DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 44     <-- 44 -->        PDF

srednja godišnja 11°, visina 3220 m. Tlo
duboko dobre .kvalitete (smeđe šumsko
tlo). Pošumljenje je izvršeno 1920. godine
sa Pinus patula i P. montesumae. Na tom
zemljištu nalazimo sada 170 m3 jele i 260
m3 ibora (jela se prirodno naselila). Godišnji
prirast 10,5 m3 po ha i 23 m3 po ha.
Pašuml javan je je izvršeno sa jednogodišnjim
biljkama koje su bile presađivane
u rasadniku.


D. Zaštita šuma
Poslije sječe požari su veoma česti.
Uzrok jie tome nepažnja čovjeka i nered
koji svagdje iza sječe ostaje u šumama.
Uzroke pojave potkornjaka (D en d ro t on
u s sp.) i izvala nalazimo također u neredu
na sječinama. Osim požara i napada
Dendroctonusa i jedne gljive (Archeto b
i u m sp.) nismo ina cijelom putu naišli
na neke probleme zaštite koje bi trebalo
posebno naglasiti. Pojedinačna sušenja
uslijed suše, insolacije ili uslijed naglog
prekida sklopa, nisu takovih razmjera da
bi bila predmet zabrinjavanja. Ipak neki
se problemi pojavljuju sa priličnom ozbiljnošću
a to su: neracionalna sječa u blizini
naselja (Duramgo), uslijed koje su šume
prorijeđene u tolikom stepenu da je prirodno
pomlađivanje nemoguće, i požari
koji uništavaju drvnu masu i nakon kojih
je regeneracija veoma spora. To je slučaj
sa Pinus arizonica u predjelu Parral
(Rancho de los Lagunas), gdje su se
prve borove biljke pojavile tek 13 godina
nakon požara. Također bi trebalo obratiti
pažnju na šumski red poslije sječe, jer on
pored požara može jednom u povoljnim
uslovima za razvoj insekata, postati uzrok
većih epidemija, «fcoje mogu imati za posljedice
ogromne štete.


E. Šumarska organizacija
Šumarska služba nije dobro organizirana.
Veoma mali broj stručnjaka (prema
nekim informacijama oko 250) na 10 mil.
ha sarno četinjavih šuma ne predstavlja
niti onaj broj koji bi zadovoljio samo inspekcionu
službu. A da ne govorimo o
drugim šumskim površinama koje ovdje
nisu uračunate (tropski predjeli, Šume listača).


Osim toga u Meksiku ne postoji organizacija
slična drugim zemljama. Firme
dobivaju koncesiju od države za eksploataciju.
Firme sklapaju ugovore sa vlasnicima
šuma (privatna lica i općine) koidma
daju odštetu prema posječenoj masi. Šumarska
inspekcija nije u formi koju smo
prije prikazali (šumarskog stručnjaka plaća
firma) postavljena na dobru osnovu,


jer su služba inspekcije i interesi firme
nespojivi.


F. Tehnologija
U pogledu tehničkih svojstava pojedinih
vrsta borova postoji u Meksiku veoma
malo podataka. To je i razumljivo, jer nisu
postojali laboratoriji u kojima bi se vršila
ispitivanja ove vrste. Sada su u planu
ova istraživanja u Nac. Institutu za šumarska
istraživanja u Meksiku. Meksički
naučni radnici prihvatili su se ovoga posla
svjesni da o tim saznanjima ovisi kvalitet
produkata. Dosada je samo poznato
da među lagane vrste sa spe. težinom
ispod 0,45 spadaju:


P. engelmanni, P. d u r a ngens
i s, P. m o n t e z u m a e, P. pseuđostrobus,
P. tenuifolia i P. patula.
Među teže spadaju P. oocarpa, P.
michoacana, P. lawoni (subtropski
tipovi). No ostala tehnološka svojstva nisu
ispitana.
Nešto su bolje poznata svojstva ovih
borova za dobivanje sulfatne celuloze i
papira. Kvaliteta ovih produkata koji se
dobivaju u jednoj veoma modernoj i velikoj
tvornici u blizini mjesta Chihuahua je
prvorazredna.


Drvo se u Meksiku upotrebljava u građevnoj
industriji, za stupove, ambalažu,
šperploče, papir i celulozu, za radnike itd.
80°/o ovih produkata namiruje se iz borova
drveta od kojih je P. ponderosa i njegovi
varieteti od visoke vrijednosti. Poslije
njega dolazi P. đurangensis, P. ehiuhuana,
P. ayacahuite, P. montesuma, P. michoacana,
P. leophyla, P. oacarpa. Abies
religiosa je veoma cjenjena zbog tehničkih
svojstava ali po volumenu daleko zaostaje
za borom. Od ostalih vrsta iskorišćavaju
se Taxodium, Cupresus i Juniperus.
Prema opažanjima tamošnjih stručnjaka
kod iskorištavanja otpada: na ovršine
22,3"Vo, deblovinu 73,9°/» i panjevinu
S.Jf/o. Od ovršaka: za mehaničku preradu
11,4´Vo, kemijsku l,2°/o, grane upotrebljive
9,7°/o. Deblovina: pilansko drvo 39,5">/o, kora
6,9%, pilovina 8,9"Vo, copeaux 1:8,6%.


Industrija drva zapošljava 40.000 radnika
a vrijednost produkcije računa se na
800,000.000 dolara. U zasluge šumske industrije
odrazuje se u broju škola, liječničkih
ustanova i drugih socijalnih institucija
svih vrsta.


Jedan od važnih vidova iskorištavanja
borovih šuma jest i dobivanje smole (Ciudađ
Guzman). Primjenjuje se francuska
metoda smolarenja. Godišnja produkcija
smole u Meksiku procjenjuje se oko 33.000
tona smole. U destilaciü smole u Ciudađ
Guzman dobiva se otprilike 100 tona smole
dnevno od čega 72% kalofonija. Za do