DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 37 <-- 37 --> PDF |
SAOPĆENJA Prof. dr M. Anđroić: O SUMAMA I ŠUMARSTVU MEXIKA I. Opći dio Cilj studijskog putovanja u Meksiko bio je upoznavanje s četinjarima Latinske Amerike, a na seminaru koji je organiziran poslije toga u gradu Meksiku, šumarski stručnjaci Meksika dali su učesnicima teoretska obrazloženja iz raznih područja Šumarstva i drvne industrije. Putovanje i seminar organizirao je FAO uz pomoć meksičke vlade. Boravak u Meksiku trajao je od 20. septembra do zaključno 28. oktobra 1960. godine. Cijelo putovanje i seminar odvijao se pod rukovodstvom kodirektora FAO g. A. Y. Goor-a. i g. Roberta Villasenor-a direktora Instituta za šumarska istraživanja i kodirektora FAO u Meksiku. Na putovanju i na seminaru davali su nam objašnjenja meksički stručnjaci specijalisti: 1. Ing. Nicolas Aguilera, profesor šumarskog fakulteta Chapingo iz područja nauke o tlu — pedologije; 2. Ing. J. Manuel Gonzalez, tehnički savjetnik iz područja tehnologije; 3. Ing. Josus Vazquez, šef sekcije za botaniku Nac. Instituta za šum. istraživanja u Meksiku — iz područja botanike i dendrologije; 4. Ing. Jose Verduzco, šef odjela za silvikulturu Nac. Instituta za šumarska istraživanja Meksika iz područja uzgajanja šuma i ekologije šuma. Autor ovoga izvještaja prisustvovao je sam ovome putovanju iz Jugoslavije, dok su iz ostalih zemalja bili prisutni učesnici iz Argentine, Belgije, Brazila, Cube, Cile- a, Gvineje, Indije, Italije, Kenije, Mozambika, Nove Kaledonije, Novog Zelanda, Peru-a, Rodezije, Tajlanda, Ugande, Urugvaja, USA i Venezuele. Ukupno je bilo 26 učesnika. Studijsko putovanje i seminar su imali za cilj da se u internacionalnim razmjerima povede diskusija o vrijednosti konifera Latinske Amerike u Meksiku, mogućnost njihova proširenja, kako najbolje iskoristiti kvalitete drva i na kraju da se uspostavi internacionalna kooperacija u izmjeni materijala, sjemena, bibliografije i koordinaciji iskustva na području uzgoja i iskorištavanja četinjara. Putovanje je trajalo 30 dana, a seminar u gradu Meksiku 6 dana. Za to vrijeme prošli smo što autobusom što avionom oko 10.000 km, a i posjetili najtipičnije imeksj&ke šume i ne koliko većih i manjih drvno-industrijskih poduzeća: pilana, tvornica šperploča i furnira, destilacije smole i tvornica celuloze i viskoze. IL Stručni dio 20. septembra svi učesnici seminara sakupili su se u Nacionalnom Institutu za šumarska istraživanja u Meksiku, gdje su im prikazani osnovni šumarski problemi u Meksiku. Slijedeći dan učesnici su otputovali za Moreliu (Michoacan) 315 km zapadno od grada Meksika. Usput lau razgledali sastojine Abies religiös a, gdje su informirani o najvažnijim ekološkim zahtjevima njenim. Od 22. do 24. IX. učesnici su posjetili šume u predjelu Uruapan i upoznali vrste: Pinus durangensis, P. montezumae, P. pseudostrob u s, P. 1 a w s o n i, P. o o c a r p a, P. michoacana i P. douglasian». 25. IX. prevalili smo autobusom udaljenost od 304 km i stigli u grad Ciudad Guzman. Usput smo pored prije spomenutih vrsta upoznali P. pseudostrobus, P. leiophylla i Taxodium macron atum. Toga dana razgledali smo i. rasadnik u blizini grada koji proizvodi oko 6 milijuna biljaka te pored drveća ekonomskog značenja proizvodi i sadnice ornamentalnog bilja. Rasadnik je velik 4 ha i upošljava 30 ljudi. Tu smo upoznali stari način uzgoja biljaka u »čapinima« koji datira još iz vremena Indijnaca. Poslije toga pogledali smo jedan voćni rasadnik. 