela se prirodno naselila). Godišnji prirast 10,5 m3 po ha i 23 m3 po ha. Pašuml javan je je izvršeno sa jednogodišnjim biljkama koje su bile presađivane u rasadniku. D. Zaštita šuma Poslije sječe požari su veoma česti. Uzrok jie tome nepažnja čovjeka i nered koji svagdje iza sječe ostaje u šumama. Uzroke pojave potkornjaka (D en d ro t on u s sp.) i izvala nalazimo također u neredu na sječinama. Osim požara i napada Dendroctonusa i jedne gljive (Archeto b i u m sp.) nismo ina cijelom putu naišli na neke probleme zaštite koje bi trebalo posebno naglasiti. Pojedinačna sušenja uslijed suše, insolacije ili uslijed naglog prekida sklopa, nisu takovih razmjera da bi bila predmet zabrinjavanja. Ipak neki se problemi pojavljuju sa priličnom ozbiljnošću a to su: neracionalna sječa u blizini naselja (Duramgo), uslijed koje su šume prorijeđene u tolikom stepenu da je prirodno pomlađivanje nemoguće, i požari koji uništavaju drvnu masu i nakon kojih je regeneracija veoma spora. To je slučaj sa Pinus arizonica u predjelu Parral (Rancho de los Lagunas), gdje su se prve borove biljke pojavile tek 13 godina nakon požara. Također bi trebalo obratiti pažnju na šumski red poslije sječe, jer on pored požara može jednom u povoljnim uslovima za razvoj insekata, postati uzrok većih epidemija, «fcoje mogu imati za posljedice ogromne štete. E. Šumarska organizacija Šumarska služba nije dobro organizirana. Veoma mali broj stručnjaka (prema nekim informacijama oko 250) na 10 mil. ha sarno četinjavih šuma ne predstavlja niti onaj broj koji bi zadovoljio samo inspekcionu službu. A da ne govorimo o drugim šumskim površinama koje ovdje nisu uračunate (tropski predjeli, Šume listača). Osim toga u Meksiku ne postoji organizacija slična drugim zemljama. Firme dobivaju koncesiju od države za eksploataciju. Firme sklapaju ugovore sa vlasnicima šuma (privatna lica i općine) koidma daju odštetu prema posječenoj masi. Šumarska inspekcija nije u formi koju smo prije prikazali (šumarskog stručnjaka plaća firma) postavljena na dobru osnovu, jer su služba inspekcije i interesi firme nespojivi. F. Tehnologija U pogledu tehničkih svojstava pojedinih vrsta borova postoji u Meksiku veoma malo podataka. To je i razumljivo, jer nisu postojali laboratoriji u kojima bi se vršila ispitivanja ove vrste. Sada su u planu ova istraživanja u Nac. Institutu za šumarska istraživanja u Meksiku. Meksički naučni radnici prihvatili su se ovoga posla svjesni da o tim saznanjima ovisi kvalitet produkata. Dosada je samo poznato da među lagane vrste sa spe. težinom ispod 0,45 spadaju: P. engelmanni, P. d u r a ngens i s, P. m o n t e z u m a e, P. pseuđostrobus, P. tenuifolia i P. patula. Među teže spadaju P. oocarpa, P. michoacana, P. lawoni (subtropski tipovi). No ostala tehnološka svojstva nisu ispitana. Nešto su bolje poznata svojstva ovih borova za dobivanje sulfatne celuloze i papira. Kvaliteta ovih produkata koji se dobivaju u jednoj veoma modernoj i velikoj tvornici u blizini mjesta Chihuahua je prvorazredna. Drvo se u Meksiku upotrebljava u građevnoj industriji, za stupove, ambalažu, šperploče, papir i celulozu, za radnike itd. 80°/o ovih produkata namiruje se iz borova drveta od kojih je P. ponderosa i njegovi varieteti od visoke vrijednosti. Poslije njega dolazi P. đurangensis, P. ehiuhuana, P. ayacahuite, P. montesuma, P. michoacana, P. leophyla, P. oacarpa. Abies religiosa je veoma cjenjena zbog tehničkih svojstava ali po volumenu daleko zaostaje za borom. Od ostalih vrsta iskorišćavaju se Taxodium, Cupresus i Juniperus. Prema opažanjima tamošnjih stručnjaka kod iskorištavanja otpada: na ovršine 22,3"Vo, deblovinu 73,9°/» i panjevinu S.Jf/o. Od ovršaka: za mehaničku preradu 11,4´Vo, kemijsku l,2°/o, grane upotrebljive 9,7°/o. Deblovina: pilansko drvo 39,5">/o, kora 6,9%, pilovina 8,9"Vo, copeaux 1:8,6%. Industrija drva zapošljava 40.000 radnika a vrijednost produkcije računa se na 800,000.000 dolara. U zasluge šumske industrije odrazuje se u broju škola, liječničkih ustanova i drugih socijalnih institucija svih vrsta. Jedan od važnih vidova iskorištavanja borovih šuma jest i dobivanje smole (Ciudađ Guzman). Primjenjuje se francuska metoda smolarenja. Godišnja produkcija smole u Meksiku procjenjuje se oko 33.000 tona smole. U destilaciü smole u Ciudađ Guzman dobiva se otprilike 100 tona smole dnevno od čega 72% kalofonija. Za do |