DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Pojasi Mirne Tropski Suptropski Toplo-um j ereni Umjereni Srednja Približna god^temp. VJB>metara Vrste iznad 24° do najviše P. strobus var. chiapensis P. oocarpa 900 m od 19* do 24* od 900 do P. douglasiana (s), P. herreirai, P. lawsoni, 1650 m P. leiophylla, P. micoacana, P. montezumae, y var. P. oocarpa, P. pringlei, P. pseudostrobus, P. strobus var. chiapensis, p. tenuifolia od 17* do 19» od 1950 do P. douglasiana, P. herrerai, P. lawsoni, P. 2000 m od 10* do 17* od 2000 do 3100 m ayacahuite, P. ayacahuite var. veitchii, P. leiophylla, P. rumholtzii, P. michoacana, y var., P. montezumae var. lindleyi, P. oocarpa, P. patula, P. pringlei, P. pseudostrobus, P. tenuifolia, P. teocote, Juniperus sp. Taxodium mucronatum P. arizonica, P. ayacahuite var brachyptera, P. cambroides, P. chihuahuana, P. duranguensis, P. engelmanni, P. flexilis, P. greggii, P. hartwegii, P. leiophylla, P. lumholtzii, P. cooperi, P. michoacana y var. P. montezumae, P. nelsoni, P. oocarpa var. trifoliata, P. patula, P. pinceana, P. pseudostrobus P. rudis, T. teocote, Taxodium mucronatum, Juniperus sp. Umjereno-hladni ispod 10* iznad 3100 mP. hartwegii, P. rudis Botanički su vrste četinjača u Meksiku nedovoljno ispitane. Meksički stručnjaci nabrajaju više od 3® vrsta borova i 25 varijeta ili forma, ali misle da ih ima još više, što bi trebalo ispitati. Osim borova u šumi su zastupane, no u mnogo manjem opsegu, i druge vrste četinjača: oko 8 vrsta jela, 6 vrsta čempresa, 4 vrste pseudotsuge, 12 vrsta borovica, Taxodium, smreka i libocedrus (samo po 1 vrsta). Meksičke borove je dosada najbolje opisao Martinez u svojoj knjizi »Los pinos mexicanos«. Sekcija za botaniku u kojoj Je radio i američki dendrolog Littl i Argentinac Barret, izvršili su neke korekcije no materijal iziskuje daljnja istraživanja koja će dulje trajati. Četinjače dolaze u predjele između 14» i 30° sjeverne geografske širine, u zoni u kojoj oborine variraju od 400—2000 mim temperatura od —2 do +34° C i na visini od 800—3500 m i čak 4000 m. Spominjemo da su oborine u Meksiku raspoređene uglavnom ljeti: juni-oktobar. Na nekim mjestima na sjeveru ima kiše i nešto malo snijega od decembra do februara. Zemljišta na kojima se nalaze su veoma različitog geološkog porijekla. Ima tu zemljišta na granitnoj podlozi, lavi, vulkanskim stijenama, vapnencu, koja su u raznim uslovima dostigli i razne stepene evolucije. Površina na kojoj dolaze četinjače nije točno utvrđena, ali se misli da ona iznosi 10—15 milijuna ha što iznosi 5°/«— 7,5 oko 50 milijuna ha (1/4 površine Meksika). Na studijskom putovanju izrađena je skica rasprostranjen ja četinjača prema visini koja dokazuje da bi se dosadanji podaci o rasprostranjenju trebali mnogo upotpuniti jer su oni veoma uopćeni. Tu skicu izradio je Golfari (Argentina). Kako smo spomenuli listačama se ne poklanja pažnja i ne smatra ih se ekonomskim vrstama. Zato su one relativno manje istraživane. Zna se da ima na svim visinama veliki broj vrsta hrasta od kojih je jedna Quercus Hartwegii. Na nižim položajima dolaze Acacia sp., Proso- pis juliflora i Arbutus sp. Još niže ima eukaliptusa i johe. Za tropske i 287 |