26. IX. ekshkurzija u Tecatitlan 146 km od Ciudad Guzman u državi Jalisco. Tu smo pregledali tvornicu papira, te umjetno pošumljavanje vrstama P. duglasiana i P. michoacana. 2T7. LX. put iz Ciudad Guzmana u Guađalajar (150 km). Posjet tvornici destilacije smole. Stručnjaci tvornice objasnili su nam proces proizvodnje smole i vrsta drveća iz kojih se smola dobiva. Svi borovi, naime, u Meksiku ne daju smolu. Za tu svrhu upotrebljavaju se prvenstveno: P. 1 e i op h y 1 a, P. o o c a r- pa, P. duglasiana i P. michoacan a. Smolarenje se vrši na francuski način i dobiva se 1.5—3 kg smole po čari. 28. IX. otputovali smo iz Guadalajare u Durango (711 km) a slijedećeg dana bili smo primljeni od federalnih i državnih organa. 30. IX. upoznajemo se sa šumama u okolici Duranga. Upoznajemo nove vrste P. cem´broides i P. engelmanni, 283 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 38 <-- 38 --> PDF |
koji tu na visinama od 2500 m dolazi stablimično i u grupama. Dobivamo sve podatke ikoji se odnose na tlo, klimu, dendrofloru, uzgoj, eksploataciju i zaštitu šuma. Na putu se zaustavljamo da upoznamo interesantne sastojine P. lumholt z i i i P. lutea na visini od 2.550 m. U Sumama konifera dolaze i listače vrsta A1nus, Quercus, Arbutus. Zanimljivo je da u tim šumama ima vel:ki broj vrsta hrasta (oko 200) te ni tamošnji stručnjaci ne poznaju sve vrste. U ovim šumama prirodna regeneracija šuma usoi-eva vrlo dobro. Ima mnogo šteta od požera a donekle i od insekata (Dendroctonus sp.). Stižemo u El Salto gdje se n-lazila veM´ka pilana. Najviše zastupana vrsta u ovim šumama je P. dura ngen sis. Ima i nekoliko primjeraka Pseudotsuge na visini od 2300—2400 m n. v. Ova vrsta je ovdje zaštićena. 1. X. avionom smo po grupama otputovali u St. Miguele (150 km). Tu smo pogledali pilanu, fabriku furnira i ploča i tvornicu ambalaže i" razumije se, šumski predjel u čijem centru se nalpzi ovo ind"S*rnako mjestance. Slijedećeg dana u šumama smo vidjeli veoma lijepe prinjerke P. 1 u- tea, P. teocota iP. ayaeahuite. Primjećujemo ipak da poslije eksp-oa´aciie u šumi ostaje veliki nered što često ima za posljedice i šumske požare. Na ovom područ´u vidjeli smo nekoliko pilana i tvornica ambalaže. Poma´o s´ič-mo sliku ogromnih prostranstva meksičkih šuma, koje za ovu zemlju predstavka ju pravo bogatstvo. Nakon dvodnevnog boravka u ovom kraju vratili smo se avionom u Durango gdje smo održali sastanak na kome smo rezimirali sve ono što smo dosada vidjeli. 4. X. napustili smo Durango i otputovali autobusom za Parral (410 km). Svagdje uz put imali smo mogućnost da promatramo tipične seimidesertne pejsaže te da se upoznajemo sa nekim veoma rijetkim vrstama drveća. Odmah po dolasku u Parral posjetili smo tamošnje drvno-industrijske pogone (tvornica ambalaže, furnira i dr.). 5. X. u malim grupama turističkim avionima tipa Chessna (po 3 u jednom avionu) otišli smo u šumski prediel El Vergel i upoznali nove tipove borovih šuma sa vrstama P. ponderosa, P. ayaeahuite i P. a r i z o n i c a. Istoga dana vratili se u Parral da bi poslije podne avionima otišli u grad Chihuahua (država Chihuahua) 200 km od Parral. Slijedećeg dana (6. X.) posjetili smo ogromni industrijski pogon (tvornica celuloze i viskoze) u Cd. Cuauhtemoc 100 km od Chihuahua. 7. X. ponovo turističkim avionima letimo za San Huanifco. Na putu smo se spustili na jednu livadu kod mjesta Baranca del Čabre 2250 m gdje nam se pružio vidik na ogromni kanjon i gdje smo razgledi1 i jednu borovu sastoünu. Istoga dana stigli smo avionima u El Largo na čijem smo području obišli rasadnike, šume sa vrstama P. a r i z o n i c a, P. 1 e y o p h y 11 a, Učesnici seminara i studijskog putovanja u Mexiku |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Plan gutovs-ja učesnika teminara "fc M nroucayanie četinjača Latinske Amerike / Tr 1 M>L tUH»««S »ICH T~ 1 1 ´l; LBI -OU´IO» MtCH---* -p 4-i 44--5 EJC*CUt»IT.DB MIC»-- »?J &«*. «ICH -+h4 r-| - - r-i´VSž^— üiniiuH IM -, " -itnr i* ´.*;.´* CHMI ´ s 11 M i i-... MJAO.0.S -rcitcott.Mi u B*NCKO IIUEVO, rm -" r i*" ´ CICnCM M .; t> CMS - M* -) ... ?gpt» vr$tA ge proučavan« na flüM i iiu; i i; tima ta vrikr.i^ P. chihuahua.na, P. ayacahuite var. b r a c h y p t e r a i t. d., da bi se 8. X. na večer vratili sa avionima u Chihuahua, a odavde u grad Meksiko. 11. X. krenuli amo iz Meksika u Oaxaca (država Oaxaca) 547 km. Prolazimo kroz polupustinjske predjele i upoznajemo neke kserofitoe biljke tipične za aridne zone Meksika (Phytocelliurn, Pytecolobium dulce, Wigandia, Myrtillocactus i dr.). 12. X. Posjet ogromnom primjerku stabla Taxodium mucronatum. Ovo stablo ima promjer 12 m, opseg 36 m a kubaturu 900 m3. Staro je oko 2.000 godina. Istoga dana posjetili smo i neke spomenike staroindijanske kulture (ruine Mitla i Monte Alban). U gradu Oaxaca u šumarskom uredu dati su nam svi podaci o objektima koje ćemo slijedećih dana obići. 13. X. Put u Tuxtepec (220 km). U šumama koje se penju i do 3000 m n. v. dolaze vrste P. pseudostrobus o a x acana, P. teocote, P. ayacahuite, P. pa tu la, Abies sp. U mjestu Tuxtepec posjetili smo tvornicu papira. Tvornica se nalazi na 60 m iznad mora. 14. X. vratili stmo se u Oaxacu, a 15. X. otputovali u Tuxtla Gutierrez (560 km). 16. X. nastavili put za San Cristobol (202 km) gdje smo u šumi imali prilike da se upoznamo sa još jednom vrsti bora P. oocarpa ochoterenai, pored već poznatih P. pseudostrobus, P. ayacahuite i P. montesumae. 17. X. bio je posljednji dan boravka u državi Chiapas. Posjetili smo Cienega de Leon (102 km) a zatim odavle borove šume (70 km) sa vrstama P. michoacana P. oocarpa, p. montezumae, P. strobus chiapensis. Ove šume 6U relativno na niskoj nadmorskoj visini (1000 m) i nalaze se u predjelu koji čini prelaz od subtropske k tropskoj zoni. 18. X. vratili smo se u grad Oaxaca, a 19. X. avionom otputovali u Acapulco (400 km). 20. X. iz Acapulca autobusom preko Sjera Madre u Mexiko grad. Seminar u Nac. Institutu za šumarska istraživanja započeo je 24. X. i odvijao se po slijedećem programu. 24. X. sjeme, rasadnici, sadnja, fertilizacija i metoda uzgoja. 25. X. mehanizacija u pošumljavanju, zaštita šuma, iskorištavanje pulpe i papira, finalni produkti. 26. X. smola otpaci i drugi produkti. 27. X. trgovina, šum. istraživanja i tehnološka istraživanja. Na priloženoj skici prikazan je put koji amo prešli prema gornjem programu, sa vrstama borova koje smo na tom putu u šumama nalazili. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 40 <-- 40 --> PDF |
in . Vlastita opažanja A. Denđrogeografski podaci Organizacija putovanja i rad u seminaru bio je vrlo dobro organiziran. Tomu su pridonijeli i meksikanski specijalisti, koji su u svakom momentu mogli da daju potrebna objašnjenja. Na terenu su također njihovi stručnjaci pripremili materijale, odabrali punktove na koje smo bili dovedeni i za koje su obradili sve biološkoekološke podatke. Ipak bi mogli dati slijedeću primjedbu. Svi stručnjaci i vodstvo putovanja držali su se striktno teme »upornavanje četinjača«. Po našem mišljenju trebalo je u mnogim slučajevima objekt« posmatrati sa šire osnove, a ne izdvajati iz iume kao biocenoze samo jednu vrstu. To se opravdavalo, istina, nedovoljnim poznavanjem tipologije šuma i veoma velikim bogatstvom vrsta listača u tim šumama. S druge strane shvatilo se da je najvažnije upoznati vrste četinjača i njihovo rasprostranjen je. U tome se djelomično uspjelo. Uslijed velikog prostranstva nije bilo vremena za detaljnije dendrološke studije, pa smo na terenu bili često u sumnji da li *e zaista radi o toj vrsti. Meksički stručnjaci naročito botanisti i dendro-geografi trebaju u tom pogledu još mnogo uraditi, jer je to osnov za daljnja istraživanja (tehnološka na pr.) a i jedan od važnih elemenata za gospodarenje. Aridne površine Kalifornija, Coahuila, Chihuahua, Zacatecas, Nuovo Lećn, Durango, San Luis Potosi i dr. Poluaridno Oaxaca, Guerrero, Na yarit, Mexico, Michoa cän, Jalisco, Sinaloa, Ta maulipus i dr. Poluhumidno Veracruz, Campocho, Quintana, Roo, Tabasco itd. Humidno Tabasco, Chiapas, Vera cruz, Las Huastecas, Prema tome od totalne površine humidno je 14, semiihumidno 18, a aridno i semiaridno 68*Vo površine. Konifere se nalaze u gorju Sierra Madre Oriental, Occidental, Sierra da Oaxaca, Sierra de Juarez, Sierra Madre del Sur i onoj San Pedro Martir kao i na poprečnom gorju koje smo spomenuli. Najvažniji šumski masivi nalaze se na području država Chiahuahua i Durango. Drugi važan masiv nalazi se u državi Jalisco Mexico Hidalgo et Puebla. Iznad 2400 m uglavnom se nalaze borovi. Zatim dolazi jela i prelazna šuma sa šume u Meksiku predstavljaju važan izvor za ekonomiju zemlje. Jedna trećina površine koja se prostire između 1600 i 2300 m iznad mora predstavlja jednu ravan omeđenu sa istoka brdskim lancem »Sierra Madre Oriental«, sa zapada »Sierra Madre Occidental«, na jugu formacijom zvanom Axo Volcaniquo. Sjeverna granica može se smatrati otvorenom iako u stvari postoje popreke izbočine Sierra de la Brena, »Sierra de Zacatecas« i »Sierra San Luis Potesi. Na jugu od Axo Vulcanice nalazi se dolina (bazen) ograničen pored po» menutog gorja sa »Sierra Madre del Sur« i »Sierra Madre de Oaxaca. Jednako se opažaju gorje »Sierra Madre de Ohiapas«, »Sierra De San Andrćs, Plato Chapas i Serrania de San Pedro Martir i ona Juarez u kalifornijskoj nizini. Odavde izlazi da se polovina zemlje nalazi na više od 1O00 m iznad mora što bitno utječe na formaciju šuma, koja izgleda ovako: 0 do 100 m manglove šume tropske i subtropske šume, od 100 do 900 m tropske i subtropske šume, 900 do 1800 m intermedijerne ili prelazne, iznad 1800 m šume četinjarskih vrsta. Prema oborinama u Meksiku postoje slijedeće zone: Površina ha Oborine u mm 1,025.000 manje od 800 680.000 800 do 1200 286.800 1200 do 1500 133.500 više od 1500 stavljena od borova i jele te po koji čempres, prema 3100 m jela i Čempres sami i napokon oko 3500 m ponovno dolazi bor a iaz njega alpinske livade i sasvim na vrhu vječni snijeg. Pored već utvrđenih vrsta mora se dodati i mnogi hibridi koji se u prirodi nalaze iako taj problem nije dovoljno proučen. Mogli su se zapaziti slijedeći hibridi: Pinus montezumae X p. michoahuana. P. montezumae X P. pseudostrobus. Cesto se na jednoj maloj površini nađe 5 do 6 vrsta različitih borova. Prema tipu klime (temperatura i visina) raspored je slijedeći: |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Pojasi Mirne Tropski Suptropski Toplo-um j ereni Umjereni Srednja Približna god^temp. VJB>metara Vrste iznad 24° do najviše P. strobus var. chiapensis P. oocarpa 900 m od 19* do 24* od 900 do P. douglasiana (s), P. herreirai, P. lawsoni, 1650 m P. leiophylla, P. micoacana, P. montezumae, y var. P. oocarpa, P. pringlei, P. pseudostrobus, P. strobus var. chiapensis, p. tenuifolia od 17* do 19» od 1950 do P. douglasiana, P. herrerai, P. lawsoni, P. 2000 m od 10* do 17* od 2000 do 3100 m ayacahuite, P. ayacahuite var. veitchii, P. leiophylla, P. rumholtzii, P. michoacana, y var., P. montezumae var. lindleyi, P. oocarpa, P. patula, P. pringlei, P. pseudostrobus, P. tenuifolia, P. teocote, Juniperus sp. Taxodium mucronatum P. arizonica, P. ayacahuite var brachyptera, P. cambroides, P. chihuahuana, P. duranguensis, P. engelmanni, P. flexilis, P. greggii, P. hartwegii, P. leiophylla, P. lumholtzii, P. cooperi, P. michoacana y var. P. montezumae, P. nelsoni, P. oocarpa var. trifoliata, P. patula, P. pinceana, P. pseudostrobus P. rudis, T. teocote, Taxodium mucronatum, Juniperus sp. Umjereno-hladni ispod 10* iznad 3100 mP. hartwegii, P. rudis Botanički su vrste četinjača u Meksiku nedovoljno ispitane. Meksički stručnjaci nabrajaju više od 3® vrsta borova i 25 varijeta ili forma, ali misle da ih ima još više, što bi trebalo ispitati. Osim borova u šumi su zastupane, no u mnogo manjem opsegu, i druge vrste četinjača: oko 8 vrsta jela, 6 vrsta čempresa, 4 vrste pseudotsuge, 12 vrsta borovica, Taxodium, smreka i libocedrus (samo po 1 vrsta). Meksičke borove je dosada najbolje opisao Martinez u svojoj knjizi »Los pinos mexicanos«. Sekcija za botaniku u kojoj Je radio i američki dendrolog Littl i Argentinac Barret, izvršili su neke korekcije no materijal iziskuje daljnja istraživanja koja će dulje trajati. Četinjače dolaze u predjele između 14» i 30° sjeverne geografske širine, u zoni u kojoj oborine variraju od 400—2000 mim temperatura od —2 do +34° C i na visini od 800—3500 m i čak 4000 m. Spominjemo da su oborine u Meksiku raspoređene uglavnom ljeti: juni-oktobar. Na nekim mjestima na sjeveru ima kiše i nešto malo snijega od decembra do februara. Zemljišta na kojima se nalaze su veoma različitog geološkog porijekla. Ima tu zemljišta na granitnoj podlozi, lavi, vulkanskim stijenama, vapnencu, koja su u raznim uslovima dostigli i razne stepene evolucije. Površina na kojoj dolaze četinjače nije točno utvrđena, ali se misli da ona iznosi 10—15 milijuna ha što iznosi 5°/«— 7,5 oko 50 milijuna ha (1/4 površine Meksika). Na studijskom putovanju izrađena je skica rasprostranjen ja četinjača prema visini koja dokazuje da bi se dosadanji podaci o rasprostranjenju trebali mnogo upotpuniti jer su oni veoma uopćeni. Tu skicu izradio je Golfari (Argentina). Kako smo spomenuli listačama se ne poklanja pažnja i ne smatra ih se ekonomskim vrstama. Zato su one relativno manje istraživane. Zna se da ima na svim visinama veliki broj vrsta hrasta od kojih je jedna Quercus Hartwegii. Na nižim položajima dolaze Acacia sp., Proso- pis juliflora i Arbutus sp. Još niže ima eukaliptusa i johe. Za tropske i 287 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 42 <-- 42 --> PDF |
subtropske vrste nemamo dovoljno podataka, niti smo bili za to pripremljeni. A to nije bio ni zadatak ovoga seminara. U nekoj tipologiji šuma, dakle, ne može se zasada govoriti. Meksički stručnjaci misle da će zaštita od požara dovesti do povratka vegetacije prvobitnom klimaksu tj. listačama. Mi nismo u to uvjereni jer u nekim predjelima borove šume postoje na velikim površinama, a u njima nije bilo ili je bilo veoma malo intervencija čovjeka. B. Gospodarenje šumama Od ukupne površine šuma otpada na iskorištene šume 4,000.000 ha, nepotpuno iskorištene 3,500.000 ha, prašume 3,000.000 ha. Iskorištene šume One su zasada van mogućnosti eksploatacije u vremenu od 20 do 30 godina. Sve mjere u tim šumama svode se na povremene manje sječe uglavnom uzgojne, male ekonomske vrijednosti zatim na brižljivo čuvanje, zabranu paše i nomadske agrikulture. Nedovoljno iskorištene šume Poprečni godišnji prirast 2,4 m3. Može biti dozvoljena sječa od 1,6 m3 po ha. Prašume sadrže zrele mase koje moraju biti iskorištene u najkraće vrijeme. U njima je prirast 3,5 ms u godini a dozvoljava se sječa 5 ms po ha. Totalni godišnji posibilitet 10,000.000 m3. Uikuipno sve šume mogu dati godišnji etat od 20,000.000 m3, a nakon normalizacije predviđa se na 10,500.000 ha prirast od 4 m3 pa će se moći sječi 42,000.000 m*. Za potrebe Meksika dovoljno je zasada 4,000.000 m3. Gospodarenje u šumama Meksika zaslužuje da se o njemu kaže par riječi. Ova zemlja je bogata šumama. Najvažnije su konifere i to borovi od kojih ima više od 12 ekonomskih važnih vrsta u prirodnim šumama. Među poduzećima za mehaničku, kemijsku i finalnu preradu koja smo posjetili, ima veoma dobro organiziranih i moderniziranih, sa punorn mehanizacijom i automatizacijom. Međutim sva ta poduzeća nemaju toliki kapacitet da bi mogli iskoristiti godišnji prirast (etat). Uslijed toga i nema potrebe kod sadašnjeg stanja da se ulaže u šumama u povećanje produktivnosti, već se sve ograničuje na prirodne faktore, koji su ovdje zaista za rast šuma povoljni. Regeneracija šuma u većini slučajeva uspijeva odlično. Ali ulaga Područja crnogoričnih šuma u Mexiku |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Oborinska područja Mexika nja u podizanje (kvalitetnije mase i zahvate u mladim sastojinama nema, i na primjedbe nekih stručnjaka zašto se to ne čini, dobiven je odgovor da im to nije rentabilno. U stvari gospodarenje šumama vrši se na originalni način. Država je propisala intenzitet sječe (35"/o), koja se onda ne smije preći. I to je sve. Šumarski stručnjak ima dužnost da vrši nadzor o vršenju toga propisa. No kod toga dolazi do jedne činjenice za naše prilike neshvatljive. Toga, naime, stručnjaka ne plaća država već firma. On ujedno vrši sve stručne poslove među ostalima i doznaku stabala. Pa iako nema potrebe da se intenzitet prelazi, ipak je u takovoj situaciji razumljivo da se za sječu biraju stabla koja su najkvalitetnija. Radi utvrđivanja površina, sklopa, mase i reljefa služe se fotogrametrijskom metodom, koju upotpunjuju samo najpotrebnijim mjerenjima sa zemlje. Poslije sječe na jednoj površini u pravilu se vraćaju na tu površinu nakon 18 godina. Nismo mogli dobiti objašnjenje na koji način su do toga došli. Gospodarenje u šumama u kojima ima više vrsta borova vrši se kao u slučaju da se radi o jednoj vrsti. Nema nikakovih mjera da bi se jedna vrsta forsirala ili da bi se tako vodila sječa da se omjer vrsta poboljša u korist one vrste koja ima bolji rast i bolji kvalitet. To je donekle shvatljivo s obzirom na to da su biološka i tehnološka svojstva tek sada u toku istraživanja. Zato je osnovan Institut za šumarska istraživanja u Meksiku. Način sječe u šumama bi okarakterizirali kao prelaz između preborne sječe odnosno o plodne na grupe. Sijeku se stabla promjera iznad 4´5 cm, tj. dominantna stabla i u pravilu defektna stabla. Čista sječa se ne primjenjuje. Interesantno tumače meksički stručnjaci strukturu borovih sastojina sa stablima različitih diametara, koju oni nazivaju neregularne visoke šume. Prema njihovu mišljenju nakon sječe stabla dobivaju razne dimenzije, jer se radi o vrstama sa različitim tokom i različitim svojistvima prirašćivanja. Iako jednako stare, nakon izvjesnog vremena dobiju sastojine strukturu neregularne visoke šume. C. Umjetno pošumljavanje U Meksiku nema mnogo potrebe za ovakove akcije. Zato čitava površina umjetno pošumljena ne prelazi više od 500 ha. Najvažnije akcije izvršene su na zapadu Meksika u pustinji Delos Leones. Klima je izražena godišnjim oborinama 1281 mm, minimalna temperatura —7*, |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1961 str. 44 <-- 44 --> PDF |
srednja godišnja 11°, visina 3220 m. Tlo duboko dobre .kvalitete (smeđe šumsko tlo). Pošumljenje je izvršeno 1920. godine sa Pinus patula i P. montesumae. Na tom zemljištu nalazimo sada 170 m3 jele i 260 m3 ibora (jela se prirodno naselila). Godišnji prirast 10,5 m3 po ha i 23 m3 po ha. Pašuml javan je je izvršeno sa jednogodišnjim biljkama koje su bile presađivane u rasadniku. D. Zaštita šuma Poslije sječe požari su veoma česti. Uzrok jie tome nepažnja čovjeka i nered koji svagdje iza sječe ostaje u šumama. Uzroke pojave potkornjaka (D en d ro t on u s sp.) i izvala nalazimo također u neredu na sječinama. Osim požara i napada Dendroctonusa i jedne gljive (Archeto b i u m sp.) nismo ina cijelom putu naišli na neke probleme zaštite koje bi trebalo posebno naglasiti. Pojedinačna sušenja uslijed suše, insolacije ili uslijed naglog prekida sklopa, nisu takovih razmjera da bi bila predmet zabrinjavanja. Ipak neki se problemi pojavljuju sa priličnom ozbiljnošću a to su: neracionalna sječa u blizini naselja (Duramgo), uslijed koje su šume prorijeđene u tolikom stepenu da je prirodno pomlađivanje nemoguće, i požari koji uništavaju drvnu masu i nakon kojih je regeneracija veoma spora. To je slučaj sa Pinus arizonica u predjelu Parral (Rancho de los Lagunas), gdje su se prve borove biljke pojavile tek 13 godina nakon požara. Također bi trebalo obratiti pažnju na šumski red poslije sječe, jer on pored požara može jednom u povoljnim uslovima za razvoj insekata, postati uzrok većih epidemija, «fcoje mogu imati za posljedice ogromne štete. E. Šumarska organizacija Šumarska služba nije dobro organizirana. Veoma mali broj stručnjaka (prema nekim informacijama oko 250) na 10 mil. ha sarno četinjavih šuma ne predstavlja niti onaj broj koji bi zadovoljio samo inspekcionu službu. A da ne govorimo o drugim šumskim površinama koje ovdje nisu uračunate (tropski predjeli, Šume listača). Osim toga u Meksiku ne postoji organizacija slična drugim zemljama. Firme dobivaju koncesiju od države za eksploataciju. Firme sklapaju ugovore sa vlasnicima šuma (privatna lica i općine) koidma daju odštetu prema posječenoj masi. Šumarska inspekcija nije u formi koju smo prije prikazali (šumarskog stručnjaka plaća firma) postavljena na dobru osnovu, jer su služba inspekcije i interesi firme nespojivi. F. Tehnologija U pogledu tehničkih svojstava pojedinih vrsta borova postoji u Meksiku veoma malo podataka. To je i razumljivo, jer nisu postojali laboratoriji u kojima bi se vršila ispitivanja ove vrste. Sada su u planu ova istraživanja u Nac. Institutu za šumarska istraživanja u Meksiku. Meksički naučni radnici prihvatili su se ovoga posla svjesni da o tim saznanjima ovisi kvalitet produkata. Dosada je samo poznato da među lagane vrste sa spe. težinom ispod 0,45 spadaju: P. engelmanni, P. d u r a ngens i s, P. m o n t e z u m a e, P. pseuđostrobus, P. tenuifolia i P. patula. Među teže spadaju P. oocarpa, P. michoacana, P. lawoni (subtropski tipovi). No ostala tehnološka svojstva nisu ispitana. Nešto su bolje poznata svojstva ovih borova za dobivanje sulfatne celuloze i papira. Kvaliteta ovih produkata koji se dobivaju u jednoj veoma modernoj i velikoj tvornici u blizini mjesta Chihuahua je prvorazredna. Drvo se u Meksiku upotrebljava u građevnoj industriji, za stupove, ambalažu, šperploče, papir i celulozu, za radnike itd. 80°/o ovih produkata namiruje se iz borova drveta od kojih je P. ponderosa i njegovi varieteti od visoke vrijednosti. Poslije njega dolazi P. đurangensis, P. ehiuhuana, P. ayacahuite, P. montesuma, P. michoacana, P. leophyla, P. oacarpa. Abies religiosa je veoma cjenjena zbog tehničkih svojstava ali po volumenu daleko zaostaje za borom. Od ostalih vrsta iskorišćavaju se Taxodium, Cupresus i Juniperus. Prema opažanjima tamošnjih stručnjaka kod iskorištavanja otpada: na ovršine 22,3"Vo, deblovinu 73,9°/» i panjevinu S.Jf/o. Od ovršaka: za mehaničku preradu 11,4´Vo, kemijsku l,2°/o, grane upotrebljive 9,7°/o. Deblovina: pilansko drvo 39,5">/o, kora 6,9%, pilovina 8,9"Vo, copeaux 1:8,6%. Industrija drva zapošljava 40.000 radnika a vrijednost produkcije računa se na 800,000.000 dolara. U zasluge šumske industrije odrazuje se u broju škola, liječničkih ustanova i drugih socijalnih institucija svih vrsta. Jedan od važnih vidova iskorištavanja borovih šuma jest i dobivanje smole (Ciudađ Guzman). Primjenjuje se francuska metoda smolarenja. Godišnja produkcija smole u Meksiku procjenjuje se oko 33.000 tona smole. U destilaciü smole u Ciudađ Guzman dobiva se otprilike 100 tona smole dnevno od čega 72% kalofonija. Za do |